Filozofija

Mislite da možete bolje? Izvrstan ste poznavalac situacije u bh. sportu, ali niko, pa čak ni SportSport.ba ne želi da objavi vaš stav? Ovo je vaša rubrika.
Avatar
AjsKjub
Postovi: 4258
Pridružen/a: 18 nov 2012, 16:24
Lokacija: Down Under
Kontakt:

Filozofija

Post Postao/la AjsKjub » 12 jun 2014, 18:00

Svi znamo šta je, teme filozofije svako razumno biće nalazi zanimljivo, te ujedno predstavlja i ono što nastojimo da shrvamo i shvatimo. Ljudski um i razum nas tjera da razmišljamo o pojedinim stvarima, misterijama, paradoksima i na kraju i o samom postojanju- našoj egzistenciji.
Za početak bi bilo korektno pomenuti mog omiljenog filozofa, popularnog Sokrata. Čovjeka koji nije prakticirao ideju podučavanja, niti nametanja već svojim govorima da natjera pojedinca da sam pronadje istinu kroz svestrano ispitivanje predmeta. Sokrat je svojom filozofijom ponovo otvorio "put uma" koji su zatvorili, kao neprohodan,sofisti.Smatra da se umom mogu otkriti svrhe stvari, pa ma od kojih čestica, i ma kako, da su one nastale.To da stvari imaju svrhu dokazuje da nisu nastale slučajno,nego da ih je stvorila viša inteligencija. A naš um koji daje svrhu stvarima koje mi proizvodimo, ovaj trag višeg uma prepoznaje "po srodnosti", a ne putem čula. Ovu obnovljenu nadu u "put uma", razvio je dalje Sokratov učenik Platon. Ovakva metodu često nazivamo dijalektikom. Pored dijalektike, Sokrat je prakticirao i majeutiku ili tzv. babičke vještine.
Od ostalih poznatih filozofa vrijedno je spomenuti i: Erazma, Montenja, Heraklita i mnogih drugih mislilaca koji su svojim razmišljanjem i ideologijama doprinijeli dosta zajednici.

Ljudi su još od samog postanka čovečanstva pokušavali da nađu odgovor na pitanje šta je smisao života. Pa naravno da je to nešto što nas je proganjalo svih ovih godina jer kako objasniti šta mi radimo na ovoj planeti koja lebdi u nekom prostranstvu koji smo nazvali svemir. A šta je svemir, šta je planeta? Pa sve je to nekako bez smisla, makar za ove naše umove. I iz svega toga možemo izvući milion pitanja na koje možda nikada nećemo naći pravi odgovor. Jer stvarno je ovaj nas život krajnje tajanstven.

U potrazi za smislom života

I tako je čovjek tokom svih ovih godina tragao za nekim logičnim objašnjenjem. Kroz svo to traganje je i pronašao neke stvari koje je smatrao smislom života. A da li je sve to bio pravi odgovor? Pa naravno da je teško prihvatiti ideju da ne znamo ko smo i šta smo jer naš um traži "logična objašnjenja" za sve što se desava oko nas. Pa zar nije čitav ovaj naš život zapravo "logičan". Sve što smo napravili služi nečemu a ako nešto ne služi ničemu onda je to beskorisno i kao takvo ga većinom odbacujemo. Logično je imati ambicije, želju uspjeha na/u poslu/školi, željeti puno novca. Nije logično nemati ambiciju i ne željeti puno novca. Svi oni koji odstupaju od pravila društva su čudni i za njih ćemo reći da su promašili "smisao života". Jer je čovjek takav po prirodi. Voli da osuđuje i stvara neke lične ideje o tome kako nešto treba da bude. I ako nije tako onda ne valja. Pa zar to nije tipično "ljudski".
Još od samog postanka se čovjek nije puno promenio. U suštini je ostao isti, egoističan i svojeglav. Koliko samo religija je nastalo kroz koje je čovek pokušavao da objasni svoj postanak. Prije mnogo godina se vjerovalo da je zemlja ravna i svako ko bi mislio suprotno bio bi proglašavan nevernikom. Oni koji su uviđali istinu bili su proganjani, zatvarani pa čak i ubijani. E, šta je ta ljudska egoističnost u stanju da uradi. A najgore je što je većinom nismo ni svjesni.
Pa koliko je samo bogova izmišljeno, jer kako prihvatiti da naš život nema smisla. Ti bogovi su po tim vjerovanjiima stvorili zemlju, upravljali nama i našim postupcima i sve što nam se dešava je pripisivano kao njihova volja. Tako je čovjek bio miran jer je našao smisao života. U nama kao da postoji nešto što traži da zna ko smo i šta smo. I onda se mora naći neko "logično" objašnjenje koje će nam dati odgovor, pa makar i bio lažan.
Ima mnogo raznih primjera koji ukazuju na ljudske pokušaje objašnjenja smisla života. I svaki od njih je za te ljude koji su vjerovali u to istinit. U suštini niko i ne može reći da li su sve te teorije lažne ili istinite jer niko od nas u suštini ni nema moć da spozna pravu istinu, ako prave istine uopšte ima.

-Nema krutih pravila
Mislim da ne postoji objašnjenje koje će nam pojasniti sva čuda ovoga svijeta, dati odgovore na sva naša pitanja, dati smisao svih naših boli i razočarenja. Tako nešto je iluzorno tražiti, makar na ovom stadiju našeg razvoja. Možda jednog dana i shvatimo i uvidimo ko smo i šta radimo ovde, a do tada (sigurno nakon mnogo hiljada godina) moramo da se pomirimo sa činjenicom da odgovor na to pitanje nećemo spoznati tokom ovog našeg života.
Mnogi se neće složiti sa ovom tvrdnjom. Svi oni koji veruju u svoje bogove, vjernici i predstavnici raznoraznih religija će reći da je to besmisleno. Jer kako živjeti a znati da život nema nekog određenog cilja, da možda nema Boga onakvog kakvim ga mi zamišljamo, sveznajućeg, koji se brine o nama, koji misli na nas, koji cijeni naše molitve. Većina pravila i vjerovanja su stvorena iz te naše potrebe da pronađemo svoj identitet, svoju ulogu u ovome svijetu a u suštini su sva ta pravila samo plod čovekovog uma. Pravi smisao leži u nama i nema neke istine koja je dobra za sve. Svaki čovjek je unikatan za sebe i ne treba da slijedi tuđe puteve nego upravo svoje. Možemo tražiti informaciju, spoznavati neke nove stvari, razgovarati sa drugima, čitati, ali sve to nam samo pomaže da nađemo svoj put, put na kome ćemo se osećati dobro i zadovoljno. Pronaći taj put nije nimalo lako jer za tako nešto treba uložiti dosta truda i energije. Mnogi možda misle da je to čak nemoguće, ali mi smo zaista čudesna bića i u stanju smo da uradimo mnogo više nego što mislimo da možemo.

-Nema prave definicije smisla života, ali...
Stoga ne tražimo previše odgovore na pitanja na koje ne možemo naći odgovor. Ne pitajmo se zašto smo ovde, ima li svemir kraja, zašto sunce sija. Pokušajmo se ne držati nekih krutih pravila i ubjeđenja, vjerovati u neke sekte koje navodno nude objašnjenja. Jer sve su to samo iluzije i okviri koji nas udaljavaju od nas samih. Niko ne zna šta je smisao svega ovoga, a vjerujem da nekog posebnog smisla i nema. Nije smisao imati, sticati, biti neko i nešto. Treba živjeti slobodno, koračati putem koji nas ispunjava. Svako od nas duboko u sebi zna koji je njegov put. Može se reći da je "smisao" u razvoju svesti, znači da idemo dalje, da radimo na sebi da bi se bolje osjećali. To je jedini prihvatljivi put jer nam dopušta da živimo bez okvira, potpuno slobodno upravo onako kako to ta neka sila koja je sve ovo stvorila želi.
Stoga, skinimo okvire i krenimo putem svoje "vlastite" sreće. Stvorimo svoj vlastiti smisao jer nekog generalnog nema. Za nekoga će smisao biti da bude muzičar a za nekoga političar. Za nekoga da pasivno sjedi i meditira a za nekoga da nauči da pliva. Jer kao što rekoh, nema krutih pravila! U svemu tome zadržimo samo našu ljudskost i ljubav prema sebi i svijetu oko nas.


Lucidni snovi

"Lucidni snovi su snovi u kojima smo svjesni da sanjamo. Neki ljudi imaju veći broj prirodnih lucidnih ili svjesnih snova, dok neki uče tehniku "svjesnog sanjanja". Ovi snovi se obično dese kada u snu zbog nekih napetih, neobičnih ili čudnih slika sna, postanemo svjesni da sanjamo. U ovim snovima se ljudi većinom probude iza nekih nemilih i teških scena, ali ubrzo iza toga ponovo zaspu, i nastave sanjati na istom mjestu.
Sanjati lucidan san znači imati i određen stepen kontrole u snu.U ovim snovima ta kontrola se prvenstveno odnosi na naše reagovanje u nekoj situaciji čitave radnje u snu. Pozitivna mogućnost posjedovanja kontrole u snu je upravo zbog toga, što snovi znaju obilovati čudovišnim bićima, ili strašnim scenama. Kroz povećanje svjesnosti u snu mi ćemo se jednostavno moći suočiti sa tim bićem i otjerati ga, ili jednostavno u nekoj strašnoj sceni, shvativši da sanjamo, moći ćemo izabrati našu najbolju opciju ponašanja u odnosu na to. Vježbanjem tehnike "lucidnog ili svjesnog sanjanja",sve više ćemo povećavati svoju svjesnost u snovima, a samim tim i jačati našu moć kontrole. Bez obzira ako se nikad ne odlučite za aktivno vježbanje ove tehnike, u dokolici uzmite neki blok i počnite pisati svoje snove. Samo ovim postupkom ćete početi više obraćati pažnu na svoje snove, a kroz to ih sve više i razumjevati, i neosjetno početi jačati svoju svjesnost u snovima."


Patriotizam

Patriotizam ili ljubav prema domovini se ispoljava na razne načine. Ujedno se veliča iznad nekih drugih ljudskih stavova kao posebna vrijednost. S obzirom na veliku raznolikost očitovanja patriotizma, od pjevanja himne pred pocetak sportskih dogadjaja do oblikovanja filozofije življenja individualca.
No sta zapravo znači biti patriota i koje stavove zastupa isti?
Ja iskreno mislim da patriotizam ima smisla ukoliko se smatra da je patriotizam ispunjavanje gradjanskih obaveza, nastojanje i djelovanje u cilju stalnog poboljšanja društvenog sistema i sl. Tako da je s tog aspekta sasvim prihvatljiv.
Ali čini mi se da se veliki broj ljudi ide korak dalje uvodeći u svoj patriotizam velicanje nacionalne pripadnosti, rasne, vjerske, seksualne, s čim se jednostavno ne mogu nikako složiti. Takodje što mi je jako zanimljivo, a vezano za patriotizam je odanost zemlji u kojoj je jedan nekada živio. Ljubav, njegovanje i branjenje vrijednosti koje vladaju u društvu u kojem živimo je logično, ali odanost (na nacin da bi se vratili cak i u rat) prema istom društvu u slučaju da se odselimo negdje drugo nema vise smisla. Uspomene, sentimentalnost, dragi ljudi koji nas vežu za zemlju u kojoj smo živjeli su logicne stvari, ali za očekivati je da je osjecaj pripadnosti sasvim izmjenjen.
Jako je lijepo i humano slati pomoć u teškim trenucima, ali zašto bi to bilo pod okriljem patriotizma? Ljudi širom planete žive u uslovima gdje im je potrebna svakodnevna pomoć. Ljudi u Aziji ili Africi ili bilo gdje drugo gdje se živi, tacnije preživljava u nehumanim uslovima, nisu manje "naši" jer nisu bosanci. Koliko smo "ograničeni" tim osjećajem pripadnosti i da li postoji smisleni razlog veličati patriotizam gledano upravo s ovog aspekta, "osjećaja pripadnosti domovini"?
Unico amore sei!
❤️🖤

Avatar
MaGiCa
Postovi: 11337
Pridružen/a: 04 dec 2010, 20:27
Kontakt:

Re: Filozofija

Post Postao/la MaGiCa » 12 jun 2014, 20:45

:tokralju:

Znachi: ima nas josh koji ovu nauku poshtujemo :?:

Samo, gde si bash pored tolikih velikana nashao da spominjesh Erasma Rotterdamskog, Montaigne-a ili Heraklita, koji su 4. ili 5. liga najvecih, a izostavio Platona, Aristotela, Hegela ili Kanta koji sa Sokratom i Marxom chine najvece filosofe svih vremena evropske kulturne bashtine :?: :yawn:

Anyway, podrzhavam temu i nadam se da cu kao neko ko je profi u ovoj oblasti chuti neshto i sa laichke strane, poshto mi se chini da ti nisi po obrazovanju filosof, ne :?: :bow:

Avatar
AjsKjub
Postovi: 4258
Pridružen/a: 18 nov 2012, 16:24
Lokacija: Down Under
Kontakt:

Re: Filozofija

Post Postao/la AjsKjub » 12 jun 2014, 21:11

Znam da ima vecih, no ove gotivim vise od ostalih. Btw hvala na podrsci. Naskidao sam dosta sadrzaja za citati te knjige Utopija od T.Mora, Komunisticki manifest- Karl Marks, Beyond Good and Evil: Prelude to a Philosophy of the Future od Nietzscha.
Anyway, podrzhavam temu i nadam se da cu kao neko ko je profi u ovoj oblasti chuti neshto i sa laichke strane, poshto mi se chini da ti nisi po obrazovanju filosof, ne
Nope, ovo mi dodje nesto kao hobi.
Unico amore sei!
❤️🖤

Avatar
AjsKjub
Postovi: 4258
Pridružen/a: 18 nov 2012, 16:24
Lokacija: Down Under
Kontakt:

Re: Filozofija

Post Postao/la AjsKjub » 14 jun 2014, 19:49

Hedonizam

Ja jesam hedonista. Onako kako ih je Epikur doživljavao makar, u njihovom odnosu prema životu i smrti.
Jer on je istakao izbjegavanje bola i onoga što nam bol nanosi kao osnovno svojstvo ljudskog karaktera. Govorio je da ljudi koji misle previše u smrti i onome što za njom možda slijedi nikada istinski nemaju vremena za život i ne samo to da ovakve bolne i jezive misli izazivaju u ljudima pomućenost duševnog stanja koje se može odraziti čak i fizičkim simptomima.
Hedonizam se definiše kao težnja za zadovoljstvom koje je samo po sebi svrha. To upućuje na zaključak da je hedonizam čista uživancija, zadovoljenje svih čula, stanje duha i svijesti u kojem vam paše sve što vas okružuje.
Kada kažemo da je "hedone" grčka riječ za užitak, onda je tek načet vrhovni princip hedonizma. No o kakvom užitku je rječ, o čemu pričaš Ajs? Da li je za njegovo postizanje neophodan novac i koliko uostalom? Može li svako da bude hedonista ili tu privilegiju imaju samo odredjeni? Na pitanje da li je to povezano sa hranom, pićem, umjetnošću, muzikom, provodom, bogatstvom ili različitim vrstama zadovoljstva, ama baš svaki čojvek će vam drugčije odgovoriti. Neko je u stanju da svim čulima uživa u najjednostavnijim i najprostijim stvarima na svijetu, kao što je, na primjer, divan ljetni dan, dok nekima ni sva blaga ovog sveta život ne bi učinila lepšim. U tome je i osnovna razlika između ljudi koji su hedonisti i onih koji to nikada neće biti, kažu psiholozi.
Hedonizam različito tumače i laici i stručnjaci pa i kvazifilozofi, ali jedno je sigurno - veliki novac nije preduslov da biste se punim plućima prepustili čarima života. Ali, pri tom ne smijete zaboraviti osnovno moralno načelo hedonizma - vaše uživanje ne smije da ugrožava druge!
Stručnjaci tvrde da su najmanje hedonisti oni ljudi koji sebe tako nazivaju. Istinski hedonisti su, zapravo, oni koje drugi prepoznaju kao takve. Postoje mnogobrojna istraživanja na ovu temu, a neka od njih govore da su muškarci češće hedonisti nego žene. Tako je izmjeren i “koeficijent hedonizma”, koji za muškarce iznosi 120, dok je kod žena 116. Svaka generalizacija se može osporiti, ali statistike govore da su najrasprostranjenija zadovoljstva na svijetu, koje zauzimaju i vodeća mjesta na “listi hedonizma”- hrana i piće. Zanimljivo je da su od europskih naroda, samo Francuzi, Englezi i Italijani naveli seksualni odnos kao vrhunsko uživanje. Na listi slijede porodica, odmor i relaksacija. Interesantno je da ljudi koji su medju najvažnija uživanja uvrstili muziku, imali su i najveće “koeficijente hedonizma”. Neki stručnjaci tvrde i da je hedonizam precijenjen, jer je sigurno da je svako sposoban da uživa u onome što voli. Takođe, smatraju i da ga ljudi pogrešno povezuju sa luksuzom. Hedonistički pristup životu, tvrde, nešto je sasvim drugo - umijeće da se živi tako što ćemo radost pronalaziti u malim stvarima, koje su svuda oko nas, ali ih zbog brzog ritma modernog života često zaboravljamo, guramo u stranu i smatramo da se one podrazumevijevaju.
Jedan portal (koji neću imenovati) čiji sam član organizovao je i takmičenje za izbor simbola hedonizma. Glasalo je nekoliko hiljada ljudi i dobijeni rezultati svedoče o tome da velika većina misli da je preduslov hedonizma dobro imovinsko stanje. Tako su za simbole hedonizma odabrana mesta- Ibiza, Havaji, Sejšeli, Dom. Republika; pića- francuska vina, šampanjac, konjak i škotski viski; hrana- francuski sirevi, kavijar tartufi i za kraj kubanske cigare. Interesantno je da je tokom ispitivanja na temu J.B.Tito ubedljivo izabran je kao najveći hedonista koji je ikada prebivao na prostorima bivše Juge.
U svakom slučaju, jedini zaključak koji se može izvesti iz različitih mišljenja stručnjaka jeste da ne morate biti bogati da bi uživali, važno je samo da znate da uvijek imate priliku da birate. A kada god možete birajte ono što vas zadovoljava i budi sva vaša čula.
-Neumjereni hedonizam
Iako hedonizam kao pojam nemanegativnu konotaciju, psihijatri tvrde da je može dobiti onda kada čovjek pretjera u zadovoljavanju svojih potreba, kada njegov hedonizam preraste u egoizam. Taj fenomen i takvo tumačenje hedonizma najčešće se javljaju kada su u pitanju raznorazni poremećaji ličnosti, asocijalno ili psihotično ponašanje. Primjer može biti patološko kockanje koje stručnjaci tumače kao vrstu neumjerenog hedonizma. Priznavanje problema je pola rješenja, a do izlječenja se dolazi samo stručnom njegom i intenzivnom psihoterapijom.
-Interesantno
Najveći protivnik hedonizma bio je Kant, koji je smatrao da se moral ne može povezati sa zadovoljstvom i uživanjem. Ali, moderne filozofije vratile su se pojmu hedonizma kao odlučujućem faktoru u harmoničnom razvoju svakog od nas. Zbog toga se hedonizam u modernoj literaturi često poistovjećuje sa umijećem življenja.
Unico amore sei!
❤️🖤

Avatar
ZahaKING
Postovi: 1028
Pridružen/a: 06 maj 2014, 08:45
Kontakt:

Re: Filozofija

Post Postao/la ZahaKING » 28 jun 2014, 00:43

Ti kao da si student prve godine filozofije. Prijatelju, bacaj se na Hegela i Ničea, da te glava zaboli :) a mog'o bi i Kanta malo prelistati.
Bez dlake na jeziku dok su cure depilirane.
More lijepih rozih p..., ali fali im sitnica, to što ima samo jedna, pa je moga k.... vrijedna! :D

Avatar
AjsKjub
Postovi: 4258
Pridružen/a: 18 nov 2012, 16:24
Lokacija: Down Under
Kontakt:

Re: Filozofija

Post Postao/la AjsKjub » 29 jun 2014, 00:10

Putovanje vremenom - bajka ili mogućnost?

Toliko stvari utiče na nas i naš životni put ali na kraju sve se svede na to da mi sami odlučujemo o svojoj sudbini.

Reverzibilno ili ireverzibilno?
Klasična fizika govori da je vrijeme nepovratno jer njeni zakoni sadrže istinu bilo da vrijeme "ide" naprijed ili nazad. Termodinamika nam kaže da vrijeme jedino ide naprijed, jer ako bi se okrenulo u drugom smijeru, entropija izoliranog sistema bi se mogla umanjiti, što bi kršilo drugi zakon termodinamike.
Dakle, da li je vrijeme reverzibilno ili ireverzibilno? Odgovor nažalost ne možemo naći ni u klasičnoj fizici, ni u termodinamici jer oboje imaju propuste u njihovim pretpostavkama.
Klasični sistemi su beskonačni
Klasična fizika se bavi samo sa determinističkim sistemima čiju prošlost, sadašnjost i budućnost kompletno obuhvata jedna jedina beskonačna formula. Tako da kao rezultat, za takve sisteme vrijeme ne postoji osim kao prostorni dodatak koji obilježava razne aspekte statičkog uzorka zamrznutog u vječnosti. Kretajući se u jednom ili drugom smijeru, statički uzorak se ne mijenja, i zbog tog razloga zakoni klasične fizike vrijede bilo da je varijabla- pozitivna ili negativna. Vrijeme nije bitan dio determinističkih sistema, pa klasična fizika nema mnogo za reći u vezi s realnim prirodnim vremenom.
Termodinamika- samo sugestija
Termodinamika je statistička znanost koja izračunava trendove, a ne samo individualne slučajeve. To znači da ona prelazi preko kompleksnih molekularnih gibanja i samo radi zapažanja o rezultatima uzorka. Važno je zapamtiti da prema klasičnoj fizici, molekularno gibanje je determinističko, što znači da termodinamički sistemi također moraju biti deterministički jer su oni skupovi determinističkih molekula. Ako su komponente sistema vremensko reverzibilne, tada to mora biti i sam sistem. Logično.
Zašto onda termodinamika tvrdi da je vrijeme ireverzibilno, čika Ajs?
Jer prema silnoj kompleksnosti u praćenju svake determinističke molekule, forsirano je ignorisati taj nivo preciznosti gdje se pojavi reverzibilnost.
Iluzija ireverzibilnog vremena u termodinamici se uzdiže iz dva problema:
1.Njena nemogućnost kalkulisanja sistema sa apsolutnom tačnosti, koja je sprečava od matematičke potvrde vremenske simetrije
2.Njeni zakoni su bazirani na nekompletnim statističkim promatranjima i pretpostavkama.
Vremenska simetrija reverzibilnosti zahtjeva da zakoni sistema ne budu upitni kad se vrijeme "okrene". U klasičnoj fizici je to jednostavno za provjeriti jer prošlost i budućnost sistema mogu biti izračunati sa apsolutnom preciznošću. Ali termodinamika ne može potpuno znati ukupnu karakteristiku sistema jer su njenni molekularni detalji vrlo kompleksni da bi se uzeli u izračunavanje. Dakle, ona se ne može ni usporediti sisteme iz prošlosti i budućnosti da bi se usporedile vremenske simetrije, jer su previše kompleksne. Sama na toj tački, termodinamika je neuvjeriva o pravoj prirodi vremena.
Termodinamika primjenjuje statističke zakone na individualne slučajeve
Presortiranje statističkih promatranja uzrokuje razliku između ograničenih laboratorijskih promatranja i matematike i fatalno pretpostavlja da umjesto kolekcije determinističkih dijelova, da su stvari napravljene od savršenih fluida. To je napravljeno zbog praktičnosti uglađivanja slučajnosti molekularnog gibanja, koje nažalost, izbacuje njegovu determinističku i vremenskoreverzibilnu prirodu.
Kad pretpostavimo savršeni fluid to je kao da pretpostavimo da svaka famelija u Americi (stereotip, da) ima oko 1-3 djece - da bi se poklapalo s nacionalnom statistikom. Dok je to jasan matematički sistem, kad se uzme preozbiljno i neka obitelj tvrdi da ima dvoje djece, on je smatran nemogućim jer bi "prekršio statistički zakon". Ne?
Kad se vrijeme okrene i entropija se smanji, rezultirajući prekršaj drugog zakona termodinamike ne bi nas trebao alarmirati jer drugi zakon je samo unikatan statistički "trend", a ne apsolutni temelj fizike kao njena podrška. Ona izgleda univerzalna samo zato što je matematika prividno podržava, ali zapamtite da je matematika u termodinamici izgrađena pod pretpostavkama da su sistemi napravljeni od savršenih fluida.
Sve dok sistemi, na koje su se znanosti ograničile za svoja opažanja, pokazuju povećavajuću entropiju, to ništa ne govori o ignorisanim sistemima. Što se primjenjuje na manjinu, ne mora biti univerzalno i primjenjivati se na većinu. Istinski, smanjenje entropije ne krši pravilo jer to nije nemoguće - već jednostavno ima manju mogućnost nego sistem u kojem se povećava entropija. Zato je matematički i promatrajući dokaz u termodinamici nedostatan za tvrdnju da je vrijeme ireverzibilno.
Pravilna definicija ireverzibilnog vremena
Dakle, ako sad klasičnu fiziku i termodinamiku izbacimo trenutno iz debate, kako mi određujemo da li je vrijeme reverzibilno ili ireverzibilno? Vidimo da je termodinamika na pravom tragu - istaknuto u drugom smislu, da je vrijeme izgleda ireverzibilno jer je budućnost nesigurnija nego prošlost. Sve dok prošlost jednostavno može biti promatrana iz onoga što je prošlo u sistemu, budućnost je sve neizvjesnija što kalkulacije teže predviđaju budućnost. Ona se čini uvijek "u stvaranju" što nas upućuje na očigledan tok vremena unaprijed.
Ali ta neizvjesnost budućnosti je samo radi toga što nemamo kompletne informacije koje se tiču tog dijela termodinamičkog sistema. Da imamo te sve detaljne informacije, mogli bi vidjeti budućnost isto tako izvjesno kao i prošlost, a u tom slučaju je vrijeme reverzibilno. Mogućnost pogleda koji je vrlo blizu realnosti nam ništa ne govori o bitnoj "mutnoći" posmatranog objekta - zato kad znanost ne može odrediti budućnost nekog sistema, ne znači i da je sam sistem nedeterminističan.
Kvantna mehanika dokazuje smjer vremena
Dosad bi već trebalo biti jasno da su samo nedeterministički sistemi vremenski ireverzibilni. Vrijeme ne može biti simetrično u sistemima čija budućnost nije već sadržana u nekoj čvrsćoj formuli i povezana s prošlosti.
Da li takvi sistemi postoje?
Pa da, kvantni procesi su nedetrministički po prirodi. U koje stanje valna funkcija dolazi, ne može se predvidjeti matematički. Kvantna mehanika je više kao termodinamika u smislu da njeni zakoni imaju veze sa statističkim trendovima ili slučajnim procesima, jedino sa jednom razlikom - nepredvidljivost kvantnih sistema ne dolazi iz površnosti percepcije posmatrača, već iz bitne nedeterministične prirode samog sistema.
Kako tačno vrijeme "nastaje"?
Pomoću svjesnosti redosljednih odabira koji daju izgled kvantne valne funkcije da bi se manifestirala kao fizički doživljaj. Odabir je nedeterminističan jer da nije, bio bi već odlučen unaprijed, ostavljajući stvar bez izbora. Izbor zahtjeva slobodnu volju, pa ireverzibilnost vremena ultimativno proizlazi iz slobodne volje i ona nije niti predvidljiva, niti lagano vraćena nazad.
Možda ovo zvuči kao ono "rekla-kazala", ali sve je ovo samodokazivo iz matematike i kvantne mehanike. Tu nemamo sakrivene varijable u kvantnoj teoriji, nego samo one koje su stvorene u području svjesnog dijela. Ništa u kvantnoj fizici nije u kontradikciji s ovom idejom.
Svjesnost i kvantna faza
Faza valne funkcije jednadžbe je čitava "proizvodna", prema fizici, i to je upravo ta faza koja kreira velike posljedice o tome kako se vremensko ograničeni val funkcije razvija i dolazi u interakciju sa ostalim valnim funkcijama. Zapravo, faktor te faze nije proizvodan, već namjerno odabran na nekom nivou svijesti jer biti odvojen od determinističkih/statističkih dijelova kvantne teorije, znači da je faza ostala čitava po nahođenju odabira. To nam pokazuje kako um definitivno djeluje na fiz. realnost, ne da krši njezine klasične zakone, već da radi kroz nelinearne sisteme da bi pojačao "proizvodne" kvantne fluktuacije u makroskopske efekte.
Vremensko ovisna valna funkcija pokazuje kako svjesnost kreira vrijeme. Jedini razlog što se one pojavljuju da bi se razvijale kroz vrijeme je taj što se sastoje od mnogostrukih stacionarnih stanja (valne funkcije nezavisne od vremena) čije se različite faze mijenjaju da bi proizvele "kretajuću" faznu funkciju. Ali te faze su odabrane od strane svijesti i budući da su faze te koje daju povećanje viđene vremenskoovisne valne funkcije, trebalo bi zaključiti bez neke debate da svjesnost kreira vrijeme.
Nadalje, jednom kad valna funkcija "iscuri" (prođe jedna ploča u jukeboxu koja je bila odabrana), ona se ne može "napuniti" ponovo. Kraj te valne funkcije nije vremenski reverzibilan jer matematika je ne može iskalkulirati jednako od kraja prema početku. Jedino linearni sistemi koji su perfektno predvidljivi mogu biti vremensko reverzibilni. Dakle, još jednom, vrijeme je ireverzibilno kada i samo kada dolazi u kvantnim sistemima i kad imamo slobodni izbor.
Veza među kvantnih i klasičnih sistema
Kako se sve ovo uklapa u sisteme klasične fizike? Klasični sistemi su skoro serije determinističkih efekata, dok je svijest u originalu - nedeterministički uzrok.
Interval između determinističkih događaja je znan kao linearno vrijeme, koje je iluzija iz jednostavnog razloga što je razmak među prvim i zadnjim efektom redundantan i zato je neegzistirajući i isključuje posmatrača koji ga promatra kao realnog. Deterministički sistemi se javljaju da bi se kretali samo zato što naša svijest pomiče njeno posmatrajuće žarište duž beskonačnog statičnog primjera sistema, a ne zato što se sam sistem mijenja.
Kao analogiju možemo uzeti sljedeće: pjesme na CDu se ne mijenjaju u vremenu jer istovremeno sve postoje simultano, kao podaci na disku - i bilo koja iluzija vremena od početka do kraja pjesme isključivo nastaje iz "sviranja" te pjesme. Kad CD "svira", on obrađuje zadanu sekvencu, smijer i brzinu ali to se sve može promjeniti ako netko odabere preskočiti pjesmu, povećati brzinu ili slušati pjesmu unatrag - sve bez stvarne izmjene strukture CDa.
Pravo istinsko vrijeme ne povezuje intervale determinističkih sekvenci, već intervale izbora slobodne volje. Ako svijest odluči odabrati vidjeti statički primjer unatrag, bočno ili u skokovima, tada je to savršeno dozvoljivo. Izraz "ireverzibilan" jedino znači da egzistira tendencija za vremenom da bi napredovali u smjeru koji je svijest izabrala. Zato realnost napreduje u dijelovima determinističkih skokova. To možemo usporediti s time da se putovanja sastoje od cesta i raskrižja, ali ne od pojedinih cesta koje smo odabrali. Formule kvantne fizike pokazuju koje su ceste na raspolaganju, ali svijest definitivno odlučuje po kojima ćemo ići.
I to je tako s realnošću - ono što odaberemo, uzrokovano je od izbora koji su bili dostupni, ali ne od onih koji će završiti onda kad ih izaberemo. Zato, klasični i kvantni procesi su interaktivni u izdizanju bogatih dinamičkih fraktala - zvanih
...
život.
Unico amore sei!
❤️🖤

meho-medo
Postovi: 3486
Pridružen/a: 16 maj 2011, 19:13
Kontakt:

Re: Filozofija

Post Postao/la meho-medo » 07 jul 2014, 15:19

Samo naprijed, daj da saznam sta o filozofiji, dobro ce mi doci, posto sada u 4.srednjem dobijam filozofiju.

@MaGiCa ti si prof. filozofije?
"Želio sam da se strpim i sustegnem od tebe ali, izdala me je ljubav u srcu koja za tebe od davnina traje. İ znaj da sam se u tebe zaljubio, i sada kad to znaš čini što hoćeš."
(İbn Qajjim)

Avatar
MaGiCa
Postovi: 11337
Pridružen/a: 04 dec 2010, 20:27
Kontakt:

Re: Filozofija

Post Postao/la MaGiCa » 07 jul 2014, 23:18

meho-medo je napisao/la:@MaGiCa ti si prof. filozofije?
Da.
Dodushe, malo sam vishe od toga, ali eto - mora od nechega da se zhivi. ;)

meho-medo
Postovi: 3486
Pridružen/a: 16 maj 2011, 19:13
Kontakt:

Re: Filozofija

Post Postao/la meho-medo » 08 jul 2014, 10:39

MaGiCa je napisao/la:
meho-medo je napisao/la:@MaGiCa ti si prof. filozofije?
Da.
Dodushe, malo sam vishe od toga, ali eto - mora od nechega da se zhivi. ;)
Da, naravno.

Nego ovaj, sta se otprilike uci u toj prvoj godini filozofije( ja cu sada u 4. razred gimnazije i tek sada dobijam filozofiju) pa interesuje me, da pronadjem to gradivo i da malo procitam preko raspusta da se pripremim :)

Btw. jos me interesuje da li se ucenicima dopusta da oni zakljucuju i donose neke svoje teorije, ili ipak moramo uciti teorije starih filozofa, ili to ovisi od profesora? :hmmmmm:
U prethodnoj skolskoj godini, iz sociologije ucili smo raznorazne pojmove( politika, drzava...) i sada morali smo da ucimo vec postojece teorije( ono politika prema Weberu je.. Moc prema Weberu je...) jedna koleginica je odgovarala i rekla da je politika- moc upravljanja drzavom( sto je cak i pisalo u knjizi na jednom mjestu) a prof joj je rekao to je mozda neka tvoja teorija, nas interesuje sta je politika prema Weberu.

Nadam se da razumiješ, sta zelim da kazem :)
"Želio sam da se strpim i sustegnem od tebe ali, izdala me je ljubav u srcu koja za tebe od davnina traje. İ znaj da sam se u tebe zaljubio, i sada kad to znaš čini što hoćeš."
(İbn Qajjim)

Avatar
MaGiCa
Postovi: 11337
Pridružen/a: 04 dec 2010, 20:27
Kontakt:

Re: Filozofija

Post Postao/la MaGiCa » 09 jul 2014, 15:43

Zavisi...uglavnom im ispredajem u nekih 20 minuta jedinicu, a onda dozvolim uchesce i dijalog.
Niti jedan problem ne "zakljuchavam", vec ostavljam otvorenim.

Glede tvog pristupa, savetujem ti da pronadjesh po antikvarnicama ili kod ulichnih prodavaca neshto od Koplstonove( http://en.wikipedia.org/wiki/Frederick_Copleston" onclick="window.open(this.href);return false;) ili Vindelbandove(http://en.wikipedia.org/wiki/Wilhelm_Windelband" onclick="window.open(this.href);return false;) "Istorije filozofije". Oba dela (Coplestone je pisao u tomovima), a Windelband u jednoj knjizi su genijalna: prvi izlazhe istoriju f-je kroz hronologiju pojavljivanja ideja, a drugi prati razvoj jedne ideje kroz vekove.

Kada to ishchitash, moci cesh da sa 99% ljudi prichash na temu f-je bez problema, a prekucacesh srednju shkolu k'o Nemci Brazilce juche. ;)

Avatar
gio10
Postovi: 5678
Pridružen/a: 13 dec 2012, 19:39
Lokacija: 71000
Kontakt:

Re: Filozofija

Post Postao/la gio10 » 09 jul 2014, 21:57

Imaju li te knjige za nas, eBook readere? Ili se moraju kupiti u knjižari?

@Ajs dobre kolumne, samo nastavi :thumbup:
Ja te volim, volim Željo..

Avatar
MaGiCa
Postovi: 11337
Pridružen/a: 04 dec 2010, 20:27
Kontakt:

Re: Filozofija

Post Postao/la MaGiCa » 09 jul 2014, 23:17

gio10 je napisao/la:Imaju li te knjige za nas, eBook readere? Ili se moraju kupiti u knjižari?
Probaj ovde:

" onclick="window.open(this.href);return false;
" onclick="window.open(this.href);return false;

;)

Ja sam ih svojevremeno nabavio u srpskim ili exYU izdanjima, a kompletiranje je stajalo nekih 100-150 evra, jer su bile uglavnom iz antikvarnica ili od ulichnih prodavaca. Ali, vrede svaku paru.

Evo kako izgledaju:

http://www.kupindo.com/Filozofija/11056 ... omplet-1-5" onclick="window.open(this.href);return false;
http://www.plato.rs/knjiga-Istorija-filozofije-100076" onclick="window.open(this.href);return false;

Windelbandova knjiga je oko 20ak evra, ona je pod muss - jer je jedinstvena.

Avatar
gio10
Postovi: 5678
Pridružen/a: 13 dec 2012, 19:39
Lokacija: 71000
Kontakt:

Re: Filozofija

Post Postao/la gio10 » 09 jul 2014, 23:30

Hvala ti, ipak ću izdvojiti nešto novca i otići kupiti tu Vindelbandovu knjigu. Bolje mi je to, nego da se peglam sa ovim stranicama.. :salut:

I mislim da je vrijeme da i ti @MaGiCa skineš paučinu sa svoje kolumne. Sad će nova sezona, pa bi mogao ostaviti svoje predikcije za Seriu A :)
Ja te volim, volim Željo..

Avatar
ZahaKING
Postovi: 1028
Pridružen/a: 06 maj 2014, 08:45
Kontakt:

Re: Filozofija

Post Postao/la ZahaKING » 10 jul 2014, 13:58

MaGiCa je napisao/la:Zavisi...uglavnom im ispredajem u nekih 20 minuta jedinicu, a onda dozvolim uchesce i dijalog.
Niti jedan problem ne "zakljuchavam", vec ostavljam otvorenim.

Glede tvog pristupa, savetujem ti da pronadjesh po antikvarnicama ili kod ulichnih prodavaca neshto od Koplstonove( http://en.wikipedia.org/wiki/Frederick_Copleston" onclick="window.open(this.href);return false;) ili Vindelbandove(http://en.wikipedia.org/wiki/Wilhelm_Windelband" onclick="window.open(this.href);return false;) "Istorije filozofije". Oba dela (Coplestone je pisao u tomovima), a Windelband u jednoj knjizi su genijalna: prvi izlazhe istoriju f-je kroz hronologiju pojavljivanja ideja, a drugi prati razvoj jedne ideje kroz vekove.

Kada to ishchitash, moci cesh da sa 99% ljudi prichash na temu f-je bez problema, a prekucacesh srednju shkolu k'o Nemci Brazilce juche. ;)
mi smo ispite iz historije filozofije 1 spremali iz Koplstonove knjige :mrgreen:
mada su Sokrates i kinici. uh ne d'o Bog nikome, posebno ako se spremaš za usmeni 2-3 dana samo :)
da budem iskren, žao mi je što sam prekinuo studij, ima se tu svašta naučiti, ali realno hljeba od tog nema danas...to su nam i rekli, osim ako nemamo kakvih štela
Bez dlake na jeziku dok su cure depilirane.
More lijepih rozih p..., ali fali im sitnica, to što ima samo jedna, pa je moga k.... vrijedna! :D

Avatar
MaGiCa
Postovi: 11337
Pridružen/a: 04 dec 2010, 20:27
Kontakt:

Re: Filozofija

Post Postao/la MaGiCa » 10 jul 2014, 17:27

ZahaKING je napisao/la: mi smo ispite iz historije filozofije 1 spremali iz Koplstonove knjige :mrgreen:
mada su Sokrates i kinici. uh ne d'o Bog nikome, posebno ako se spremaš za usmeni 2-3 dana samo :)
da budem iskren, žao mi je što sam prekinuo studij, ima se tu svašta naučiti, ali realno hljeba od tog nema danas...to su nam i rekli, osim ako nemamo kakvih štela
Chekaj, kolega, gde si studirao?
Jeste da hljeba nema, ali su matematika i filozofija kraljice znanosti... :bow:

meho-medo
Postovi: 3486
Pridružen/a: 16 maj 2011, 19:13
Kontakt:

Re: Filozofija

Post Postao/la meho-medo » 10 jul 2014, 19:13

MaGiCa je napisao/la:Zavisi...uglavnom im ispredajem u nekih 20 minuta jedinicu, a onda dozvolim uchesce i dijalog.
Niti jedan problem ne "zakljuchavam", vec ostavljam otvorenim.

Glede tvog pristupa, savetujem ti da pronadjesh po antikvarnicama ili kod ulichnih prodavaca neshto od Koplstonove( http://en.wikipedia.org/wiki/Frederick_Copleston" onclick="window.open(this.href);return false;) ili Vindelbandove(http://en.wikipedia.org/wiki/Wilhelm_Windelband" onclick="window.open(this.href);return false;) "Istorije filozofije". Oba dela (Coplestone je pisao u tomovima), a Windelband u jednoj knjizi su genijalna: prvi izlazhe istoriju f-je kroz hronologiju pojavljivanja ideja, a drugi prati razvoj jedne ideje kroz vekove.

Kada to ishchitash, moci cesh da sa 99% ljudi prichash na temu f-je bez problema, a prekucacesh srednju shkolu k'o Nemci Brazilce juche. ;)
Pokusacu da nadjem nesto na netu, jer ne vjerujem da bih lahko mogao doci do tih knjiga.
Hvala u svakom slucaju.
"Želio sam da se strpim i sustegnem od tebe ali, izdala me je ljubav u srcu koja za tebe od davnina traje. İ znaj da sam se u tebe zaljubio, i sada kad to znaš čini što hoćeš."
(İbn Qajjim)

Avatar
TariqAli
Postovi: 541
Pridružen/a: 09 apr 2014, 22:59
Kontakt:

Re: Filozofija

Post Postao/la TariqAli » 16 jul 2014, 15:45

Ja bi da pocnem sa najvecim filozofom danasnjice, a kasnije ce se valjda razvit kakva diskusija.

[youtube][/youtube]
Marksizam u skole!

Avatar
MaGiCa
Postovi: 11337
Pridružen/a: 04 dec 2010, 20:27
Kontakt:

Re: Filozofija

Post Postao/la MaGiCa » 16 jul 2014, 23:37

TariqAli je napisao/la:Ja bi da pocnem sa najvecim filozofom danasnjice, a kasnije ce se valjda razvit kakva diskusija.
Nemoj bolan. :facepalm:
slika

Avatar
TariqAli
Postovi: 541
Pridružen/a: 09 apr 2014, 22:59
Kontakt:

Re: Filozofija

Post Postao/la TariqAli » 17 jul 2014, 01:28

Istina, istina, Djindjicev mentor. Veci je vjerovatno i Badiou (zajedno sa Chomskim), ali ovdje se radi o krajnje subjektivnoj procjeni, spoznatljivoj tek kad zauzmemo stranu i zbog toga istina kao takva nije manje univerzalna. :D
A ne, zanimljiv je, karizmatican i prica jeebeno dobre viceve. Zadnjih godina se bavi uglavnom politickom filozofijom, ali ima dobrih koncepata u Ispitivanju realnog, Nedjeljivom ostatku, Skakljivom subjektu i Paralaksi - ujedno preporuka svima koji se bave filozofijom i psihologijom da bilo sta od ovoga procitaju.
Pored toga, najdrazi mi je njegov stav o Staljinu, pa se sad zajebaju i kazu da je Staljin bio zizekist :urnebes:

Jos jedna preporuka od mene, ko uhvati vremena:
" onclick="window.open(this.href);return false;

Inace, @MaGiCa; Dennet, Dawkins, Harris i Hitchens?
Marksizam u skole!

Avatar
MaGiCa
Postovi: 11337
Pridružen/a: 04 dec 2010, 20:27
Kontakt:

Re: Filozofija

Post Postao/la MaGiCa » 17 jul 2014, 12:24

To su ljudi koji su manje vishe uspeli da unovche vlastiti ateizam. Poshtujem, ali ne vidim nishta spektakularno, jer Bog - ako i postoji, ne mozhe se sagledati kroz kategorije razuma.

Odgovori

Natrag na “Kolumne čitalaca”

Online

Trenutno korisnika/ca: Nema prijavljenih korisnika/ca. i 3 gosta.