Književnost

Teme koje nemaju veze sa sportom

Moderatori/ce: insider,rio_Ferdy88

Neutral
Postovi: 37778
Pridružen/a: 19 nov 2008, 14:27
Kontakt:

Re: Književnost

Post Postao/la Neutral » 09 nov 2021, 14:48

Profesor je napisao/la:
09 nov 2021, 14:13
Koristite li kakvu spravu z citanje eknjiga? Sta preporucujete?
U mene je Amazon Kindle 8 generacije, dobio ga na poklon od kolege iz Njemačke. Odličan, baterija abnormalno dobra.

Imaš i novije generacije, preporuke da kupiš negdje vani, kod nas cijene previsoke.

Tablet isto dobar izbor, ali prije tableta je meni laptop 10x bolja opcija.

Neutral
Postovi: 37778
Pridružen/a: 19 nov 2008, 14:27
Kontakt:

Re: Književnost

Post Postao/la Neutral » 09 nov 2021, 19:50

Asteriks je napisao/la:
09 nov 2021, 12:14
Najbolje da to pitanje o Bosni postavimo komsijama. Evo npr. uvazenim clanovima SANU, gdje se izmedju ostalog kaze...
slika
:mrgreen:
Meni je zanimljivo i dalje uvjerenje oko krunisanja u Milesevu. Ljudi i dalje ubjedjeni u mit. Ne znam sto je tesko priznati da to nije tako bilo.

Zanimljivo da je i Mustafa Imamovic pisao o Milesevu, ali halalit mu mozemo jer je pravnik a ne historicar, nije on ulazio dublje u tu tematiku kao Dubravko Lovrenovic.

Avatar
Asteriks
Postovi: 14222
Pridružen/a: 26 jul 2015, 10:16

Re: Književnost

Post Postao/la Asteriks » 09 nov 2021, 21:20

Vidi ovdje je zanimljivo kako ozbiljna srpska literatura predstavlja odnose tog doba prije i za vrijeme krunisanja.

Car Uros je umro 1371. te s njim je izumrla loza Nemanjica. Njegov suvladar Vukasin bio je bez veceg uticaja.

Znamo da je Lazar Hrebljenovic postao najmocniji srpski oblasni gospodar i prosirio se do Dunava. Dole od Kosova do Polimlja i Sj. Makendonije gospodario je njegov zet Vuk Brankovic. U Zeti i Primorju vladali su Balsici.

Onda poznato kako je Tvrtko nakon koalicije sa Lazarom potukao Altomanovica.

Svi ovi oblasni gospodari u poredjenju sa Tvrtkom bili su skorojevici bez nekog veceg ugleda. Naravno Tvrtkov pradjed bio je kralj Dragutin, sto je pomenuto u jednom rodoslovu Nemanjica.

Dalje, Sima Cirkovic kaze uz ove veze sa Nemanjicima pripadao i bosanskoj banskoj porodici Kotromanic koja je vladala Bosnom od njenog postojanja. Zatim Sima pise, umjesto da Tvrtko pripoji srpske zemlje svojoj drzavi (jasan smjer djelovanja), ovaj se zelio pojaviti u ulozi obnovitelja srpske monarhije. I onda ide - kasnije se krunisao ali kaze samo mozda u Milesevu.

Znaci Cirkovic ga jasno stavlja kao naseg kralja koji je na slavi Nemanjica zelio povecati svoj ugled i uticaj. Jasno pise kako je bosanski kralj, ugledniji od tadasnjih oblasnih vladara te da porodica Kotromanic u to doba visoko kotira.

Gore pominje umjesto da je srpske zemlje pripojio svojoj drzavi ovaj odlucio da se pojavi u ulozi obnovitelja velikih Nemanjica.

Covjek nam je ovdje priznao sve, tj. dao potvrdu o jednoj uglednoj tvorevini sa uglednom porodicom, stabilan teritorij koji je omedjen granicama a da bi bio stabilan trebas jaku vojsku, pa dvor, dvrosku kancelariju, sluzbenike, pisare, priznate povelje, znaci sve mehanizme i osobine ozbiljne vlasti.

Jednostavno Sima je potvrdio da je Bosna za vrijeme Tvrtka bila jedna sila te u kontekstu tadasnjih prilika fino upakovao ove gore pomenute stvari. Kao slag na tortu to je uokvirio sa priznanjem drugih drzava, gdje navodi kako su njegovu moc priznale Venecije sa rex Rassie a tako i Dubrovnik. To mjesto krunisanja vjeruj meni je ovdje sekundarnog karaktera.
If you want to find the secrets of the universe, think in terms of energy, frequency and vibration. ✍️

Neutral
Postovi: 37778
Pridružen/a: 19 nov 2008, 14:27
Kontakt:

Re: Književnost

Post Postao/la Neutral » 09 nov 2021, 23:11

Prekucao sam Ćirkovićevu knjigu, skraćeno izdanje (najvažnije iz knjige) na 100+ stranica. Imponira činjenica, uzevši u obzir da je knjiga izdata 1964. godine u Beogradu da je u dosta dijelova stanovnike Bosne nazivao Bosancima, tj. Bosanci su odlučili...Bosanci su krenuli...Ima i kod njega, kao kod Desanke Kovačević-Kojić na početku miješanja etničke i nacionalne pripadnosti, nešto što je i dan danas prisutno primarno kroz ovaj apsurdni Ustav iz Dejtona.

Uglavnom, imaš utakmicu Zvezde, gdje su unijeli veliku zastavu Kotromanića i mahali su s njom čitav meč da bi naslov video na youtube bio "podvalio neko ljiljane". To su posljednji trzaji da se nametne da im pripadaju Kotromanići, tj. da je Tvtko I srpski pa tek onda bosanski kralj, a ne obrnuto.

Teza im je mogla i proći da nije dokazan Mit o krunisanja u Mileševu, prenosim dio iz knjige pokojnog Dubravka Lovrenovića, str. 232-233.

Znanstveno nedokaziva teza o sprskom porijekli bosanske krune kao klasičan historiografski mit u povijesnoj se znanosti ugnijezdila preko djela dubrovačkog benediktinca pisca, ideologa i povjesničara Mavra Orbinija objavljenog pod naslovom Il Regno degli Slavi (Kraljevstvo Slavena) 1601. godine u Pesaru. Nakon Orbinija ovaj je mit dalje kolportiralo nekoliko generacija domaćih i inozemnih povjesničara, sve dok sedamdesetih i osamdesetih godina XX. stoljeća Đ. Basler, O. Anđelić i S.M. Džaja nisu iznijeli kontraarguemnte koji su ga učinili znanstveno deplasiranim. Ovdje nije mjesto za prepričavanje tog zanimljivog detalja bosanske srednjovjekovne povijesti; dostatno je upozoriti na neke činjenice koje nude rješenje cijelog problema:

Sam Orbini koji je u svome kompendiju južnoslavenske povijesti lokalitet Mili iz srednje Bosne identificirao kao Mileševo (što uopće nije značilo izjednačavanje sa srpskom Mileševom) istaknuo je da je u Mileševu u Bosni ban Stjepan II. Kotromanić za svoga života podigao(...) i u njoj bio pokopan, crkva Male braće sv. Nikole. Već na temelju ovoga kristalno jasnog podatka otpadala je mogućnost polemike o mjestu okrunjenog prvoga bosanskog kralja, tim više što su se srpski kraljevi krunili u Petrovoj crkvi, ili u Žiči ili u Peći čime srpsko-pravoslavna Mileševa ispada iz svih kombinacija. Uz to mileševski mitropolit, zasvjedočen tek u vrijeme hercega Stjepana Vukčića Kosače (1434-1466), pored arhiepiskopa, odnosno patrijarha pslije 1346. nije bio vlastan da obavi kraljevsko krunjenje.

Izjednačavanje Mila i Mileševe nalazimo u franjevačkom Martirologiju iz 1369. godine, kao i kod domaćih ljetopisaca 17. i 18. stoljeća, između ostaloih kod Pavla Rittera-Vitezovića i fra Bernardina Nagnannoviža. U svečanoj povelji izdanoj 10. 4. 1378. g Dubrovčanima sam Tvrtko kaže da je išao u srpsku zemlju i da je tamo išavši (tamo š'dšu) bio okrunjen.

Koncem 1408. godine ugarski kralj Sigismund Luksemburški (1378-1437) nametnuo je bosanskoj vlasteli obavezu da bude urešen krunom rečenog bosanskog kraljevstva, svečano i časno, kako je pokojni kralj Tvrtko vladao. On je očito bio dobro upućen u detalje okrunjenja Tvrtka I. koji je kao nepravoslavac nije mogao biti okrunjen u sprsko-pravoslavnom manastiru.

Bosanska kruna endogenog je podrijetla, a osoba koja je u duhu biskupsih kompetencija vrijedećih na cijelim europskom prostoru okrunia prvoga bosanskog kralja može biti samo djed Crkve bosanske - njezin pravi gospodin episkop, kako se titulirao početkom 1404. godine. Ovaj događaj praktično i teoretski odredio je sadržaj ugarsko-bosanskih odnosa sve do 1463.g, pa i kasnije kada su imenovanjem marionetskih kraljeva u Bosni do 1477. g Osmanlije i Ugri nastavili davno započeti obračun na ovom području.


Ovo je veoma interesantno bilo za čitati, istraživati, naravno sa naučnog aspekta. Svakako sam odlučio da ću se baviti srednjim vijekom, iako mi je ležao novi vijek i savremeno doba. Tek kada čovjek uđe dublje u ovu materija, uvidi da postoji ogroman broj materijala koji su neistraženi, a samo čekaju nekoga ko će ih objelodaniti, krajnje obejtkivno, ne gledaviši etničku-nacionalnu strukturu koja se ovdje koristi u političke svrhe. Velika je razlika između naučnika i političara, jedan služi narodu, drugi stranci i sopstvenim interesima.

Preporučujem Ilariona Ruvarca koji je jedan od rijetkih pisao objektivno u 19. stoljeću, te početkom 20. stoljeća, gdje je i preminuo 1905. g.

PS: Zanimljivo je čitati Nadu Klaić, hrvatski odgovor na Ćirkovića. Nada je pisala krajnje kritički i puna sumnje prema kapitalnom djelu Ćirkovića. Imponira činjenica da je negirala ne samo Simu Ćirkovića, već i svog djeca Vjekoslava Klaića, pisavši da je Bosna Bosna, da nije ni Hrvatska niti Srbijanska. Uvijek pomislim na Titu i njegovu famoznu rečenicu oko Bosne, ubjeđen sam da je inspiraciju za nju dobio upravo o najveće hrvatske medijaveliste svog doba Nade Klaić. Živimo u periodu u kojem domaći historičari mogu konačno pisati svoju historiju. Komentari tipa: "Ima li neki drugi naučnik mimo muslimana da elaborira tu temu" predstavljaju samo posljednje jalove trzaje o svojatanju određenog teritorija i prostora, baziranog na dubokoj mitomaniji koja postoji jako dug period, a koja je buknula u 19. stoljeću, stvaranje nacionalnih država.

Natjerat ćete me da pišem ozbiljno :mrgreen:

Avatar
Asteriks
Postovi: 14222
Pridružen/a: 26 jul 2015, 10:16

Re: Književnost

Post Postao/la Asteriks » 10 nov 2021, 08:00

Sima je sigurno veliki strucnjak na svom polju. Za Tvrtkovo krunisanje i odnose tog doba koristio je brojnu literaturu, pocev od F. Sisica - Glasnik Zemaljskog muzeja 1903., pa M. Dinica, Đ. Radojcica itd. Jedan sveobuhvatan rad gdje, bez obzira na interpretaciju nekog dogadjaja, izvori nisu dozvoljavali da ide stranputicama.

Da sad ne bi zatrpavali temu, uvijek kada imamo bilo kakvo osporavanje odredjenog porijekla, vlasnistva itd., odgovore za to je najbolje traziti u nekoj ozbiljnijoj srpskoj literaturi. Cak se jasni odgovori nekada iskristaliziraju u masi mitova, samo je potrebno kvalitetno razluciti stvari.

Sto se nasih historicara tice tu takodjer treba biti itekako oprezan. Dr. Enver Imamovic slovi za uglednog strucnjaka a mahom je podlozan pretjerivanju.

Evo uzmi isti period, gdje u svojoj knjizi Historija bosanske vojske izmedju ostalog istice kako smo za vrijeme Tvrtka postali pomorska sila. Ono, dovoljno je malo ostrine i da bliknemo na rad Naselja srednjovjekovne Bosne, Marko Vego, kako bi lagano opovrgnuli ovaj ispad.
If you want to find the secrets of the universe, think in terms of energy, frequency and vibration. ✍️

Neutral
Postovi: 37778
Pridružen/a: 19 nov 2008, 14:27
Kontakt:

Re: Književnost

Post Postao/la Neutral » 10 nov 2021, 14:56

Ja ne mogu shvatiti ozbiljno Envera, poceo je lutati oko nekih tema.

Imas u Prilozi br. 40 rad Sime Cirkovica, preporuke.

Napravi temu Historija, naglaseno bez politike.

Avatar
IloveN
Postovi: 181
Pridružen/a: 03 nov 2012, 03:05
Kontakt:

Re: Književnost

Post Postao/la IloveN » 11 nov 2021, 12:22

Prije 200 godina je rodjen jedan od najvecih. Dostojevski.

Neutral
Postovi: 37778
Pridružen/a: 19 nov 2008, 14:27
Kontakt:

Re: Književnost

Post Postao/la Neutral » 13 nov 2021, 03:40

Nešto više u pogledu Konstantinovih vijesti o Bosni se može kazati u konteksu izvora koje je car koristio za pisanje svoga djela. Prema novijim istraživanjima on je dio svojih informacija crpio iz danas izgubljenog latinskog izvora čiji je autor bio Anastazije Bibliotekar, veliki učenjak i voditelj papinskog arhiva u Lateranu. Njegov spis je sadržavao podatke o gradovima koji su pripadali organizaciji Rimske crkve, a među njima su bila i mjesta na Balkanu. Konstantin VII je jednostavno uvrstio te spiskove u svoje djelo imenovavši ih „naseljenim gradovima“, tj. kastra oikoumena. Izraz „naseljeni“ ne bi se smio doslovno uzimati niti se na osnovu njega može tumačiti da su na cijelom prostoru Bosne postojala samo dva „naseljena“ mjesta. On je zapravo podrazumijevao gradove u kojima su živjeli kršćani i gdje je postojala crkvena organizacija. Stoga se može zaključiti da je prvi grad na spisku, u bosanskom slučaju Katera, zapravo stajao na čelu crkvene organizacije u zemlji, dok je Desnik mogao biti parohija te crkve. Pored vjerskih središta, u tim mjestima su vjerovatno bile izgrađene utvrde te su gradovi služili kao centri župa. Ako je Bosna imala svoju posebnu crkvenu i teritorijalnu organizaciju, onda se slobodno može pretpostaviti da je mogla biti i posebna kneževina. Anastazije Bibliotekar započeo je pisanje svoga djela 874, a najkasnije informacije sadržane u njemu nisu prelazile 877. godinu. Prema tome, vijesti iz spisa Konstantina VII o Bosni, iako zabilježenje sredinom 10. stoljeća, govore o bosanskim crkvama pod rimskom jurisdikcijom i zapravo potiču iz oko 877. godine. Ako se s time konfrontiraju i drugi dostupni podaci, može se utvrditi da su i Anastazijeve vijesti o Bosni starijeg datuma te da je Bosna kao samostalna kneževina sa svojim crkvenim središtima mogla biti konstituirana još prije 822. godine, slično kao i druge južnoslavenske kneževine: Zahumlje, Travunija, Konavli, Duklja, Paganija, Hrvatska i Srbija.
Jako zanimljivo :)

Logično da sve ima svoj izvor, tako je i bizantski car, pisac, Konstantin VII Porfirogenit morao imati sopstvene izvore. Ovaj period Bosne je tako zanimljiv :ljepota:

Neutral
Postovi: 37778
Pridružen/a: 19 nov 2008, 14:27
Kontakt:

Re: Književnost

Post Postao/la Neutral » 14 nov 2021, 03:00

Ljudi, da li vi "šarate" po knjigama, pravite sebi notes ili prepisujete u neku teku, rokovnik, word? Da li ste tokom studija isto to radili, tj. obilježavali stvari ili ste ih prepisivali.

Ja nikad nisam ništa pisao po knjigama, smatram ih previše "čistim", a sve sam kucao u word, a kasnije bi to prepisivao u teku. Ogroman posao, svaki put.

Avatar
Sveti
Postovi: 10166
Pridružen/a: 01 sep 2012, 21:25
Lokacija: Silent Hill
Kontakt:

Re: Književnost

Post Postao/la Sveti » 14 nov 2021, 09:49

Neutral je napisao/la:
14 nov 2021, 03:00
Ljudi, da li vi "šarate" po knjigama, pravite sebi notes ili prepisujete u neku teku, rokovnik, word? Da li ste tokom studija isto to radili, tj. obilježavali stvari ili ste ih prepisivali.

Ja nikad nisam ništa pisao po knjigama, smatram ih previše "čistim", a sve sam kucao u word, a kasnije bi to prepisivao u teku. Ogroman posao, svaki put.
Iskreno citam iskljucivo beletristiku i samo sam jednom pravio note na knjizi i to dok sam citao house of leaves jer nisam mogao da pohvatam sve detalje iz jednog citanja, a inace ne saram nista.

Planiram da se malo ozbiljnije bacim na naucne knjige i non fiction (u koji sam vec umocio palac ali nedovoljno) pa se mozda to promijeni
naprijed rejal

Neutral
Postovi: 37778
Pridružen/a: 19 nov 2008, 14:27
Kontakt:

Re: Književnost

Post Postao/la Neutral » 27 nov 2021, 04:27

Da nije neko čitao nešto od C. S. Forester-a?

Neutral
Postovi: 37778
Pridružen/a: 19 nov 2008, 14:27
Kontakt:

Re: Književnost

Post Postao/la Neutral » 07 dec 2021, 23:19

Čita li neko Steven Gould-a?

Neutral
Postovi: 37778
Pridružen/a: 19 nov 2008, 14:27
Kontakt:

Re: Književnost

Post Postao/la Neutral » 26 dec 2021, 11:14

Imam sada kompletnu mangu od death note, izdavac Darkwood. Takodjer sam dobio zbirku od Ebu Davuda. Spektakl za ulazak u novu godinu.

Meanwhile sam procitao knjigu od Emira Suljagica - Geografija nestanka. Onaj dio kada pise o majci, i kamen bi suzu pustio.

Neutral
Postovi: 37778
Pridružen/a: 19 nov 2008, 14:27
Kontakt:

Re: Književnost

Post Postao/la Neutral » 30 dec 2021, 13:16

Postavio sam za cilj 2022.g pročitati minimalno pedeset knjiga.

Preporuke:

slika

Imam u pdf-u hrvatsko izdanje ako nekoga zanima.

Avatar
Sveti
Postovi: 10166
Pridružen/a: 01 sep 2012, 21:25
Lokacija: Silent Hill
Kontakt:

Re: Književnost

Post Postao/la Sveti » 04 jan 2022, 11:24

Neutral je napisao/la:
30 dec 2021, 13:16
Postavio sam za cilj 2022.g pročitati minimalno pedeset knjiga.

Preporuke:

slika

Imam u pdf-u hrvatsko izdanje ako nekoga zanima.
Posalji meni na pm

Zivio
naprijed rejal

Avatar
Otelo
Postovi: 33337
Pridružen/a: 26 nov 2012, 17:42
Lokacija: Dark side of the moon
Kontakt:

Re: Književnost

Post Postao/la Otelo » 19 jan 2022, 17:53

Počeo sam napokon čitati ovo:

slika

Prvenstveno, nije mi jasno kako sam preživio do sad bez ikakvih spojlera o knjizi. Igra sudbine valjda.

No, u dan sam preletio nekih 300 stranica i odavno me neko djelo nije toliko okupirala. Genijalnost od radnje, likova, sitnica, čudne nadrealne realnosti. Očekivao sam neki dosadni francuski realizam, stranice i stranice opisivanja zida i ulica, no knjiga je potpuna suprotnost.

Nešto prije Monte Christa sam kompletirao i HGTTG serijal i genijalno također, nema se tu šta puno reći. Prvi dio mi je odličan, ali ne i najbolji. The Restaurant at the End of the Universe i So Long, and Thanks for All the Fish su mi lični miljenici.
"One of the things I keep reminding players is that when you're lost in a fog, you must stick together. Then you don't get lost. If there's a secret about Liverpool, that's it."

Avatar
Rosicky
Postovi: 8263
Pridružen/a: 11 feb 2012, 02:01
Kontakt:

Re: Književnost

Post Postao/la Rosicky » 19 jan 2022, 18:48

Neutral je napisao/la:
30 dec 2021, 13:16
Postavio sam za cilj 2022.g pročitati minimalno pedeset knjiga.

Preporuke:

slika

Imam u pdf-u hrvatsko izdanje ako nekoga zanima.
Moze meni

Avatar
Sveti
Postovi: 10166
Pridružen/a: 01 sep 2012, 21:25
Lokacija: Silent Hill
Kontakt:

Re: Književnost

Post Postao/la Sveti » 20 jan 2022, 14:40

Procitah it od kinga. Koji qrac je sa onom orgijom dok su svi bili djeca :rol:
naprijed rejal

Neutral
Postovi: 37778
Pridružen/a: 19 nov 2008, 14:27
Kontakt:

Re: Književnost

Post Postao/la Neutral » 20 jan 2022, 20:23

Preporuke:

Carl Jung - Čovjek i njegovi simboli

slika

Joseph Campbell - Heroj sa hiljadu lica

slika

Ako volite stručnu literaturu vezanu za historiju, i ako želite znati što me iritira nadimak "zmaj" i "zmajevi" naše reprezentacije i upitnost borbe Husein kapetana Gradašćevića, pročitajte nenadmašnu knjigu velikog bosanskohercegovačkog historičara Ahmed Aličića - Pokret za autonomiju.

Ahmed Alićić - Pokret za autonomiju
slika


Sve tri knjige imam u PDF-u.

Knjige možete pronaći na scribdu ili kupdf, ako imate problema da ih download, javite se, upload ću knjigu ili ću vam proslijediti link.

Neutral
Postovi: 37778
Pridružen/a: 19 nov 2008, 14:27
Kontakt:

Re: Književnost

Post Postao/la Neutral » 31 jan 2022, 22:15

Njemački youtuber, čečenskog porijekla Mois je na youtube upload video u kojem govori o Orwelovoj knjizi 1984. Mnogo puta spomenuta, baš kao i Životinjska farma, masterpiece što ih svakako čini top 100 knjiga koje morate pročitati prije nego što umrete.

Ima i film 1984 koji je izašao 1984 :D

Odgovori

Natrag na “Diskusije”

Online

Trenutno korisnika/ca: Amazon [Bot], Jabroni, Rosicky, Surreal, TefalTava i 14 gostiju.