Kolumna o ribama i lov u mutnom

[Inter1977]

Ribe su životinje iz grupe kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga. Oko polovina svih kralježnjaka su ribe, najstariji poznati fosili su stari 450 miliona godina.
Dijele se na hrskavičnjače (Chondrichthyes), u koje se između ostalih ubrajaju morski psi i raže, i koštunjače (Osteichthyes) koje obuhvaćaju sve ostale ribe. Nekada su postojale i ribe oklopnjače (Placodermi) i bodljikavi morski psi (Acanthodii), ali su izumrle.
Dijele se takodje i na morske i slatkovodne.No pored ovih vrsta riba imamo i one na koje svakodnevno nailazimo u tramvaju, na ulici, na kiosku, u shoping centru, u kinu, kaficima i slicno. I one se dijele na vise grupa ali u ocima muskarca glavna podjela je na one dobre (sa dobro razvijenim plucima, sa dugim nogama, dobro i pravilno gradjene) i na one lose (malo upustane, zadebljane, neatraktivne, uščuhale).

Nauka koja se bavi ribama zove se ihtiologija.

Ribe su vrlo stara i velika grupa kičmenjaka, koja se odlikuje znatnom raznolikošću. One su široko rasprostranjene u skoro svim vodama na zemlji: susrećemo ih od visokoplaninskih potoka i jezera (jezero Titicaca, 4572 m) do najvećih morskih dubina Marijanska brazda, 10.912 m), te od voda koje su blizu tačke zamrzavanja do toplih izvora. U savremenoj fauni postoji oko 28 000 vrsta riba. U tom mnoštvu susrećemo i prave divove duge do 20 metara i teške 15 - 20 tona, kao što je morski pas Rhincodon typus, kao i patuljke koji ne narastu više od jednog centimetra. Po broju vrsta ribe su najveća grupa kičmenjaka jer ih ima približno koliko i svih ostalih uzetih zajedno (kružnouste, vodozemci, gmizavci, ptice i sisari). Zato ni danas ne postoji jedinstvena sistematska podjela riba i u tom pogledu u razlicitim izvorima nalazimo veliku raznolikost. No moje iskustvo mi govori da su one iz predjela Dalmacije kao i one iz velikih gradova kao sto su Sarajevo, Zagreb i Beograd najidealnije za nase potrebe. Takodje i ribe iz sireg regiona a pogotovo iz Ceske i Poljske su jako atraktivne i znaju da dobiju ono sto zele.

Ribe pripadaju dvama nadrazredima: Chondrichthyes (hrskavičnjače) koji obuhvata morske pse, raže i himere, te Osteichthyes (koštunjače) koji obuhvaća ribe s potpunim koštanim kosturom. Nadrazred Osteichthyes dijeli se na razrede Actinopterygii (zrakoperke) i Sarcopterygii (mnogoperke i dvodihalice iz Afrike i Australije). U okolici Visokog nalaze se ribe koje nemaju ni hrskavice a ni duse i vrlo lako mogu da povrijede muskarca, narocito one mladje muzjake koji izlaze u grad u nadi da ce naci nesto da se pare.
Od morskih riba u Jadranskom moru je do sada zabilježeno oko 400 vrsta: oko 350 iz razreda Osteichthyes (koštunjače) i 50 vrsta iz razreda Chondrichthyes (hrskavicnjače), što iznosi oko 70% poznatih vrsta riba u Sredozemnom moru (ukupno 579 vrsta i podvrsta). No najvise ih svakako ima u predjelu Makarske u ljetnom periodu gdje se na jednom mjestu fakticki stacionira mnogo razlicitih vrsta istovremeno pa je tesko napraviti pravi izbor da se ispali metak. Iako slatke vode predstavljaju tek mali postotak ukupne vodene površine, jedna trećina svih riba primarno su slatkovodne vrste. Do danas je opisano oko 10,000 slatkovodnih riba, a svake godine otkrije se oko 200 novih vrsta. Evropska ihtiofauna broji oko 316 vrsta slatkovodnih riba, a smanjenje njene raznolikosti posljedica je ledenih doba. Slatkovodne ribe obicno su rasprostranjene u bosanskim brdima no sa njima je jako tesko naci zajednicki jezik i napraviti neki normalni vid komunikacije.



Građa riba
Tijelo je vretenasto i bočno spljošteno, hidrodinamičnog oblika. Na tijelu razlikujemo

1.glavu
2.trup
3.rep.
4. jezik

Glava
Tu se nalaze parni nosni otvori i velike oci bez ocnih kapaka. Sa strane glave su veliki škržni poklopci ispod kojih su škrge. Neke vrste (grabljivice) u usnoj šupljini imaju zube.
Ispod glave je ud a u podnozju se nalaze jaja. Kazu da velicina nije bolja, no to je samo obmana zen i plod njihove dvolicne igre. Praksa pokazuje da je bolje sto je veca i sira glava.
Trup i rep
Od početka trupa do repa proteže se bočna linija. Na granici trupnog i repnog dijela tijela nalazi se analni otvor, a iza njega na mokracno-spolnoj kvržici najprije je spolni, a zatim mokraćni otvor. Ribe imaju parne i neparne peraje. Parne peraje postavljene su usporedno s tijelom. Parne peraje su prsne i trbušne. Prsne peraje ucvršcuju se na oplečje iza škržnog otvora. Prsne peraje su jako vazne za ribe. Sto su prsa veca, ribe su atraktivnije i vise cijenjene u drustvu. Trbušne peraje nisu fiksirane za osni skelet, pa mogu biti smještene na razlicitim dijelovima tijela. Neparne peraje su leđna, repna i podrepna. Repna peraja kod koštunjača je homocerkalna (rep je izvana simetričan ali iznutra kičma završava u gornjem kraku). Repna peraja je glavni organ za pokretanje. Postoji jedna ili dvije leđnih peraja i jedna podrepna. Postoji još i masno peraje (kod por. Salmonidae, Ameiuridae i dr.) koje je smješteno s leđne strane, a ne sadrži nikakve koštane potpore.

Jezik
Ribe imaju jako razvijen jezik. Mnogo pricaju i za muskarca je narocito tesko da ih sluas kada su ribe uzrujane i ljute, sto se desava jako cesto, pogotovo ako muskarac zivi u zajednici sa temperamentnim ribama a pri tome zeli da igra slobodnjaka. Zbog razvijenog tog jezika kod riba, svakom muskarcu je tesko da prati komunikaciju sa ribama i muskarci cesto dozivljavaju traume izazvane razvijenim jezikom riba i njihovim mlataranjem.



Uloge plivaćeg mjehura
hidrostatski organ, pa služi za održavanje ravnoteže,
širenjem mjehura riba se diže a skupljanjem se spušta, jer je specifična težina ribe jednaka *specifičnoj težini okolne vode. No jos od vremena starih Grka poznata je cinejnica da se taj organ ne moze rasiriti u znatnoj mjeri da se primjeti golim okom. No nakon duge upotrebe te rupe je tesko napuniti i zbog toga se vracamo na gornji zakljucak da je pozeljno da oblik glave bude sirokog oblika kako bi u sto vecoj mjeri ispunio ove rupe u ogranu plivaceg mjehura.

Živčani sistem
Prednji mozak = malen je i ima parne hemisfere. Iz ventralne regije idu vlakna za mirisne režnjeve. Osnovna mu je uloga organizacija i koordinacija mehanizama koji nastaju u drugim dijelovima mozga. Ima važnu ulogu u ponašanju prilikom razmnožavanja. Međumozak =sadrži epifizu sa fotoreceptorima i hipotalamus na koji se s donje strane nastavlja lijevak na koji prilježe hipofiza, krvožilni mješčić i donji režnjevi. Srednji mozak -Najveći je dio mozga kod riba. Sastoji se od krova, tectum opticum u koji ulaze optička vlakna, vlakna iz bočne pruge, dišnih organa i stražnjeg mozga. Kontrolira ponašanje, učenje i ostale oblike kompleksnog ponašanja. Tu se nalaze i motorički centri. Najviše se ističu vidni režnjevi. Stražnji mozak =Velik je kod dobrih plivaća. Kontrolira precizne i tempirane pokrete. Primozak =iz njega izlazi 10 pari lubanjskih živaca i na njega se nastavlja leđna moždina. Autonomni živčani sistem sastoji se od 11 pari moždanih živaca. Živčani sistem kod riba je bespotrebno jako razvijen tako da su one jako zivcane, nervozna, razdravljive sto utice na ceste svadje i bespotrebno neraspolozenje. Ribe izazivaju nemir. Sto su ribe bolje, to vlada veci nemir oko njih.

Čula
Oči: Najosjetljivije na žutozelenu boju, a to je ona valna dužina koja najdublje prodire u vodu. Sastoji se od spljoštene rožnice čiji vanjski sloj zamjenjuje očne kapke, velike leće, hrskavične bjeloočnice i 6 mišića za pokretanje očne jabučice. Zbog toga ribe sve cuju i sve znaju pogotovo ako se radi o tome gdje si i sa kime bio, sta si radio. Musculus retractor lentis povlaći leću prema mrežnici (fokusiranje) iza koje se nalazi žilnica iz koje izlazi srpasti izdanak processus falciformis koji probija mrežnicu. U žilnici se nalazi i rete mirabile (čudesna mrežica) te ona ima hranjivu ulogu. Oko sadrži zrcalo, to je poseban sloj krvnih žila bogat kristalićima koji reflektiraju svijetlo. Ima još i šarenicu. Moze se igrati i sistem ali su potrebna 2-3 fiksna para.


U sljedecem pisanju objasnim cemo polne ograne i njihovu primjenu.

[LBJ MVP]

Konačno nešto pametno i korisno za škole