Finska
Finska je jedna od ekonomski najrazvijenijih zemalja Evrope. S površinom od 340.000 kvaratnih kilometara (6,5 puta više od BiH), te 5,5 miliona stanovnika, jedna je od najrjeđe naseljenjih država na svijetu. Finska je zemlja jezera, i šuma, a sportski su raznovrsni totalno. Nacionalni sport je "finski bejzbol" ili kako ga oni zovu "pesäpallo". U tom totalno nevažnom sportu su svjetski prvaci oduvijek, a jake su još reprezentacije Švedske, Australije, Njemačke, Švicarske, Estonije, Japana i sl. No, šta Finci najviše vole od sportova? Slično kao u Latviji, to je hokej na ledu. I očekivano reklo bi se. Drugi sport je specifičan, a to je Formula 1. Obzirom na broj kvalitetnih vozača iz Finske, ništa čudno. Nakon toga? I dalje ne fudbal, nego nekakve trke konja. A čime se najviše bave? Hokej na parketu je ono u čemu zakazuju termine
a onda uglavnom sportovi na snijegu. Dakle, Fincima fudbal i nije baš najbitnija stvar u životu. Ali, zanimljivo da je kod mlađe populacije fudbal ubjedljivo prvi. Dakle, za nekih 30-40 godina i ovdje će preuzeti primat. Broj registriovanih igrača je 115.000, a prilično ga vole i žene.
Finci svoju ligu igraju po godinama, kao Irci recimo. No, za njih to nije čudno. Imaju dosta razvijen ligaški sistem, pa tako postoji čak 8 rangova takmičenja (najviše u do sada obrađivanim zemljama). Iako im je reprezentacija starija od 100 godina, nikada se nisu plasirali na veliko takmičenje (pri čemu učešće na OI turniru ne smatramo takvim). Klubovi su uglavnom donji evropski razred, s tim da je HJK Helsinki imao par finih evropskih izleta. U sezoni 2014/15 igrali su grupe Evropa lige, ali to im nije najveći uspjeh. Naime, u sezoni 1998/99 igrali su grupnu fazu Lige prvaka i čak osvojili solidnih 5 bodova. Prva liga broji 12 klubova, druga 10, a dalje je prekomplikovano za objašnjavati. Sada ćemo, po običaju, prvo vidjeti nacionalni stadion i stadione ekipa iz prve lige.
Većinu utakmica reprezentacija igra na Olimpijskom stadionu u Helsinkiju. Ustvari, igrali su do 2016. kada je stadion zatvoren radi renoviranja, a ponovo će biti otvoren 2019. godine. Stadion je bio multifunckionalan, ali svakako dosta moderan. Kapacitet mu je bio 42.062 sjedeća mjesta. Kada renoviranje bude gotovo, kapacitet će biti smanjen na 36.000 sjedećih mjesta. Na stadionu su do sada bile natkrivene dvije tribine, dužinom terena. Za većinu atletskih stadiona ima prilično strme tribine. Ovaj toranj pored je nešto duži od 72 metra i simbolizira olimpijski rekord iz 1932. u bacanju koplja ostvaren od strane Matti Järvinena. on je toliko bacio koplje. Helem, s njega se pruža odličan pogled i na stadion, ali i na cijeli Helsinki. Šta sad rade ovom stadionu? Natkrivaju ga, u potpunosti. Zatim će da zamjene teren, ali i atletsku stazu. Također, srediti će neke prostore unutra, restorane i sl. Sve to košta preko 209 miliona eura
Sada kada ne mogu igrati na ovom stadionu, Finci koriste priliku da igraju na što više drugih. Jedan od njih je odmah pored Olimpijskog. Kroz historiju se zvao Finnair, pa Sonera, a danas je Telia 5G-areena. Izgrađen je potkraj prošlog stoljeća. Kapacitet stadiona je 10.770 sjedećih mjesta. I kada je napravljen, teren je prekrivala prirodna trava. Ali, nije bilo dovoljno sunčeve svjetlosti, pa je brzo propadala. Zbog toga su je zamijenili vještačkom. Na ovom stadionu igra HJK. Ima čak i grijanje ispod terena. Natkriven je, reflektori naravno, a i u finom sportskom okruženju. Helem, prava mala arena. Donekle podsjeća na Ljudski vrt. Neko predlaže i njegovo širenje na 25.000, ali sumnjam da će Finci to raditi, jer im pored ovog Olimpijskog apsolutno ne treba. HJK ima dobru posjetu za njihove uslove, i za uslove većine država koje nisu recimo top 10 u Evropi, ali to je opet taman za ovaj stadion. I moram primijetiti tmurnu boju stolica na oba ova stadiona. Meni bezveze.
Pošto žele iskoristiti ovaj period da igraju i u drugim gradovima, osim Helsinkija, onda par posljednjih utakmica igraše na gradskom stadionu u Tampereu. Tampere je inače malo u unutrašnjosti zemlje, a na ovom stadionu je igrao Tampere United, ali se raspao prije par godina. Sada tu igra, meni lično manje poznat FC Ilves, mada su ljudi prva liga (imaju oni i drugi stadion na kom igraju češće, predstavimo ga kasnije). Stadion ima kapacitet od 16.800 sjedećih mjesta i teren sa prirodnom travom. Centralna tribina je natkrivena i izuzetno lijepa. Ostatak stadiona, onako. Mada, uredno, uredno i opet uredno. Ateletska u savršenom stanju. I ima ove vrlo zanimljive reflektore.
I treći stadion kojeg reprezentacija rabi kao zamjenski je onaj u Turkuu, na kom igra solidno poznati Inter iz Turkua. Stadion se zove Veritas. Kapacitet mu je 9.372 mjesta, ali nisu sve sjedeća. Ima 8.072 sjedeća, a računa se da može još stati 1.300 ljudi na stajanje (mada mi iskreno nije jasno gdje je to). I ovaj stadion ima prirodnu travu, reflektore, te dvije lijepe tribine dužinom terena. Ova centralna baš grmi, sa ložama, restoranima (mislim da bi nešto ovako trebalo ganjati na Grbavici za zapad, makar ko opciju). Ovu tribinu iza gola su napravili nedavno da naguraju kapacitet na 8.000 sjedećih.
Ipak, jedan od najvećih stadiona u ligi, a praktično i najzanimljivijih do sada je onaj u Lahtiju. Kapacitet mu je 14.500 mjesta i multifunkcionalan je. Da, ima atletsku stazu, ali s atletikom ne završava njegova multifunkcionalnost (doduše, Finci vole one trke motora, pa i za to koriste stadione). Zimi, oni ovaj stadion koriste za bijatlon i nordijsko trčanje. A, pored samog stadiona su skakaonice za skijaške skokove
I ustvari, sa stadiona se pruža odličan pogled na njih, a tek s njih na stadion - savršen. Stadion ima kapacitet od 7.000 sjedećih mjesta, te još toliko mjesta za gledatelje koji ne sjede. Centralna tribina je natkrivena i super. Kontra nje tribina ima stolice, a ovo iza golova je još nesređeno. Stadion ima reflektore i prirodnu travu.
Eh, sad ćemo već na neke malo manje stadione. Prvi od njih je već spominjani drugi u Tampereu, Tammelan stadion, koji ima kapacitet od 5.060 sjedećih mjesta. Stadion nije baš najmoderniji, pa ga Finci žele zamijeniti s novim, malo većim (5.600 mjesta), koji će ispunjavati UEFA kriterije za 3. kategoriju. Na ovom čak ne daju ni da se igra prvenstvo sad za sad. Druga slika je da se vidi cijeli stadion, a sad su nove stolice svuda. Inače, trava je prirodna i stadion ima reflektore. U biti, baš ne kontam šta mu fali
I ovaj napokon nema ateletsku.
U gradi imena Jyväskylä je Harjun stadion čiji je kapacitet 5.000 mjesta. On ima solidnu glavnu tribinu, natkrivenu i sa sjedalicama. Ima i reflektore, urednu atletsku stazu, prirodni teren u dobrom stanju, te malu montažnu tribinu na druoj strani. Uglavnom, recept koji smo vidjeli u ostalim baltičkim zemljama, prvenstveno Litvaniji i Estoniji.
I stadion u Kuopiu je sličan. Ima oko 5.000 mjesta, ali samo su pola sjedeća. I ovdje je već trava opet vještačka. Kuopio je malo sjevernije od većine ovih gradova, pa hajde, može im se oprostiti.
Stadion ima baš lijepu glavnu tribinu, sa sjedalicama i natkrivenu. Okolo su male tribine, kao na nekim prethodnim, negdje stolice, negdje ne. I ovaj ima reflektore, kao i svi u ligi. I, ova tribina je jedna od rijetkih na ovim stadionima koja je relativno nova. Izgrađena je 2005. godine i koštala 5,9 miliona eura.
Stadion Hietalahti u Vaasi na kojem igra VPS je prema mom mišljenju prava ljepota u kategoriji manjih stadiona. Ima 6.005 sjedećih mjesta i odiše modernim. U biti, temeljno je renoviran ili izgrađen 2015-2016. godine i koštao je 16,5 miliona eura (centralna tribina je postojala i ranije, al su je baš dodatno sredili). Dakle, u Finskoj, 30-ak miliona KM (kod nas bi to bilo da ne kažem duplo manje), a ovako lijepo. Trava je umjetna i možda je jedino grehota što nisu i centralnu tribinu uklopili u sve i zatvoriti kutiju. Ali i ovako, sa svim sadržajima, prosto divota.
I SJK je u Seinäjokiju napravio novi stadion u prethodne dvije godine. Oni su to platili 13 miliona eura, a kapacitet je isto 6.000 sjedećih mjesta. Trava je umjetna. Opet, u kategoriji malih stadiona savršenstvo.
Stadion u Rovaniemiju je također nedavno popravljan. Ustvari, napravljena je ova centralna tribina. Ona ima kapacitet 2.000 sjedećih mjesta. Druga tribina ima kapacitet od 800 mjesta. Ali, ona je tu tek reda radi, jer glavna ima sve što je potrebno. I, moram reći da mi se ovakav izbor boja sviđa više nego na prethodnim stadionima (zeleno i žuto, jednobojno). Nova tribina je koštala 4,8 miliona eura. Reflektore više ne treba ni spominjati, a ni vještačku travu.
I preostala dva ćemo skupa. To su stadioni u Mariehamnu i Kemiju. Kapacitet prvog je ispod 2.000 sjedećih mjesta, a drugog 4.500. U načelu, stari stadioni sa jednom tribinom, natkrivenom i sa stolicama. Oba imaju i atletske staze. Ma, priča na koju smo navikli na Baltiku. Za divno čudo, oba su sa prirodnom travom.
I sada ćemo se dotaći još nekoliko stadiona. Prvi od njih je stadion u Poriju. Stadion je pravljen 90-ih, pa je relativno star/nov. Ima finu centralni tribinu, natkriveu i sa stolicama. Tribine iza golova su pola-pola što se vidi sa slika. Uglavnom na ovo izgrađenih tribina ima 4.100 stolica. Jedna tribina su betonske stepenice bez stolica. Procjena je da na ove ostale betonske može stati još 8.000 ljudi, pa je to sve skupa 12.000. Opet je tu atletska staza (meni čak i djeluje ko atletski stadion, ali se Boga mi najviše za fudbal koristi). Zanimljiv je. Okolo je vrlo uredan i ima reflektore, pa je to plus.
Tehtaan kenttä stadion ima 3.500 sjedećih mjesta i tamo igra klub Haka, meni bar poznata iz prošle decenije. Sad su daleko od prve lige. Stadion ima super centralnu tribinu, te dvije manje - jednu nasuprot nje, a drugu iza gola. I ovdje je trava vještačka i postoje reflektori. Ovakav stadion bi bio sasvim ok za sve prve lige do sada.
Helem, ostatak stadiona je na onaj standardni fazon: jedna centralna tribina, natkrivena i sa stolicama. Stadion uredan. Eventualno postoji još jedna tribina, koja može biti iza gola, montažna na kontra strani ili betonska bez stolica na kontra strani. Tereni su ili prirodna ili vještačka trava, a uobičajeno postoji i ateltska staza. Staviti ću još nekoliko tribina, jer stvarno postoji veliki broj stadiona na ovaj fazon. Haman svi u drugoj ili trećoj ligi.
Mislim da bez problema možemo reći kako je Finska apsolutni šampion do sada. Finci imaju dosta stadiona koji su napravljeni prije 20+ godina, ali koji su sjajno održavani i tako izgledaju. S druge strane, imaju 2-3 nova, koji su za njihove uslove i uopšte stadione od 5-8.000 mjesta savršeni. I Finci forsiraju atletske staze, jer je jednostavno atletika sport gdje Finci imaju dobar uspjeh (doduše ne na stazama, više u bacačkim disciplinama, ali eto). Staze su svakako tu i zbog bijatlona i nordijskog trčanja zimi. Mada, novi stadioni su isključivo fudbalski. Gotovo svi stadioni koje sam vidio imaju reflektore, a trava varira - prirodna ili vještačka, što je u ovom slučaju potpuno opravdano. I, iako su ti novi stadioni i tribine lijepe, Finci ne bacaju ogromne pare na to, nego zaista paze na funkcionalnost. Ogromne pare će baciti za obnovu stadiona u Helsinkiju i vala me baš zanima na šta će to ličiti kad se završi. 200 miliona eura je cifra za koju su mogli napraviti svašta nešto, a oni neće ni naročito izmjeniti fizionomiju postojećeg staciona. Ali, siguran sam da ne bacaju pare tek tako. Uglavnom, uzimajući u obzir infrastrukturu, činjenicu da imaju pare da ulažu dalje, te da fudbal postaje sve popularniji (mlađe generacije), mislim da bi Finci mogli da se izdignu za koju deceniju. naravno, nemoguće da to bude ogroman skok, jer ljudi vole masu sportova još i nisu zagrijani za fudbal biološki, ali svakako da prostora za napredak ima. I, u biti, ovo je prva liga za koju mogu reći da ne vidim problem da je iznad BiH. Jednostavno, to bi tako trebalo biti, realno.
I vala, posao sa ovim Fincima uopšte nije bio lagan. Raduje me da slijede Island, pa Moldavija, jer tu posao mora biti lakši. Nakon tog je Mađarska, i već mi se muči od mase novih stadiona koje imaju
Doduše, nakon nje će doći Lihtenštajn kao nagrada za taj veći posao.