Ako u obzir uzmemo da je minimalan broj registriranih igrača u fudbalskim klubovima 25, te da se sa njih najviše 11 mogu potpisati amaterski ugovori, dolazimo do jasne računice da svaki fudbalski klub mora plaćati doprinose na plaće iz radnog odnosa za najmanje 14 igrača. Uz trenere, klupsku administraciju i ostalo osoblje, broj zaposlenika kojima se prema važećem radno-pravnom zakonodavstvu moraju naplaćivati porezi i doprinosi je mnogo veći. Međutim, u pojedinim premijerligaškim klubovima to nije slučaj.
Prema podacima iz Jedinstvenog sistema registracije kontrole i naplate doprinosa Porezne uprave FBiH, u 2017. godini je evidentiran neravnomjeran prosječan broj zaposlenika kojima su fudbalski klubovi uplaćivali poreze i doprinose.
Najviše zaposlenih kojima se uplaćuju porezi i doprinosi ima FK Sarajevo, njih čak 87. Među 87 zaposlenih su 29 profesionalnih fudbalera, osam članova stručnog štaba koji vodi prvi tim, 12 trenera u Akademiji te 16 trenera u Školi fudbala. Slijedi FK Željezničar sa 46 zaposlenih kojima se uplaćuju porezi i doprinosi, a na trećem mjestu je HSK Zrinjski sa 37 zaposlenih. Iz NK Široki Brijeg nerijetko s ponosom ističu kako nemaju poreznih dugovanja. Taj klub, međutim, ima tek 20 zaposlenih, što znači da pored minimalno 14 profesionalnih fudbalera imaju samo šest trenera, administrativnih radnika i ostalog osoblja za koje se uplaćuju porezi i doprinosi, u šta je, moramo priznati, teško povjerovati.
Ostali klubovi imaju još manji broj zaposlenika kojima se uplaćuju obaveze. FK Mladost Doboj Kakanj ima 17, a FK Sloboda samo 14 zaposlenih. NK Čelik Zenica ima prijavljenih 19 zaposlenika, ali u 2017. godini su evidentirane samo djelimične uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za prethodne godine.
Apsolutni "šampioni" su NK Vitez i NK Gošk Gabela. Ova dva kluba, koja prema službenim evidencijama kantonalnih poreznih ureda nemaju dugovanja po osnovu poreza, doprinosa, naknada i taksi, nemaju ni evidentirane prijavljene zaposlenike.
Sudeći prema navedenim zvaničnim podacima, jasno je da su pojedini klubovi "privilegiraniji" u odnosu na ostale, odnosno da se zakonske obaveze ne odnose na sve klubove jednako. To se, osim na federalni budžet, može reflektirati i na hehe rezultate klubova, s obzirom da, primjera radi, FK Sarajevo na poreze i doprinose troši najmanje četiri puta više novca u odnosu NK Široki Brijeg, a taj bi se novac mogao iskoristiti i za jačanje igračkog kadra.
