Istorija zimskih olimpijskih igara (1924-2010)
Postano: 09 feb 2010, 15:36
Ako se admini slazu, ja cu ovde napisati poneshto o svakoj do sada odrzanoj olimpijadi
Istorija zimskih olimpijskih igara, Chamonix 1924-Vancouver 2010
Prve moderne olimpijske igre odrzane su 1896 godine, a idejni obnovitelj olimpizma bio je francuski Baron Pier De Kuberten, koji je obnovio i modernizovao tradiciju nastalu jos u drevnoj Grckoj. Naravno da se tada samo govorilo o ljetnim olimpijskim igrama, koje su se kontinuirano odrzavale svake cetvrte godine. 1911 godine na sjednici MOK-a u Budimpeshti talijanski predstavnik predlozio je ideju o organizovanju i zimskih olimpijskih igara. Predsjednik Kuberten je bio neodlucan, a predstavnici nordijskih zemalja nisu htjeli ni da cuju o tom prijedlogu, jer su imali svoje tradicionalne nordijske igre. Uslijedio je neki nacelan dogovor da se 1916 godine organizuju dodatne zimske igre, koje bi organizovala zemlja domacin pravih olimpijskih igara, za 1916 godinu to je bila Njemacka, Berlin. Zbog prvog svjetskog rata od planiranog se nishta nije ostvarilo. 1921 godine na osnovu nacelnih dogovora iz Budimpeshte 1911 godine odluceno je da domacin ljetnih olimpijskih igara 1924 godine, Paris, Francuska, organizuju i sedmicu zimskih sportova, kako su tada nazvali tu manifestaciju. Prijedlog je proshao jer je sve vishe zemalja pokazalo svoje simpatije prema zimskim sportovima, unatoc protivljenju skandinavaca. Mozda i presudnu ulogu odigrao je predsjednik Francuskog Olimpijskog Komiteta, koji je imao odredjene simpatije prema zimskim sportovima, a preuzeo je i taj rizik da Francuska bude domacin prvim zimskim igrama. Odluceno je da to bude gradic Chamonix, tada jedini grad u Francuskoj koji je ispunjavao uslove za takmicenja. Poshto je takmicenje odlicno proteklo i pobralo simpatije shirom svijeta, na sastanku MOK-a 1925 u Pragu, ozakonjene su moderne zimske olimpijske igre, a retrospektivno je odluceno da su se u Chamonix –u 1924 prvi put odrzale moderne Olimpijske igre i da ce se kao i ljetne odrzavati svake cetvrte godine. Treba naglasiti da su se na ljetnim olimpijskim igrama 1908 u Londonu odrzavala natjecanja u umjetnickom klizanju, a 1920 u Antverpenu u hokeju na ledu i umjetnickom klizanju.
CHAMONIX 1924
Prve zimske Olimpijske igre odrzane su od 25 januara do 5 februara 1924 godine u Francuskom Chamonixu. Chamonix je tada bio jedini francuski zimski centar koji je ispunjavao uslove za takmicenja. Prvi sportovi koji su se odrzali na prvim zimskim olimpijskim igrama bili su: Nordijskko trcanje na 18 i 50km, nordijska kombinacija, skijaski skokovi, brzo klizanje, hokej na ledu, bob i umjetnicko klizanje. Zene su nastupile samo u umjetnickom klizanju. Izvan konkurencije odrzana su bila i takmicenja u Karlingu i Patrolnom trcanju (slicno kao danas biatlon). 2006 godine MOK je odlucio da prizna takmicenje u karlingu i dodijeli olimpijske medalje retrospektivno tadasnjim osvajacima, zlato su uzeli britanci. Zvijezda prvih zimskih igara bio je norveski nordijac Thorleif Haug, pobjednik utrka na 18 i 50km, kao i u kombinaciji. U skokovima je bio treci, a zanimljiv kuriozitet dogodio se bash sa Haugovim trecim mjestom. 50 godina kasnije jedan norveski strucnjak za ski skokove uvidio je gresku prilikom bodovanja, pa je utvrdio da je Haug trebao biti cetvrti, a treci Amerikanac novreskog porijekla Anders Hagen. Haugova kcerka je 1974 predala bronzanu medalju tada vec 86-godisnjem Hagenu i time potpuno opravdala misiju olimpijskih igara koja ukljucuje prije svega pravednost i prijateljstvo. Koliko su Norvezani bili ponosni na Hauga dokaz je i spomenik koji su mu josh za zivota podigli u njegovom rodnom mjestu Konsbergu. Sva tri zlata u skokovima pripala su Norvezanima, a zanimljivo da je tada zlatni Thams ucestvovao 12 godina kasnije na ljetnim OI u jedrilicarskoj regati. Zvijezda u brzom klizanju bio je Finac Thunberg sa 3 zlata, srebrom i bronzom. U umjetnickom klizanju svedjanin Grafstrom odbranio je zlato iz Antverpena, a u konkurenciji parova i kod zena nenadmashna je bila Becka skola. Kanadjani su suvereno osvojili turnir u hokeju, a ukupna gol razlika na kraju turnira bila im je 97:3 u 5 utakmica. U bobu su se takmicli samo cetverosjedi, a pobjedili su svajcarci, ispred britanaca i belgijanaca. Vrijedi istaci da se u umjetnickom klizanju u zenskoj konkurenciji takmicila i Sonja Heni, jedna od najsjajnijih zvijezda umjetnickog klizanja svih vremena. Imala je neshto malo manje od 12 godina i bila je posljednja. Jos da napomenem jedan zanimljiv detalj. U utrci na 50km skijaskog trcanja takmicila su se tri takmicara iz tadasnje Jugoslavije, dva su odustala, a Dushan Zinaja je stigao na cilj 6 sati nakon pobjednika, ali tada na cilju vec nije bilo sudija, pa mu plasman nije ni ubiljezen.
ST. MORITZ 1928
Druge zimske olimpijske igre odrzane su od 11-19 februara 1928 godine u Svicarskom zimskom centru St. Moritz. Sto je recimo Las Vegas pandam u Americi za svijet kocke, to je tada bio St Moritz za zimske sportove u Svicarskoj, exkluziva na najvecem nivou. Broj sportova u odnosu na Chamonix se nije puno promjenio, samo je dodana disciplina skeleton, jer ju je jedino moguce bilo izvesti na bob stazi u St. Moritzu. Broj sportista se sa 300 u Chamonixu, povecao na oko 500 sportista. Zvijezda u nordijskim disciplinama bio je Norvezanin Grotumsbraten, koji je bio najbolji na 18km i u kombinaciji. Na 50km sve medlaje uzeli su Svedjani, a vjerovatno zbog toga sto su potrefili pravo mazivo za skije, jer su uslovi na stazi bili krajnje neobicni, zbog prodora toplog vjetra temperatura se kretala od 0-15 stepeni. U skokovima prva dva mjesta osvojili su Norvezani, dok je trece mjesto ceha Burkerta smatrano prvoklasnom senzacijom, jer je tada nepojmljivo bilo da neko moze skandinavcima parirati u skokovima. Grafstrom je odbranio zlato u umjetnickom klizanju i time zaokruzio broj zlatnih olimpijskih medalja na 3, a Sonja Heni je svoje prvo zlato od tri koliko ima, osvojila u St Moritzu. Francuski par Joly-Brunet pobjedio je u konkurenciji parova. Prva zvijezda u brzom klizanju prije 4 godine u Chamonixu Finac Thunberg osvojio je nova dva zlata, a jedno zlato osvojio je buduci veliki shampion Ivar Balangrud iz Norveske. Zanimljivo je da su organizatori imali dosta problema sa toplim vjetrom Fenom, pa je takmicenje na 10 000m u brzom klizanju prekinuto, a kasnije i otkazano zbog otapanja leda. Amerikanci su uzeli zlato i srebro u bobu cetverosjedu, a isto su ponovila dvojica Amerikanaca i u Skeletonu. Hokejaski turnir osvojili su opet Kanadjani, ali ne bash toliko suvereno kao 4 godine ranije. Za vrijeme odrzavanja druge zimske olimpijade MOK je zasjedao i nacelno je postignut dogovor sa fis-om o eventualnom uvodjenju i alpskog skijanja u program nekih buducih zimskih olimpijskih igara.
Sonja Heni
LAKE PLACID 1932
Treca zimska Olimpijada odrzana od 4-13 februara u Americkom Lake Placidu, drzava New York. Igre je otvorio guverner drzave New York Frenklin Ruzvelt, kasnije predsjednik Amerike. Nikakvih znacajnijih promjena nije bilo kada se govori u broju sportova, samo je jedna razlika bila u odnosu na igre 4 godine ranije. Umjesto skeletona, takmicenje se odrzalo u bob-u dvosjedu. Svedjani su podijelili prva dva mjesta u trci na 18km, a Finci su im se istom mjerom revansirali u trci na 50km. Zanimljivo je da su Norvezani u ove dvije discipline uzeli samo jednu medalju, i to bronzu na 50km. Ipak u nordijskoj kombinaciji i skijaskim skokovima Norvezanima nije bio niko ravan. Od sest mogucih medlaja uzeli su svih 6, a tada se pojavila i prva velika zvijezda skijaskih skokova, Birger Ruud. Umjetnicko klizanje proteklo je skoro identicno kao i 4 godine ranije, Sonja Heni i francuski par, sada vec supruznici Brunet odbranili su zlato i zauvijek se preselili u Ameriku, dok je Karl Shafer iz Austrije pobijedio velikana Grafstroma i osvojio svoje prvo zlato, najavivshi tako svoju veliku karijeru. Brzo klizanje je ponudilo mozda i najvishe drame, ali ne na samim ledenim pistama. Naime, Amerikanci su odlucili da se starta zajedno, a ne u intervalima po dvoje kako je bilo uobicajeno. Skandinavci su se bunili, ali i pogubili u takvom sistemu takmicenja, pa su sva zlata uzeli Amerikaci, po dva John Shea, i Irving Jaffee. Jaffee je prije 4 godine nakon 2 trke na 10000 metara bio prvi, ali se otopio let i takmicenje ne otkazano, a ovim zlatnim medaljama mu se zla sreca itekako vratila, sa kamatama sto bi se reklo. Takmicenje u bobu je proteklo krajnje dramaticno, padova je mnogo bilo, sto se izrazito svidjelo americkoj publici. Na kraju su se najbolje snasli naravno domacini i uzeli zlato i u cetverosjedu, i u dvosjedu. Hokej je protekao opet u znaku zemlje sa javorovim listom.
GARMISCH-PARTENKIRCHEN 1936
Od 6-16 februara Njemacki grad Garmis-Partenkirhen ugostio je preko 700 takmicara i takmicarski shirom svijeta na cetvrtoj zimskoj olimpijadi. Domacin je za ovu priredbu napravio nekoliko za tadasnje vrijeme veleljepnih sportskih objekata. Konacno na ovoj olimpijadi u program zimskih olimpijskih igara uvedeno je i alpsko skijanje. Jedina disciplina bila je kombinacija (spust-slalom), a takmicenja su se odrzala i u muskoj, i u zenskoj konkurenciji. Sve zlatne i srebrene medalje u obje konkurenciji osvojili su Njemci. Treca u zenskoj konkurenciji Laila Schou-Nilsen vjerovatno ce ostati upamcena kao najsvestranija sportiskinja svih vremena. Sa znacanim uspjehom nastupala je u skijanju, brzom klizanju, tenisu, rukometu i biciklizmu! Zatnu medalju u skokovima odbranio je veliki Birger Ruud, a zanimljivo je da se takmicio i u skijanju, a cak je pobjedio u spustu, ali u slalomu je promashio jednu kapiju, dobio dodatnih 6 sekundi i nije uspio doci do medalje u kombinaciji. Sva tri zlata u nordijskoj kombinaciji pripala su normalno Norvezanima. Novina u nordijskom trcanju bila je utrka stafeta 4x10km, a prvi Olimpijski pobjednici u toj disciplini bili su Finci, ispred svojih susjeda Norvezana i Svedjana. Sva tri zlata u trci na 50km, kao i 8 godina ranije osvojili su Svedjani, a zlato na 18km pripalo je njihovom takmicaru Larsonu. Karl Shafer je opet pobjedio u umjetnickom klizanju, kao i velika Sonja Heni, dok su francuski par na prijestolju parova naslijedili njemci Herber-Baier. Svoju svjetsku klasu u brzom klizanju dokazao je Ivar Balangrud, osvojivshi 3 zlatne medalje, a samo je u trci na 1500m zlato prepustio sunarodnjaku Mathiesenu, a Balangurd se zadovoljio srebrom. Bob dvosjed pripao je Amerikancima, a u cetverosjedu dvostruku pobjedu slavili su Svajcarci. Hokej na ledu donio je na prvu veliko iznenadjenje zlatom Britanaca, ali treba napomenuti da su za VB igrali Kanadjani koji vuku porijeklo sa Britanskog otoka. Takmicenje u ski skokovima pratilo je uzivo 130 000 ljudi, sto je vjerovatno do dan danas ostalo jedno od najposjecenijih takmicenja svih vremena na zimskim olimpijskim igrama. Slijedeca zimska Olimpijada 1940 godine trebala se odrzati prvo u Saporou, pa oept u St Moritzu, da bi na kraju Garmis-Partenkirhen opet dobio dozvolu za organizovanje nove olimpijade. Sve je propalo zbog drugog svjetskog rata.
Zlatni britanski tim u hokeju
Istorija zimskih olimpijskih igara, Chamonix 1924-Vancouver 2010
Prve moderne olimpijske igre odrzane su 1896 godine, a idejni obnovitelj olimpizma bio je francuski Baron Pier De Kuberten, koji je obnovio i modernizovao tradiciju nastalu jos u drevnoj Grckoj. Naravno da se tada samo govorilo o ljetnim olimpijskim igrama, koje su se kontinuirano odrzavale svake cetvrte godine. 1911 godine na sjednici MOK-a u Budimpeshti talijanski predstavnik predlozio je ideju o organizovanju i zimskih olimpijskih igara. Predsjednik Kuberten je bio neodlucan, a predstavnici nordijskih zemalja nisu htjeli ni da cuju o tom prijedlogu, jer su imali svoje tradicionalne nordijske igre. Uslijedio je neki nacelan dogovor da se 1916 godine organizuju dodatne zimske igre, koje bi organizovala zemlja domacin pravih olimpijskih igara, za 1916 godinu to je bila Njemacka, Berlin. Zbog prvog svjetskog rata od planiranog se nishta nije ostvarilo. 1921 godine na osnovu nacelnih dogovora iz Budimpeshte 1911 godine odluceno je da domacin ljetnih olimpijskih igara 1924 godine, Paris, Francuska, organizuju i sedmicu zimskih sportova, kako su tada nazvali tu manifestaciju. Prijedlog je proshao jer je sve vishe zemalja pokazalo svoje simpatije prema zimskim sportovima, unatoc protivljenju skandinavaca. Mozda i presudnu ulogu odigrao je predsjednik Francuskog Olimpijskog Komiteta, koji je imao odredjene simpatije prema zimskim sportovima, a preuzeo je i taj rizik da Francuska bude domacin prvim zimskim igrama. Odluceno je da to bude gradic Chamonix, tada jedini grad u Francuskoj koji je ispunjavao uslove za takmicenja. Poshto je takmicenje odlicno proteklo i pobralo simpatije shirom svijeta, na sastanku MOK-a 1925 u Pragu, ozakonjene su moderne zimske olimpijske igre, a retrospektivno je odluceno da su se u Chamonix –u 1924 prvi put odrzale moderne Olimpijske igre i da ce se kao i ljetne odrzavati svake cetvrte godine. Treba naglasiti da su se na ljetnim olimpijskim igrama 1908 u Londonu odrzavala natjecanja u umjetnickom klizanju, a 1920 u Antverpenu u hokeju na ledu i umjetnickom klizanju.
CHAMONIX 1924
Prve zimske Olimpijske igre odrzane su od 25 januara do 5 februara 1924 godine u Francuskom Chamonixu. Chamonix je tada bio jedini francuski zimski centar koji je ispunjavao uslove za takmicenja. Prvi sportovi koji su se odrzali na prvim zimskim olimpijskim igrama bili su: Nordijskko trcanje na 18 i 50km, nordijska kombinacija, skijaski skokovi, brzo klizanje, hokej na ledu, bob i umjetnicko klizanje. Zene su nastupile samo u umjetnickom klizanju. Izvan konkurencije odrzana su bila i takmicenja u Karlingu i Patrolnom trcanju (slicno kao danas biatlon). 2006 godine MOK je odlucio da prizna takmicenje u karlingu i dodijeli olimpijske medalje retrospektivno tadasnjim osvajacima, zlato su uzeli britanci. Zvijezda prvih zimskih igara bio je norveski nordijac Thorleif Haug, pobjednik utrka na 18 i 50km, kao i u kombinaciji. U skokovima je bio treci, a zanimljiv kuriozitet dogodio se bash sa Haugovim trecim mjestom. 50 godina kasnije jedan norveski strucnjak za ski skokove uvidio je gresku prilikom bodovanja, pa je utvrdio da je Haug trebao biti cetvrti, a treci Amerikanac novreskog porijekla Anders Hagen. Haugova kcerka je 1974 predala bronzanu medalju tada vec 86-godisnjem Hagenu i time potpuno opravdala misiju olimpijskih igara koja ukljucuje prije svega pravednost i prijateljstvo. Koliko su Norvezani bili ponosni na Hauga dokaz je i spomenik koji su mu josh za zivota podigli u njegovom rodnom mjestu Konsbergu. Sva tri zlata u skokovima pripala su Norvezanima, a zanimljivo da je tada zlatni Thams ucestvovao 12 godina kasnije na ljetnim OI u jedrilicarskoj regati. Zvijezda u brzom klizanju bio je Finac Thunberg sa 3 zlata, srebrom i bronzom. U umjetnickom klizanju svedjanin Grafstrom odbranio je zlato iz Antverpena, a u konkurenciji parova i kod zena nenadmashna je bila Becka skola. Kanadjani su suvereno osvojili turnir u hokeju, a ukupna gol razlika na kraju turnira bila im je 97:3 u 5 utakmica. U bobu su se takmicli samo cetverosjedi, a pobjedili su svajcarci, ispred britanaca i belgijanaca. Vrijedi istaci da se u umjetnickom klizanju u zenskoj konkurenciji takmicila i Sonja Heni, jedna od najsjajnijih zvijezda umjetnickog klizanja svih vremena. Imala je neshto malo manje od 12 godina i bila je posljednja. Jos da napomenem jedan zanimljiv detalj. U utrci na 50km skijaskog trcanja takmicila su se tri takmicara iz tadasnje Jugoslavije, dva su odustala, a Dushan Zinaja je stigao na cilj 6 sati nakon pobjednika, ali tada na cilju vec nije bilo sudija, pa mu plasman nije ni ubiljezen.
ST. MORITZ 1928
Druge zimske olimpijske igre odrzane su od 11-19 februara 1928 godine u Svicarskom zimskom centru St. Moritz. Sto je recimo Las Vegas pandam u Americi za svijet kocke, to je tada bio St Moritz za zimske sportove u Svicarskoj, exkluziva na najvecem nivou. Broj sportova u odnosu na Chamonix se nije puno promjenio, samo je dodana disciplina skeleton, jer ju je jedino moguce bilo izvesti na bob stazi u St. Moritzu. Broj sportista se sa 300 u Chamonixu, povecao na oko 500 sportista. Zvijezda u nordijskim disciplinama bio je Norvezanin Grotumsbraten, koji je bio najbolji na 18km i u kombinaciji. Na 50km sve medlaje uzeli su Svedjani, a vjerovatno zbog toga sto su potrefili pravo mazivo za skije, jer su uslovi na stazi bili krajnje neobicni, zbog prodora toplog vjetra temperatura se kretala od 0-15 stepeni. U skokovima prva dva mjesta osvojili su Norvezani, dok je trece mjesto ceha Burkerta smatrano prvoklasnom senzacijom, jer je tada nepojmljivo bilo da neko moze skandinavcima parirati u skokovima. Grafstrom je odbranio zlato u umjetnickom klizanju i time zaokruzio broj zlatnih olimpijskih medalja na 3, a Sonja Heni je svoje prvo zlato od tri koliko ima, osvojila u St Moritzu. Francuski par Joly-Brunet pobjedio je u konkurenciji parova. Prva zvijezda u brzom klizanju prije 4 godine u Chamonixu Finac Thunberg osvojio je nova dva zlata, a jedno zlato osvojio je buduci veliki shampion Ivar Balangrud iz Norveske. Zanimljivo je da su organizatori imali dosta problema sa toplim vjetrom Fenom, pa je takmicenje na 10 000m u brzom klizanju prekinuto, a kasnije i otkazano zbog otapanja leda. Amerikanci su uzeli zlato i srebro u bobu cetverosjedu, a isto su ponovila dvojica Amerikanaca i u Skeletonu. Hokejaski turnir osvojili su opet Kanadjani, ali ne bash toliko suvereno kao 4 godine ranije. Za vrijeme odrzavanja druge zimske olimpijade MOK je zasjedao i nacelno je postignut dogovor sa fis-om o eventualnom uvodjenju i alpskog skijanja u program nekih buducih zimskih olimpijskih igara.
Sonja Heni
LAKE PLACID 1932
Treca zimska Olimpijada odrzana od 4-13 februara u Americkom Lake Placidu, drzava New York. Igre je otvorio guverner drzave New York Frenklin Ruzvelt, kasnije predsjednik Amerike. Nikakvih znacajnijih promjena nije bilo kada se govori u broju sportova, samo je jedna razlika bila u odnosu na igre 4 godine ranije. Umjesto skeletona, takmicenje se odrzalo u bob-u dvosjedu. Svedjani su podijelili prva dva mjesta u trci na 18km, a Finci su im se istom mjerom revansirali u trci na 50km. Zanimljivo je da su Norvezani u ove dvije discipline uzeli samo jednu medalju, i to bronzu na 50km. Ipak u nordijskoj kombinaciji i skijaskim skokovima Norvezanima nije bio niko ravan. Od sest mogucih medlaja uzeli su svih 6, a tada se pojavila i prva velika zvijezda skijaskih skokova, Birger Ruud. Umjetnicko klizanje proteklo je skoro identicno kao i 4 godine ranije, Sonja Heni i francuski par, sada vec supruznici Brunet odbranili su zlato i zauvijek se preselili u Ameriku, dok je Karl Shafer iz Austrije pobijedio velikana Grafstroma i osvojio svoje prvo zlato, najavivshi tako svoju veliku karijeru. Brzo klizanje je ponudilo mozda i najvishe drame, ali ne na samim ledenim pistama. Naime, Amerikanci su odlucili da se starta zajedno, a ne u intervalima po dvoje kako je bilo uobicajeno. Skandinavci su se bunili, ali i pogubili u takvom sistemu takmicenja, pa su sva zlata uzeli Amerikaci, po dva John Shea, i Irving Jaffee. Jaffee je prije 4 godine nakon 2 trke na 10000 metara bio prvi, ali se otopio let i takmicenje ne otkazano, a ovim zlatnim medaljama mu se zla sreca itekako vratila, sa kamatama sto bi se reklo. Takmicenje u bobu je proteklo krajnje dramaticno, padova je mnogo bilo, sto se izrazito svidjelo americkoj publici. Na kraju su se najbolje snasli naravno domacini i uzeli zlato i u cetverosjedu, i u dvosjedu. Hokej je protekao opet u znaku zemlje sa javorovim listom.
GARMISCH-PARTENKIRCHEN 1936
Od 6-16 februara Njemacki grad Garmis-Partenkirhen ugostio je preko 700 takmicara i takmicarski shirom svijeta na cetvrtoj zimskoj olimpijadi. Domacin je za ovu priredbu napravio nekoliko za tadasnje vrijeme veleljepnih sportskih objekata. Konacno na ovoj olimpijadi u program zimskih olimpijskih igara uvedeno je i alpsko skijanje. Jedina disciplina bila je kombinacija (spust-slalom), a takmicenja su se odrzala i u muskoj, i u zenskoj konkurenciji. Sve zlatne i srebrene medalje u obje konkurenciji osvojili su Njemci. Treca u zenskoj konkurenciji Laila Schou-Nilsen vjerovatno ce ostati upamcena kao najsvestranija sportiskinja svih vremena. Sa znacanim uspjehom nastupala je u skijanju, brzom klizanju, tenisu, rukometu i biciklizmu! Zatnu medalju u skokovima odbranio je veliki Birger Ruud, a zanimljivo je da se takmicio i u skijanju, a cak je pobjedio u spustu, ali u slalomu je promashio jednu kapiju, dobio dodatnih 6 sekundi i nije uspio doci do medalje u kombinaciji. Sva tri zlata u nordijskoj kombinaciji pripala su normalno Norvezanima. Novina u nordijskom trcanju bila je utrka stafeta 4x10km, a prvi Olimpijski pobjednici u toj disciplini bili su Finci, ispred svojih susjeda Norvezana i Svedjana. Sva tri zlata u trci na 50km, kao i 8 godina ranije osvojili su Svedjani, a zlato na 18km pripalo je njihovom takmicaru Larsonu. Karl Shafer je opet pobjedio u umjetnickom klizanju, kao i velika Sonja Heni, dok su francuski par na prijestolju parova naslijedili njemci Herber-Baier. Svoju svjetsku klasu u brzom klizanju dokazao je Ivar Balangrud, osvojivshi 3 zlatne medalje, a samo je u trci na 1500m zlato prepustio sunarodnjaku Mathiesenu, a Balangurd se zadovoljio srebrom. Bob dvosjed pripao je Amerikancima, a u cetverosjedu dvostruku pobjedu slavili su Svajcarci. Hokej na ledu donio je na prvu veliko iznenadjenje zlatom Britanaca, ali treba napomenuti da su za VB igrali Kanadjani koji vuku porijeklo sa Britanskog otoka. Takmicenje u ski skokovima pratilo je uzivo 130 000 ljudi, sto je vjerovatno do dan danas ostalo jedno od najposjecenijih takmicenja svih vremena na zimskim olimpijskim igrama. Slijedeca zimska Olimpijada 1940 godine trebala se odrzati prvo u Saporou, pa oept u St Moritzu, da bi na kraju Garmis-Partenkirhen opet dobio dozvolu za organizovanje nove olimpijade. Sve je propalo zbog drugog svjetskog rata.
Zlatni britanski tim u hokeju