RIO 2016 - Veslanje
Postano: 01 avg 2016, 02:55
Veslački dio programa na ovim OI je na rasporedu od 6 do 13.8, u okviru koga se dijeli 14 kompleta medalja, 8 u muškoj i 6 u ženskoj konkurenciji. Borilište je Laguna Rodrigo de Freitas, koja je imala problema sa onečišćenjem.
Raspored natjecanja:
Veslanje na Olimpijskim igrama je prvi puta bilo dio programa na Olimpijskim igrama u Parizu 1900. Veslanje je bilo i u programu prvih modernih Igara, u Ateni 1896. godine, ali su natjecanja tada otkazana zbog vremenskih neprilika. Natjecanja za muškarce su bila u programu svih Igara, dok su natjecanja za žene uvedena tek na Igrama u Montrealu 1976.
Veslanje za lake veslače je uvedeno na Igrama u Atlanti 1996. Težinski limiti su prosječna težina dvojca i četverca od 70 kilograma, i nijedan veslač ne smije biti teži od 72.5 kilograma. Kod dama je prosjek 57 i nijedna veslačica ne smije biti teža od 59 kilograma. Ovo je uvedeno kako bi se izbjegla prednost koji jači imaju nad slabijima, pogotovo kad su neke nacije zbog svoje prirodne konstitucije u pitanju.
Trenutno je u programu Igara ovih 14 disciplina:
-muški: četverac na pariće, dvojac na pariće, samac, osmerac, četverac bez kormilara, dvojac bez kormilara
-muški laki veslači: četverac bez kormilara, dvojac na pariće
-žene: četverac na pariće, dvojac na pariće, samac, osmerac, dvojac bez kormilarke
-žene lake veslačice: dvojac na pariće
Muški se natječu na standardnoj stazi od 2000 metara, osim u godinama: 1900. (1,750 m), 1904 (1.5 milja), 1906. (različite duljine), 1908. (1.5 milja) te 1948. (1,880 m). Utrke za žene su bile 1000 m sve do 1988. kada se uvodi 2000 m.
Na ranim igrama koristio se match race format natjecanja s po dva ili tri čamca (sistem kvalifikacija ili svako sa svakim). Moderni format s 6 čamaca u utrci je prvi puta korišten na igrama u Berlinu 1936. godine, a postao je standard na igrama u Melbourneu 1956.
Svaki olimpijski tim može maksimalno da ima 48 članova, 28 muškaraca i 20 žena. U odnosu na London neće biti nacije sa svih 14 posada poput Njemačke, u najvećem broju disciplina se sada natječe Velika Britanija (12/43 natjecatelja), zatim slijede SAD (41) i Novi Zeland (38) sa 11 posada, Njemačka (35) sa 10, Nizozemska (36), Poljska (26) i Australija (20) sa 8, Kanada (26), Francuska (18) i Kina (17) sa 7, Italija (16) i Danska (12) sa 6 itd...
Sistem takmičenja zavisi od broja prijavljenih posada odnosno takmičara. Postoje kvalifikacije, ali i repesaž koji odlučuje o plasmanu u polufinale ili finale.
Najviše zlata u historiji igara osvojila je Istočna Njemačka, a najviše medalja Amerikanci. Britanci svoje uspjehe najviše duguju Sir Steveu Redgraveu. Osim njega u ovom sportu dominira ime Rumunke Elisabete Lipe koja je osvojila osam medalja, od toga pet zlatnih. U Londonu su najuspješniji bili domaćini sa 4 zlata i 9 medalja ukupno, a iza njih su bili Novozelanđani sa 3 zlata i 5 medalja ukupno.
Što se tiče pojedinačnih disciplina, u samcu (dva vesla) glavnu riječ vode Novozelanđanin Drysdale i Čeh Synek koji su podijelili zlato i srebro i u Londonu, a i na zadnjem SP-u u Francuskoj. U dvojcu bez kormilara (svaki veslač jedno veslo) apsolutni favoriti su Novozelanđani Murray i Bond koji brane zlato iz Londona i zadnjeg SP-a, a ovdje treba spomenuti i predstavnike Srbije Vasića i Beđika koji su bili brončani na zadnjem SP-u. Kod dvojca na pariće (svaki veslač dva vesla) kao favoriti za zlato izdvajaju se braća Sinković iz Hrvatske koji su u dvojac prešli iz četverca u kojem su bili srebreni u Londonu i to im je izgleda godilo jer su sada dvostruki uzastopni svjetski prvaci, glavni konkurenti će im biti Novozelanđani Harris i Manson. Četverac bez kormilara (svaki veslač jedno veslo) je dosta otvoren jer se radi o disciplini gdje se dosta mijenjaju sastavi, prelasci u druge discipline (osmerac, dvojce), pa su tako i zlatni i srebreni iz Londona, Britanci i Australci mijenjali sastave, ali su ipak ostali u vrhu, pa su bili 2 i 3 na zadnjem SP-u, a Italijani su bili zlatni tako da treba računati i na njih. U četvercu na pariće (svaki veslač dva vesla) nema spomenutih Sinkovića, pa su zlatni Nijemciiz Londona i posljednjeg SP-a veliki favoriti da to ponove, a tu su i Australci koji su bili srebreni sa tog SP-a i brončani u Londonu. U osmercu s kormilarom (svaki veslač jedno veslo) britanci su na zednjem SP-u prekinuli dominaciju Švaba koji su bili zlatni u Londonu, tako da nas i sada očekuje njihov okršaj, a brončani sa zadnjeg SP-a su Holanđani. U lakom dvojcu (svaki veslač dva vesla) nema branioca medalja iz Londona, pa su tako zlatni sa SP-a Francuzi Delayre i Azou favoriti da to ponove i ovdje, iza njih treba spomenuti Britance i Norvežane, medaljaše sa zadnjeg SP-a. Kad je laki četverac (svaki veslač jedno veslo) u pitanju Danci kao medaljaš sa zadnjeg SP-a i Londona te aktuelni svjetski prvaci Švicarci vodit će glavnu riječ, a ne treba otpisati ni Novozelanđane i Francuze.
Kod žena u samcu i dalje glavnu riječ vode Čehinja Knapkova, zlatna iz Londona te Australka Crow koja je zlatna sa SP-a a tu treba spomenuti i Kineskinju Duan. U dvojcu bez kormilara zlato iz Londona i prošlogodišnjeg SP-a brane Britanke Glover i Stanning, a najveća prijetnja će im biti Novozelanđanke i Amerikanke. U dvojcu na pariće zlato sa SP-a brane Novozelanđanke MacFarlane i Stevenson dok Grkinje i Švabice konkurišu za preostale medalje. U četvercu na pariće srebrene i brončane iz Londona te zlatne i srebrene sa SP-a, Amerikanke i Nijemice su sada glavni favoriti za zlato. Osmerac s kormilarom i dalje pripada Amerikankama, koje su zlaten iz Londona i zadnjeg SP-a, a osim njih tu su i Kanađanke te Novozelanđanke. Laki dvojac je disciplina gdje su zlatne sa zadnjeg SP-a Novozelanđanke MacKenzie i Edward uz Britanke Copeland i Taylor glavni favoriti za zlato.