Mogao bi brzo ovaj izborni zakon s hrvatima proci, koliko je do 2025, ko zna sta je trojka dogovorila, da nam se opet "progleda" kroz prste.
Budimo realni, pogledajte koje su reforme bile samo uslov da bi se otpoceli pregovori:
Zakon o sprecavanju sukoba interesa u institucijama Bosne i Hercegovine
Zakon o javnim nabavkama
Zakon o visokom i sudskom i tužilačkom vijecu.
Dakle ovi zakoni i njihova implementacija je bio uslov EU za pocetak bilo kakvih pregovora. Da li uopce realno u ovako konstruisanoj BiH ocekivati da postoje bitne politicke snage da se ovo uradi? Po meni, realno tesko.
Zato pitam, sta su im obecali jer ovim im se otvaraju ipak neki EU fondovi??
A onda procitajmo misljenje Europske komisije iz 2019 o nasoj drzavi:
Česti sporovi o podjeli nadležnosti između države i entiteta utiču na djelotvorno provođenje tih nadležnosti, a time i na usklađivanje zakonodavstva s acquis-em i njegovu primjenu u velikom broju poglavlja. Kako bi se spriječili takvi sustavni sporovi i osiguralo efikasno provođenje acquis-a, potrebno je da Bosna i Hercegovina obezbijedi pravnu sigurnost u pogledu podjele nadležnosti između različitih nivoa vlasti. Ne postoji postupak koji omogućava državnom nivou da spriječi i ukloni povrede prava EU od strane drugih nivoa vlasti za koje bi cijela Bosna i Hercegovina bila odgovorna.
Ustav sadrži odredbe zasnovane na nacionalnoj pripadnosti i prebivalištu koje nisu u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Sastav pojedinih upravnih tijela i donošenje njihovih odluka zasniva se na kriterijima nacionalne pripadnosti, što dovodi u pitanje provođenje acquis-a EU. Pravo veta zasnovano na nacionalnoj pripadnosti takođe može da utiče na rad Parlamenta i zakonodavnih skupština entiteta.
Ustavni sud je tumač Ustava i zadnja instanca kada je riječ o sukobu nadležnosti između različitih nivoa vlasti. Od devet sudija Ustavnog suda tri su međunarodna suca. Neke odluke Ustavnog suda i dalje se ne provode. Ustavni sud treba biti u stanju da preuzme proaktivnu i nezavisnu ulogu u rješavanju sukoba nadležnosti. Legitimnost Ustavnog suda mora biti priznata od strane svih vlasti, kako bi se osiguralo trajno poštivanje njegovih
odluka.
Ekstenzivna međunarodna supervizija u principu nije u skladu sa suverenitetom Bosne i Hercegovine, a time ni sa članstvom u EU. Proces zatvaranja OHR-a traje od 2008. godine. Ishod ovog procesa zavisi od niza uslova.
Veto koji se zasniva na „zaštiti vitalnog nacionalnog interesa“ i entitetsko glasanje takođe utiču na djelotvorno funkcionisanje parlamenata uz rizike od kašnjenja u donošenju zakona.
Saradnja između zakonodavnih skupština, te njihovi kapaciteti za procjenu zakonodavstva u odnosu na acquis EU su slabi i takođe bi trebali biti značajno poboljšani, po potrebi kroz udruživanje resursa u cijeloj zemlji.
Imajući u vidu da 14 rukovodilaca u BiH ima nadležnosti koje su povezane sa provedbom acquis-a EU, potrebno je uložiti značajne napore i u velikoj
mjeri ojačati kapacitete zemlje na svim nivoima ili objediniti resurse i kapacitete kako bi se Bosna i Hercegovina mogla nositi sa obavezama u pogledu članstva u EU. Ovo je posebno izraženo na kantonalnom nivou gdje su nedostatni kapaciteti za ispunjavanje obaveza za članstvo. Vlade su preduzele određene korake kako bi se osigurala koordinacija u pitanjima evropskih integracija, uključujući uspostavljanje mehanizma koordinacije procesa evropskih integracija, koji još ne funkcionira u potpunosti. Kapaciteti vlasti za planiranje politike i
koordinaciju na svim nivoima vlasti i dalje su nedostatni.
Dakle, obecano je nesto sigurno jer se nismo pomakeli s mjesta od tada.
.
