Lingvistika

[Cautinho]

[dubrava]

Ne znam da li je tko gledao ovu epizodu Nedjeljom u 2. Gošća je bila prof.lingvistike Snježana Kordić. A njena glavna teza i rad i njeno dugogodišnje istrživanje se bavi time da se u Hrvatskoj, Srbiji, BiH, Crnoj Gori prica jednim jezikom sa razlicitim varijantama. Vrlo zanimljiva zena sa zanimljivim tvrdnjama i zaključcima, daje malo na promišljanje. Po meni, ima jake argumente. Tako da, neka svoja razmišljanja sam promijenio

[youtube][/youtube]

[High]

Da. Knjiga je odlična, a ima je i u elektronskoj formi - bar je bila do prije pet-šest mjeseci. Drago mi je da je neko o ovome, napokon, pisao i pofino objasnio različite varijante jednog jezika. Norme tri korpusa (bosanskog, srpskog i hrvatskog) ni dan-danas ne odustaju od svojih standarda, pravdavajući ih tobožnjim purizmom; a to je već politika.

[BaDa12]

Pozdrav lingvisti,

upravo upadoh u diskusiju vezano za glagol dobivati/dobijati. Iskreno, uvijek sam govorila dobijati, ali čačkajući ranije po nekim pravilnicima, ispade da je dobivati pravilnije, pa sam to koristila u nekim dokumentima. Iako preko jezika uglavnom prvo poleti dobijati.

Zanima me šta je pravilno/pravilnije? Kakva su vaša mišljenja?

[BurningLegion]

U hrvatskom standardnom jeziku je dobivati, odnosno postoji samo inifitivni oblik dobivati, dobijati je pogresno.

[badblueboylivno]

Dobivati.

[BaDa12]

Dobivati.

U hrvatskom standardnom jeziku je dobivati, odnosno postoji samo inifitivni oblik dobivati, dobijati je pogresno.

Hvala obojici. Tako sam i mislila.

A, je li ima negdje razriješeno za bosanski jezik? Crno na bijelo?
Znam da smo mi poprilično komplikovani, a ja sam odrastala u takvom okruženju da uopće/uopšte ( ) ne pravim razliku između hrvatskog i bosanskog. Mada mi kolege na poslu često to prebacuju.

Baš sam danas pokušala elaborirati nedoumice vezane za dobivati/dobijati, tijek/tok....

Zaključak je bio:
-"Ma, pusti sve to, ti naginješ hrvatskom. "
-"Šta ću, kriv je Oliver Mlakar i njegova Maja."
-


Što se tijeka i toka tiče, ja to dijelim na riječni tok i tijek vremena. Možda griješim....

[LenBias]

znaci ne postoji npr vremenski tok radnje u djelima?

[badblueboylivno]

Dobivati.

U hrvatskom standardnom jeziku je dobivati, odnosno postoji samo inifitivni oblik dobivati, dobijati je pogresno.

Hvala obojici. Tako sam i mislila.

A, je li ima negdje razriješeno za bosanski jezik? Crno na bijelo?
Znam da smo mi poprilično komplikovani, a ja sam odrastala u takvom okruženju da uopće/uopšte ( ) ne pravim razliku između hrvatskog i bosanskog. Mada mi kolege na poslu često to prebacuju.

http://www.orbus.be/bosanski_jezik/nepr ... avilno.htm" onclick="window.open(this.href);return false;

Naletio sam na ovo, djeluje OK.

[BaDa12]

http://www.orbus.be/bosanski_jezik/nepr ... avilno.htm" onclick="window.open(this.href);return false;

Naletio sam na ovo, djeluje OK.

I ja sam to vidjela, valjda jeste ispravno. Kasnije ću potražiti naše rječnike, vjerujem da su se i stručniji zabavljali ovim i sličnim temama. Hvala u svakom slučaju.

znaci ne postoji npr vremenski tok radnje u djelima?

Kako sam nailazila po određenim portalima, tačno je ono što gore napisah. Međutim, primjećujem da se i dalje uglavnom koristi tok, a tijek pripisuju hrvatskom jeziku, bez obzira radilo se o rijeci ili vremenu.

Naš jezik je zaista predivan i bogat.

[dubrava]

U hrvatskom standardnom jeziku je dobivati, odnosno postoji samo inifitivni oblik dobivati, dobijati je pogresno.

hm, zanimljivo, a ja bio siguran da je dobijati. Čak tako i pišem u podnescima.
hm...

[dubrava]

Što se tijeka i toka tiče, ja to dijelim na riječni tok i tijek vremena. Možda griješim....

Mislim da si u pravu, al tko će ga znati, ispada da ni ja sam ne znam hrvatski više

Ma, u globalu su to sve manje više gluposti kad je riječ o manje više istom jeziku sa određenim varijacijama..

[Unknown Genius]

Baš me maločas zaintrigira jedna riječ. Znam da je kod nas izgovor bojler, ali zar nije pravilnije boiler?

Nešto slično primjeru kontejner i kontenjer.

[Desole]

Zna li neko, neku riječ da počinje sa slovom A, a da nije posuđenica iz nekog drugog jezika?

[RobertoBaggio]

Ne znam da li je tko gledao ovu epizodu Nedjeljom u 2. Gošća je bila prof.lingvistike Snježana Kordić. A njena glavna teza i rad i njeno dugogodišnje istrživanje se bavi time da se u Hrvatskoj, Srbiji, BiH, Crnoj Gori prica jednim jezikom sa razlicitim varijantama. Vrlo zanimljiva zena sa zanimljivim tvrdnjama i zaključcima, daje malo na promišljanje. Po meni, ima jake argumente. Tako da, neka svoja razmišljanja sam promijenio

[youtube][/youtube]

Prije par godina, svašta joj se nagovorio bosanski lingvista Midhat Riđanović:

"Snježana Kordić je najveći hohštapler koji se ikad pojavio na balkanskom lingvističkom prostoru...

Ona je privukla pažnju javnosti zato što je prvi hrvatski jezikoslovac koji se javno zalaže za policentrični srpskohrvatski jezik, koji bi po njoj trebao biti, kao i prije ratnih zbivanja 90-tih godina, zajednički naziv za nešto različite idiome jednog jezika što se govori u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, i Crnoj Gori. Naravno, to je bio šok za hrvatsku kulturnu javnost, koja ju je dočekala na nož. Ali ona je to upravo i htjela, jer dobro je poznato da šokantni događaji dižu veliku medijsku prašinu, i Snježa je postala medijska zvijezda. U jednom periodu rijetko su se mogle otvoriti novine na našim prostorima da u njima nije bilo nešto o Snježi. Slavili su je jugo-nostalgičari, a hrvatski nacionalistički orijentisani lingvisti pripremali joj linč. Ja sam objavio članak o njenom hohšapleraju, koji je, u bosanskoj verziji, objavljen u sarajevskoj dnevniku SAN, a u pohrvaćenoj verziji, u Jeziku, uglednom časopisu za kulturu hrvatskog književnog jezika. U Jeziku je naslov mog članka bio 'Lažna lingvistika Snježane Kordić'. Ona, naime, tvrdi da u lingvističkoj nauci postoje egzaktni kriteriji kojima se određuje kada dva ljudska idioma predstavljaju dva dijalekta jednog jezika, a kada su oni dva različita jezika. Takvi kriteriji ne postoje, to je prvorazredna laž. Izmislila je kriterij po kojem su dva idioma jedan jezik ako imaju 81% ili više zajedničkih riječi! Ne treba biti lingvist da se vidi da to ne stoji. Jedino mjerilo sličnosti odnosno različitosti među jezicima je uzajamna razumljivost njihovih govornika. Da bismo pak mjerili razumljivost, morali bismo izmjeriti koja količina značenja je prenesena od jednog do drugog govornika, jer jezik postoji samo da bi prenosio značenje od čovjeka do čovjeka. A značenje nije krompir da se može vagati na kantaru. Tu bi trebalo uračunati i faktor komunikativnosti sudionika u dijalogu: poznato je da ima veoma komunikativnih osoba, koje su u stanju da kažu mnogo sa malo riječi (i koje znaju vješto upotrijebiti i jezik tijela (body language)), kao i da, nasuprot njima, ima osoba koje su skoro nemušte i kad govore sa osobom iz iste jezičke zajednice. Da ne dužim: lingvistika ne posjeduje znanstvenu aparaturu kojom bi se strogo razgraničio dijalekt - ili bilo koja jezička varijanta - od jezika u širem, nadređenom smilu. Štaviše, ni jedan ozbiljan lingvist nikad nije ni pokušao da stvori takvu aparaturu, jer bi sam cilj takvog napora bio apsurdan. Nazivi jezika nisu nikakav putokaz međusobnom razumijevnju ljudi. Svijet je pun slučajeva gdje su osobe koje navodno govore istim jezikom međusobno ne razmiju (lično sam slušao tri dijalekta mog hrvatskog jezika – podravski dijalekt kojim govore Gruntovčani, izvorni dijalekt otoka Hvara, i jezik hrvatskog sela Bednja – koje nisam razumio), kao i slučajeva gdje dvije osobe govore istim jezikom i savršeno se razumiju, ali svaka od njih svoj jezik zove drukčijim imenom; to je slučaj u selima uz holandsko-njemačku granicu – holandski seljak kaže 'Ja govorim holandski', a njemački kaže 'Ja govorim njemački', a u stvari govore potpuno istim jezkom! Da i ne govorimo o kineskom, koji se sastoji od sedam međusobno potpuno nerazumljivih jezika ali koji se tradicionalno nazivaju dijalektima, iaoko bi Kinez iz Pekinga, koji govori mandarinski dijelekt kineskog i koji zna nešto ruskog, bolje razumio Hrvata nego svog sunarodnjaka iz Honkonga, koji govori kantonskim dijalektom!
Snježa je 'odjeknula' i u bosanskim medijima, gdje joj se gromoglasno aplaudiralo. U časopisu Dani objavljena su tri odlomka iz njene knjige Jezik i nacionalizam, kao i podugačak intervju s njom. Amer Tikveša, novinar koji ju je intervjuisao i glavni urednik Dana Faruk Borić, ispoljili su poslovičnu bosansku glupost jer nisu ni primijetili da u njenom nazivu za naš zajednički jezik – a to je srpskohrvatski – nema atributa bosanski! To podsjeća na 1907. godinu, kada su austrijske vlasti, pod pritiskom novopečenih bosanskih Srba i Hrvata, naredbom Zemaljske vlade zabranile višestoljetni naziv bosanski jezik i odredile da se jezik u Bosni zove srpskohrvatski. Sav otpor bosanskih Muslimana sveo se na pismenu izjavu Egzekutivnog odbora Muslimanske narodne organizacije da "naziv srpskohrvatski znači protežiranje Srba i Hrvata i povredu konfesionalnog karaktera islmaskog narodnog elementa." Zbog takve pasivnosti i nebrige bosanksih "prvaka" za pitanja od opštenarodnog interesa, bosanski Muslimani su skoro 100 godina zvali svoj jezik imenima dva naroda čiji su ekstremni predstavnici nastojali da ih zbrišu sa lica zemlje.
Da se vratimo Snježani Kordić. Šta je njoj trebalo da nakon skoro deset godina profesionalnog bavljenja hrvatskim jezikom, tokom kojih je svoj jezik zvala hrvatski, krene da mu mijenja ime u srpskohrvatski? U traganju za odgovorom na ovo pitanje pošao sam od aksioma da ogromna većina "uglednih" balkanskih intelektualaca rade samo ono što je u njihovom ličnom interesu, ali da to prikrivaju parolama koje zvuče kao zalaganje za šire narodne interese. Vidjeli smo to na primjeru Tunje Filipovića. A evo kako sam ja prozreo Snježanin hohštapleraj. Mnogi odsjeci za slavenske jezike na univerzitetima širom svijeta zadržali su naziv srpskohrvatski jezik u svojim studijskim programima i nakon što je taj jezik na teritoriji bivše Jugoslavije rastočen u četiri jezika sa posebnim nacionalnim imenima. Takvi su bili i skoro svi njemački univerziteti, na kojima je Snježana počela da predaje 1994. godine. Nastavnici tog jezika koji su se zalagali za njegove posebne nacionalne nazive (srpski, hrvatski itd.) nisu bili dobro viđeni na njemačkim univerzitetima. Ali pošto Balkanski intelektualac podređuje i svoj narod i svoju državu svojim ličnim interesima, Snježa kreće u ofanzivu da "dokaže" da je naš jezik jedan (ali da je policentričan – zna ona da neobrazovani balkanski puk "pada" na ovakve krupne riječi!), i da ga treba zvati srpskohrvatski, naravno sa ciljem da se dodvori svojim novim poslodavcima. Ja sam sve ovo rekao u članku koji je dosad objavljen na tri mjesta: u sarajevskom dnevniku SAN oktobra 2010. godine, na blogu Zvonimira Despota ([email protected]) novembra iste godine, i u zagrebačkom časopisu Jezik marta 2011. Isti članak sam poslao i na njenu privatnu e-mail adresu. Nije mi odgovorila ni privatno ni 'javno'. Koliko ja znam, odgovarala je na sve kritike i u svim polemikama uglavnom izlazila kao pobjednik. Mislim da je glavni razlog taj što njeni oponenti u polimikama nisu poznavali lingvističku "literaturu" koju je ona citirala da bi pokazala da je u pravu, ili se nisu kritički postavljali prema takvoj literaturi. Iako sam je ja najžešće napao i na stručnom i na moralnom planu, nikad mi nije odgovorila. Zašto? Očito, zato što nije imala pravih argumenata."

Prepametan lik, ali svadljiv, ponekad lud skroz. Preporučujem njegovu knjigu "O bosanskom jeziku, o propadanju Bosne, i... o vama". Pametno i zabavno. Čovjek bukvalno koristi svoj pravopis.

[Tasko]

Zna li neko, neku riječ da počinje sa slovom A, a da nije posuđenica iz nekog drugog jezika?

Ajkula?
(nagadjam)

[Monolog]

Ajkula?

Hm, neki (da ne kazem mnogi) govore da je i ajkula turcizam, te da nije "cisto" srpska (namjerno napisah srpska, jer u vecini rjecnika se spominje da je ajkula rijec srpskog porijekla).

Zna li neko, neku riječ da počinje sa slovom A, a da nije posuđenica iz nekog drugog jezika?

Zanimljivo, moram priznati. Koja god rijec da mi zazvoni, na kraju ispadne da je turcizam.

[madridist]

A ybt samo da te pozdravim.Napustio si nas.

[Tasko]

@Monolog, ne b' zna... U ruskom i srodnim jezicima je isto ajkula. To jest, akula, ali to je to.
Kad sam trazio, pade mi na pamet da je turcizam, ali oni jesu imali debelog uticaja ovdje, no iznad Kavkaza nisu.
Na turskom se kaze potpuno drugacije

[Desole]

@Monolog
Ima ponešto i iz drugih jezika, ali čini mi se da nemamo "svoju riječ" sa početnim slovom A