Vremeplov 1: Ovako je počelo

[tm84]

Evo što sam iskopao kada je koji klub u Sarajevu osnovan, odnosno rasformiran

Slavija Sarajevo 1908-1941, 1993-
SAŠK Sarajevo 1910-1945, 1994-1999 (Napredak), 1995-1999 (SAŠK), 1999- (SAŠK Napredak)
Đerzelez Sarajevo 1911-1945, 1994-1999
Hajduk Sarajevo 1912-1945
Sarajevski SK 1908/14-1926 (rasformirao se)
Barkohba Sarajevo 1908/14-1926 (rasformirao se)
Troja Sarajevo 1918/21-1927 (rasformirao se)
Šparta Sarajevo 1918/21-1928 (rasformirao se)
Željezničar Sarajevo 1921-1941, 1945-
Igman Ilidža 1923-1941, 1945
Olimpija Sarajevo 1926-1929 (rasformirao se)
Osman Sarajevo 1928-1929 (rasformirao se)
Borac Sarajevo 1928-1930/41
Sloga Sarajevo 1929-1941, 1945-????
Virtus Sjetlina 1929-1931
Makabi Sarajevo 1929/33-1941
Jedinstvo Sarajevo 1929/31-1941
Hrasničar Sarajevo 1929/30-1945
Petar Kočić Sarajevo 1929/36-1940 (rasformirao se)
Pofalićki Sarajevo 1936-1945, 1946-

ovde je jos mnogo pitanja, ali nadam se da sam imalo pomogao

[tm84]

Zrinjski Mostar 1905-1945, 1992-
Sloboda Bosanski Novi 1910

Troglav Livno 1918
Lokomotiva Mostar 1918
Bratstvo Bosanska Krupa 1918

Sloboda Tuzla 1919
Jedinstvo Bihać 1919
NK Žepče 1919
Jedinstvo Brčko 1919
Krivaja Zavidovići 1919
OFK Prijedor 1919-1992
GOŠK Gabela 1919
Borac Bosanski Šamac 1919

Rudar Kakanj 1920
Igman Konjic 1920
Hajduk Orašje 1920

Radnički Lukavac 1921
NK Kiseljak 1921
HNK Grude 1921
Graničar Brezovo Polje 1921

Velež Mostar 1922
NK Travnik 1922
Zvijezda Gradačac 1922
FK Modriča 1922
Velež Nevesinje 1922
Sloga Bosanska Otoka 1922

Iskra Stolac 1923
Ozren Semizovac 1923
FK Ključ 1923

Rudar Breza 1924
Turbina Jablanica 1924
Drina Višegrad 1924
Krila Krajine Banja Luka 1924
HNK Kupres 1924
Borac Drvar 1924
Guber Srebrenica 1924
Željezničar Banja Luka 1924

Leotar Trebinje 1925
Rudar Ugeljvik 1925
Tomislav Tomislavgrad 1925
Borac Banja Luka 1926
Polet Bosanski Brod 1926
Proleter Teslić 1926
Natron Maglaj 1926
Crvena Zvijezda Obudovac 1926
Slaven Dobrljin 1926
Vlašić Turbe 1926

TOŠK Tešanj 1927
Podrinje Janja 1927
Radnik Donji Vakuf 1927

Rudar Ljubija Prijedor 1928
NK Koraj 1928

Lijevče Nova Topola 1929
Proleter Dvorovi 1929

Elektrobosna Jajce 1930-2008
NK Tuzla 1930

Jedinstvo Brodac 1931
FK Balatun 1931
FK Fojnica 1931

Krajina Cazin 1932
BSK Banja Luka 1932
Jug Sarajevo 1932

Romanija Pale 1934

Hercegovac Bileća 1935

Glasinac Sokolac 1936
Sloga Prud 1936
Vratnik Sarajevo 1936
Slaven Živinice 1936
Borac Bosanska Dubica 1936
Radnički Ripač 1936
Mladost Donja Slatina 1936
19.srpanj Oštra Luka 1936

Sloga Kralje 1937
Sloga Ljubuški 1937-2006, 2009-

Krajišnik Velik Kladuša 1938
Sloga Trn 1938
Mladost Bosanski Petrovac 1938
Mladost Lončari 1938

Neki od klubova koji su osnovani prije početka Drugog svjetskog rata

[Samo F.K.S !!]

Fino je znati da imamo klubova koji su osnovani prije 100 i vise godina

[ultra gitano]

Osnivanje i prve godine klubova

Potkraj devedesetih godina XIX. stoljeća Hrvati u Bosni i Hercegovini osnivaju narodne čitaonice i kulturna i pjevačka društva, dok se početkom XX. stoljeća javlja sloj hrvatske inteligencije koji će odigrati značajnu ulogu u političkome i kulturnom životu Hrvata. Dolazi do buđenja nacionalne svijesti Hrvata u Bosni i Hercegovini.

U mostarskoj staroj gimnaziji (Gimnazija Mostar) koja je počela djelovati kao škola već 1897. godine, začeo se i nogomet i košarka pa je značaj ove legendarne institucije za razvoj ne samo športa, od presudne važnosti za grad Mostar i čitavu regiju. U jesen 1903. godine iz Sarajeva na mostarsku gimnaziju dolazi svršeni učitelj gimnastike Viktor Beck te snažan zamah doživljava koturaštvo i gimnastika, kao temelj tjelesnog odgoja, odnosno temelj kineziologije. Drugi povijesni trenutak je dolazak novog gimnazijskog učitelja. Bio je to Stjepan plemeniti Kuštreba, a sa njim na pozornicu stupaju novi športovi, među njima i nogomet.

Prva nogometna lopta u BiH je donesena u Mostar iz Budimpešte.[1] Bilo je to 1903. godine, a 1905. u prostorijama HKD "Hrvoje" hrvatska mladež je osnovala Đački športski klub koji kasnije, 1912. godine prerasta u Gimnazijalni nogometni klub Zrinjski. Zrinjski je tako postao najstariji nogometni klub u BiH.[3] Hrvati u Mostaru pri Hrvatskoj radničkoj zadruzi osnivaju 1906. godine Hrvatski radnički omladinski športski klub, drugi hrvatski nogometni klub u Mostaru.

Nedugo nakon toga, Hrvati u ostalim većim gradovima Bosne i Hercegovine pri kulturnim društvima i radničkim zadrugama osnivaju športska društva, prije svega nogomtene klubove, kao posebne odjele tih društava i zadruga. Tako Hrvati Sarajeva osnivaju Sarajevski amaterski športski klub 1910. godine, a Hrvati Banja Luke Nogometni klub Hrvoje. Već tada osnovana športska društva dala su velik doprinos stvaranju zajedništva i afirmaciji Hrvata u Bosni i Hercegovini, njihove povijesti, kulture i svih drugih relevantnih vrijednosti.

Već 1914. godine, točnije 28. lipnja 1914. godine, s prvim plamenom Prvog svjetskog rata, zabranjen je rad klubovima. Tri naredne godine zamire svaka športska aktivnost u gradovima, a onda 1917. godine, Zrinjski se stapa s HROŠK-om i tako objedinjeni klub dobiva ime: Hercegovac. Ovaj klub Hercegovac je životario do kraja Prvog svjetskog rata.[3] 1918. godine stvaranjem Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, iz Hercegovca je formiran jedan inicijativni odbor za osnivanjem "Jugoslavenskog športskog kluba" (JŠK) u kojem su mogli igrati svi, bez razlike na vjeru i naciju.

Hrvati su brzo uvidjeli da su ih Srbi s anacionalnim klubom htjeli prevariti, te se konačno, 1922. godine obnavlja Hrvatski športski klub Zrinjski,[3] koji kreće s ozbiljnijim natjecateljskim ambicijama, ne toliko u nekom ligaškom statusu, koliko u nakani da igra utakmice sa takmacima u gradu (RŠK Velež, JŠK, kasnije Vardar) i u bližoj okolici (Čapljina), pa i dalje (Sarajevo, Trebinje), kao i u susjednoj Dalmaciji.

[NeToBoLa]

Nije vam Hans Kristijan Andersen ravan.

[AlemC85]

Jedna ispravka:

VELEŽ NEVESINJE JE OSNOVAN 1932. GODINE..[/b]

[gospodin Seljakovic]

Nogometni klub Zepce osnovan je daleke 1919 godine.Klub su osnovali gradani grada Zepca pa je na pocetku Nk Zepce nosio i ime HSK GRADANSKI-ZEPCE(Po uzoru na Zagrebacki Dinamo),na samom svome pocetku HSK Gradanski takmici se u 2.ligi kraljevine SHS,1925 godine HSK Gradanski mjenja ime u Fk Orlovik(Ime dobija po povjesnom brdu iznad Zepca).U tim godina svoga postojanja pod imenom Fk Orlovik ne pravi neke znacajnije rezulatate te se svodi samo na malo sportsko drustvo.Dolazkom 2.svjetskog rata Fk Orlovik-Zepce prestaje sa stalnim radom u tim ratnim godinama zabiljezeno je da je Fk Orlovik odigrao nekoliko prijateljskih susreta.Padom NDH i uspostavom Jugoslavije i ulazkom partizana u Zepce automatski i Fk Orlovik mjenja svoje ime kao i svim drugim sportskim drustvima Partizani su odlucili ime promijeniti i Fk Orlovik te su ga nazvali Fk Mladost-Zepce.Pod tim imenom,Mladost iz Zepca se takmici u regionalnoj ligi Sarajevsko-Zenicke kotline,tek 1952 uspjeva izboriti plasman u 2.republicku ligu savezne republike BiH.Te godine 1952.na zahtjev gradana nogometni savez odlucuje da se Fk Mladost moze promijeniti ime u Fk Orlovik sto je vrlo brzo i ucinjeno.1953 godine Fk Orlovik iz Zepca pravi jednu malu senzaciju naime samo stu su usli iz u 2.republicku ligu zauzima 1.ispred Fk Tosk-a i Fk Rudara iz Zenice i automatski ulazi u 1.republicku ligu BiH.U 1.republickoj ligi nebiljezi znacajnije rezultate te od 1953 ostaje stalni clan 1.rebulicke lige BiH(6.Jugoslovenske lige).1971g Fk Orlovik ostvaruje mozda i najveci svoj rezultat naime u Kupu Ze-Do Fk Orlovik na svome stadionu u Zepcu sa 4:3 dobija Fk Celika iz Zenice tadasnjeg Jugoslovenskog prvoligasa.Jos jedan rezultat vrijedan pomena Fk Orlovik je ostvario i 1983 godine.te godine Fk Orlovik uspijeva proci 3 pripreke i doci do 1.kola kupa Marsala Tita.U 1.kolu kupa Fk Orlovik docekao je Fk Zeljeznicara na svome stadionu iako su svi zeljeli prelaz u 2.kolo protiv jakog Zelje se nije moglo na kraju je rezulatat bio visoki 1:14 iako je Fk Orlovik prvi dosao u vodstvo.Raspadom Jugoslavije ali i pocetkom rata Fk Orlovik opet ide na pauzu,u kojoj ostaje sve do 1996 odnosno do formiranja lige Herceg-Bosne.U novu ligu klub iz Zepca ulazi i sa novim imenom ovoga puta nosi ime HNK ZEPCE,u ligi HB Hnk Zepce je odsednji klub uvijek tu negdje oko 6 pozicije istina liga je brojala samo 10 klubova ali je jedan samo ispadao u nizi rang takmicenja.2001 godine u jednu ligu se ujedinjuju klubovi iz Federacije BiH s obzirom da je samo 6 Hrvatski klubova moglo naci mjesto u 1.BiH ligi Zepce je ispalo u 1.Ligu Federacije BiH.Te godine 2001 Hnk Zepce preuzima jedan od najvecih biznismena na Balkanu Zepcka Ivica Zovko i ulaze svoje novce u kvalitetna pojacanja te uz pojacanja klub ponovno mijenja ime ovaj puta u Nk Zovko-Zepce.Tu sezonu Nk Zovko-Zepce odigrao je fenomenalno i uz 1.mjesto na tablici osiguralo najveci uspijeh u povijesti Zepackoga sporta opcenito.Taj uspijeh je bio veci jer Nk Zovko-Zepce je svoju prvu 1.ligasku sezonu igrao u zajednickoj ligi sve tri naroda samim tim uspijeh je bio veliki naci se uz poznata imena Bosanskih klubova kao sto su Zeljeznicar,Sarajevo,Borac Banja Luka,Velez,...i drugi.Svoju prvu sezonu Zepcaci se muce i u prezadnjem kolu tek osiguravaju svoj opstanak u 1.ligi BiH.Ali ta sezona nece ostati upamcena samo po tome jer te sezone Nk Zovko-Zepce postize i svoj najveci uspjeh u povijesti a to je plasman u polufinale kupa BiH gdje nazalost ga zaustavlja Zeljeznicar(0:0.0:2).Tri sezone Nk Zovko-Zepce provodi sa gotovo istim ciljevima a to je borba za opstanak-koju su uvijek izboravali.U sezonu 2005/06 generalni sponzor ogometnog kluba iz Zepca postaje firma LIMORAD samim tim i nogometni klub mijenja ime ovoga puta u Nk Zepce-Limorad.U sezoni 2004/05 Nk Zepce-Limorad zavrsava na 14 poziciji tj.u zadnjem kolu sigurava svoj opstanak ali te sezone dozivljava i svoj naveci uspijeh.Naime UEFA je Fk Zeljeznicar i Fk Sarajevo diskvalificirala iz Kupa Uefa zbog toga jer nisu imali licencu.Jedina dva kluba iz BiH koji su imali licencu bili su Nk Siroki Brijeg i Nk Zepce-Limorad tako Nk Zepce-Limorad dospjeva do kupa UEFA.U prvom vec predkolu nogometasi Zepce Limorada su zauztavljeni od Makedonskog prestavnika Fk Baskhimia iz Kumanova u Skopju je bilo izvrsnih 0:0 ali taj susret je registrovan u korist Makedonaca rezultatom 3:0 jer je Nk Zepce Limorad u timu imao jednog kaznjenog igraca.Sezonu 2006/07 Nk Zepce Limorad mijenja ime u Nk Zepce i ponavlja upijeh iz sezone 2002/03 uspijeva opet doci do polufinala kupa BiH ali ovaj puta Nk Zepce je zaustavljen od Hnk Orasje u dva susreta je bilo ukupno 2:3 za Orasane.Sezonu 2007/08 Nk Zepce odigrava ispod svih nivao i ispada u 1.ligu FBiH u zadnjoj 1.ligaskoj sezoni Nk Zepce je uspijelo skupiti samo 7 bodova.
Nakon ispadanja iz PL BIH u sezoni 2008/2009 NK Zepce zavrsava na sredini tablice u 1Ligi FBiH iako se na pocetku pricalo o ekspresnom povratku u najvisi rang.Zbog naisplaceni placa odlazi velika vecina igraca, tocnije ostaju samo domaci momci koji su ponikli u klubu, te NK Zepce vodi grcevitu borbu za opstanak koja je bila realna do polusezone, nakon pocetka proljetnog dijela znalo se da klub jos vise tone jer je od tog malog broja igraca ostao jos manji broj pa Zepcaci s juniorima ne uspijevaju izborit osptanak u 1.Ligi FBiH.Danas, sezone 2010/2011 NK Zepce se trebalo natjecat u 2.Ligi FBIH, ali je zbog neplaceni obaveza prema NSBiH izbaceno u 1.Ligu ZE-DO Kantona, ali se u njoj ne natjece, navodno iz prosvjda. Dan danas se nezna sto nas ceka u buducnosti, ja se nadam da ce se jedan od najstarijihih BH klubova vratit iz mrtvih, te da ce se uspostavit seniorski pogon i cekat neka nova bolja vremena.

[Samit]

Od poslednjeg javljanja u ovoj rubrici prošlo je više od godinu dana. Znači nije nam potrebna.

Nismo, bar ja saznali koji je zvanično najstariji klub u Bosni i Hercegovini, ko su prve sudije i treneri, kada je zaskakutala prva lopta u pojedinim sredinama.

A upravo to je bila namena ovog vremeplova.

Kad je već tako stavljam tačku (možda ipak samo zarez) na svoj doprinos isticanjem top-liste dela predratnih klubova (imam ih još na popisu, ali oduzima mi i vreme i volju za rad Vaš pasivan stav čitaj samo prepisivanje)


1905
Zrinjski Mostar

1908
Slavija Sarajevo
Sarajevski SK
Barkohba Sarajevo

1910
Sloboda Bosanski Novi
SAŠK Sarajevo

1911
Đerzelez Sarajevo

1912
Hajduk Sarajevo

1918
Troglav Livno
Lokomotiva Mostar
Bratstvo Bosanska Krupa
Troja Sarajevo
Šparta Sarajevo

1919
Sloboda Tuzla
Krajišnik Banja Luka
NK Žepče
Sloga Brčko
Krivaja Zavidovići
OFK Prijedor
GOŠK Gabela
Borac Bosanski Šamac
Zora Bijeljina
Vrbas Bugojno

1920
Balkan Banja Luka
Rudar Kakanj
Igman Konjic
Hajduk Orašje

1921
Željezničar Sarajevo
Jedinstvo Brčko
Radnički Lukavac
Borba Bosanska Dubica
NK Kiseljak ili Viktorija Kiseljak ?
HNK Grude
Graničar Brezovo Polje

1922
Velež Mostar
NK Travnik
Zvijezda Gradačac
FK Modriča
Velež Nevesinje
Sloga Bosanska Otoka
Dobor Derventa
Unac Drvar
Borac Jajce
Sloboda Kozarac

1923
Igman Ilidža
Iskra Stolac
Ozren Semizovac
FK Ključ
Meteor Bosanska Krupa
Hercegovac Avtovac
Ahil Bugojno

1924
Rudar Breza
Turbina Jablanica
Drina Višegrad
Krila Krajine Banja Luka
HNK Kupres
Borac Drvar
Guber Srebrenica
Željezničar Banja Luka
Građanski Brčko

1925
Leotar Trebinje
Rudar Ugeljvik
Tomislav Tomislavgrad
Polet Bosanski Brod
Proleter Teslić
Natron Maglaj
Crvena Zvijezda Obudovac
Slaven Dobrljin
Vlašić Turbe
Una Kulen Vakuf

1926
Borac Banja Luka
Olimpija Sarajevo
Sloga (kasnije Bobas) Kotor Varoš

1927
TOŠK Tešanj
Podrinje Janja
Radnik Donji Vakuf ili Jug Donji Vakuf ?
Rudar Kakanj

1928
Osman Sarajevo
Borac Sarajevo
Rudar Ljubija Prijedor
Progres Banja Luka
NK Koraj
DONK Dvor na Uni

1929

Sloga Sarajevo
Virtus Sjetlina
Makabi Sarajevo
Jedinstvo Sarajevo
Hrasničar Sarajevo
Petar Kočić Sarajevo
Lijevče Nova Topola
Proleter Dvorovi

1930

Vrbas Jajce
NK Tuzla

1931
Građanski Doboj
Jedinstvo Brodac
FD Balatun
FK Fojnica

1932
Krajina Cazin
BSK Banja Luka
Jug Sarajevo
Bosanac Bosanski Šamac
Željezničar Devrenta
Željezničar Doboj
Elektrobosna Jajce ili 1930 ?

1934
Romanija Pale
Zmaj Banja Luka
Željezničar Banja Luka
Olimp Banja Luka
Hajduk Banja Luka

1935
Hercegovac Bileća
Građanski Bugojno

1936
Pofalički Sarajevo
Glasinac Sokolac
Sloga Prud
Vratnik Sarajevo
Slaven Živinice
Borac Bosanska Dubica
Radnički Ripač
Mladost Donja Slatina
19.srpanj Oštra Luka
Vardar Gradačac

1937
Jedinstvo Bihać
Sloga Kralje
Sloga Ljubuški
Građanski Bugojno

1938

Jedinstvo Velika Kladuša
Sloga Trn
Mladost Bosanski Petrovac
Mladost Lončari

?
Viktorija Banja Luka
Vrbas Banja Luka
Vitez Banja Luka
Viktorija Bijeljina
Građanski Bijeljina
Zora Bijeljina
Semberija Bijeljina
Slaven Bijeljina
Željezničar Bosanski Brod
Jugoslavija Bosanski Brod
Standard Bosanski Brod
Union Bosanski Brod
Bosna Bosanska Gradiška
Jedinsvto Bosanska Gradiška
Karađorđe Bosanska Gradiška
Sava Bosanska Gradiška
Borac Bosanska Dubica
Bratstvo Bosanska Dubica
Una Bosanska Dubica
Mladost Bosanski Petrovac
Sava Bosanski Šamac
Zmaj Brčko
Jugoslavija Brčko
Konkordija Brčko
Tvrtko Brčko
Jugoslavija Budžak
Visoko
Jadran Visoko
Građanski Derventa
Ukrina Derventa
Slaven Dobrljin
Ozren Doboj
Borac Drvar
Budućnost Duvno
Građanski Zenica
Željezničar Zenica
Osman Đikić Zenica
Soko Zenica
Orlovik Žepče
Zmaj Kozarac
Željezničar Kreka

[Eborg]

Eisenwerk Zenica - osnovan 1912. god. u Zenici i igrao lokalne turnire, zbog imena pretpostavljam da su ga osnovali željezarski radnici austrijsko-njemačkog porijekla koji su doselili u Zenicu za vrijeme Austro-Ugarske, u prijevodu Željezara Zenica.

FK Osman Đikić - osnovan 1937. god. u Zenici, također lokalni klub, ime nosio po mostarskom pjesniku, nisam siguran zašto je bio tako bitan s obzirom da je umro 1912. god. u 33. godini, mislim da je pisao i neke političke manifeste pa možda zato.

Bilo je još nekoliko klubova koji su 1912. igrali sa Eisenwerkom u Zenici ali i kasnije (Građanski, Željezara itd.). Ne znam šta je dalje bilo s tim klubom no Osman Đikić je prestao postojati vjerovatno zbog Drugog svjetskog rata, zadnja fotografija koju sam vidio je iz 1940. god.



Ima tog materijala na Čelik Zenica - Arhiva.

[binesr]

Prvu fudbalsku loptu u Prijedor su donijeli 1918. godine Sveto Radetić, Stevan Mitrinović i Pero Čanak, koji je loptu kupio u Austriji. Godine 1919. službeno je osnovan „Prijedorski nogometni klub“, koji je 1925. godine dobio ime „Slavija“. Prvu zvaničnu utakmicu fudbaleri „Prijedorskog nogometnog kluba“ su odigrali protiv „Slobode“ iz Bosanskog Novog i izgubili rezultatom 10:0. Ova utakmica odigrana je kao uslov da bi se Klub mogao registrovati u Podsavezu i tako uključiti u redovna takmičenja
Godine 1922 u Prijedoru osnovan je FK „Građanski“. Prema podatku iz 1924. godine prve fudbalske sudije u Prijedoru bili su Stevo Mitrinović, Sveto Radetić i Milutin Čanak Godine 1925. u Prijedoru je izgrađen prvi stadion sa tribinama. Stadion je bio na Urijama iza osnovne škole, na zemlji Josipa Mana. Uređenje stadiona pomogli su bogatiji građani, kao što su: Mićo Ćosić, Rafo Grgić, Osman Murselović, Nikola Tomčić i drugi. Drugo prijedorsko igralište izgrađeno je pored željezničke stanice, koji nije tu dugo ostalo pošto se plaćala visoka zemljarina.

Godine 1925. osnovan je u Prijedoru FK „Borac“, koji je imao igralište u Lukovici. Dvadeset i trećeg maja 1928. godine osnovan je u rudarskom gradiću Ljubija Fudbalski klub “Rudar”Ljubija Godine 1930. osnovan je u Prijedoru radnički klub FK „Mladost“. Pored navedenih klubova prije Drugog svjetskog rata postojao je u Prijedoru FK „Hajduk“, a u Kozarcu FK „Zmaj“.

Nakon rata oživljavanju fudbala posebno su dali doprinos Fabrika celuloze u Prijedoru i Rudnik \eljeyne rude „Ljubija“ u Ljubiji. U Prijedoru su osnovani fudbalski klubovi „Grmeč“, „Željezničar“. „Jedinstvo“ i „Mladost“. Godine 1954. osnovan je FK „Celuloza“, da bi se 1958. godine spojili „Mladost“ i FK „Celuloza“ u FK „Radnički“. FK „Željezničar“se ujedinio sa FK „Radnički“ u OFK „Prijedor“ 1965. godine. Sa OFK „Prijedor“ će FK „Rudar“ Ljubija u narednim decenijama imati više nego dobru saradnju i potpisati ugovor o zajedničkom radu. Godine 2005. fudbalski klubovi FK „Rudar“ Ljubija i OFK “Prijedor“ postali su jedan klub - FK „Rudar-Prijedor“.

Prvi javni nastup FK “Rudar” Ljubija bila je prijateljska utakmica u Ljubiji početkom 1929. godine sa Fudbalskim klubom “Hajduk” iz Prijedora. Igralo se loptom koju su kupili sami igrači na malom igralištu u Ljubiji, koje se nalazilo na mjestu gdje je sada park sa spomen obilježjima. FK “Rudar” je pobijedio sa 2:1. Prema sačuvaim podacima dres “Rudara” na prvoj njegovoj utakmici su nosili: Branko Bjekić, Sadik Burazerović, Milan Prerad, Ivan Sedlaček, Toni Hribar, Drago Nedić, Poldek Mastinjak, Jovo Gvozden, Tone Vikić, Josip Brečević i Božidar Veslić. Među najboljim fudbalerima toga vremena bili su još Ivica Sedlaček, Božo Jelisić i Nikola Lukić.

U prvim godinama FK “Rudar” Ljubija nije učestvovao u zvaničnim takmičenjima zbog nedostatka finasijskih sredstava. Na prijateljske utakmice u obližnji Stari Majdan se odlazilo pješice, a zaprežnim kolima u Prijedor i u Bosansku Dubicu.

FK “Rudar” Ljubija je od svojih prvih koraka uspostavio prisne veze sa radničkim fudbalskim klubovima u Bosanskoj krajini i šire, kakvi su bili: FK “Borac” Banjaluka, FK “Mladost” Prijedor, FK “Jedinstvo” Bihać, FK “Sloboda” Bosanski Novi, FK“Borac” Drvar, FK “Borac” Bosanska Dubica, FK “Velež” Mostar, FK”Split” , FK “Borac” Čačak, FK“Radnički” Kragujevac i drugima.

U periodu teške ekonske krize od 1931-1933. godine Rudnik “Ljubija” gotovo nije radio. Mnogi rudari ostali su bez posla i sredstava za život. Prestala je i svaka društvena aktivnost, pa I fudbalska.

Privredno stanje popravilo se tokom 1934. i 1935. godine. Sa radom Rudnika oživio je i rad FK “Rudar”. O tome svjedoči i ovaj podatak: U nedjelju, 26. jula 1936. godine na igralištu “Slavije” u Prijedoru odigrana je prijateljska utakmica između “Rudara” i “Zmaja” iz Kozarca. Iako je vladala gotovo neizdrživa vrućina utakmicu je pratio veliki broj gledalaca, a sudio je sudijski kandidat Lj. Batoz. Zeleno-crni su bili daleko bolji i pobijedili sa 6:1 (4:9).

U biografiji FK “Rudar” Ljubija treba posebno istaći doprinos doktora Mladena Stojanovića. On je bio dugogodišnji ljekar u Rudniku, veliki humanista, a poslije i legendarni vođa kozarskih partizana. Godine 1936. doktor Mladen je kupio iz svojih sredstava Fudbalskom klubu“Rudar” Ljubija kompletnu opremu, a igračima koji su odlazili na utakmice, davao je džeparac za troškove putovanja.

U avgustu i septembru 1940 godine, u poznatom štrajku ljubijskih rudara aktivno su učestvovali igrači Fudbalskog kluba “Rudar”Ljubija.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata FK “Rudar” Ljubija prekinuo je rad. Mnogi igrači su kao borci partizanskih jedinica učestvovali u NOB- u, mnogi su u toj borbi poginuli za slobodu.

Ljubija i Prijedor definitivno su oslobođeni 7. septembra 1944. godine. Počinje vrijeme obnove zemlje i ogromnog entuzijazma omladine i svih ljudi toga vremena. A gdje je mladost, tu je naravno i fudbal. U julu 1945. godine rudari su odigrali prvu fudbalsku utakmicu na starom igralištu u Ljubiji sa partizanskom jedinicom koja je tu bila stacionirana. Do kraja te, a zatim kroz cijelu 1946. godinu odigrano je više prijateljskih utakmica, kroz koje je postepeno formiran i izgrađivan prvi zvanični tim poslijeratnog “Rudara”.

U 1947. godini FK “Rudar” je registrovan u Fudbalskom podsavezu Banja Luka. Prvu zvaničnu poslijeratnu prijateljsku utakmicu FK “Rudar” Ljubija je odigrao 1947. godine u Sanskom Mostu sa ekipom FK “Podgrmeč”.

Godine 1948. u Ljubiji je izgrađen stadion normalnih dimenzija, što je omogućilo uključivanje u zvanična takmičenja. Već 1948. godine FK “Rudar” je učestvovao u takmičenju za Kup Maršala Tita. Utakmice FK „Rudar“ pokazale su da je ljubijskim rudarima, omladini i cjelokupnom stanovništvu obje Ljubije, i Gornje i Donje, i svih naseljenih mjesta oko njih, Fudbalski klub „Rudar“ značajniji od samog fudbala. FK „Rudar“ je postao sinonim za sve što je pošteno, pravedno i napredno. Takvi su bili stanovnici Ljubije i takav je bio njihov FK „Rudar“.

FK “Rudar” je prvi veći uspjeh postigao 1952 godine osvajanjem drugog mjesta u Oblasnoj ligi. Bio mu je potreban samo neriješen rezultat sa FK “Borac” u Banjaluci, pa da uđe u tada veoma jaku Republičku ligu Bosne i Hercegovine. FK “Borac” je pobijedio sa 4:2. Deset godina kasnije, 1962. godine, “Zeleno-crni” su ušli u Međuzonsku ligu. Fudbal je bio taj koji je spajao sve ljude u rudarskoj Ljubiji, bez razlike na vjeru, naciju, dob i spol - Jedan FK „Rudar“, jedno srce i jedna Ljubija. Kada je u Ljubiji igrao FK „Rudar“, u kućama niko nije ostajao. Na utakmice su išle i žene, i babe i bake i vodile djecu. Svaki klub koji je došao u Ljubiju da sa „Rudarom“ igra fudbal pošteno i bez grubosti bio je u rudarskoj „Ljubiji“ drag i poštovan gost, a ako je bio bolji i pobijedio pošteno, bio je ispraćen aplauzom.

Nakon tri bezuspješna pokušaja u tadašnjoj Krajiškoj zonskoj ligi FK “Rudar” je 1967. godine prvi put ušao u savezni rang, u Zapadnu skupinu Druge lige. Za ulazak u Drugu ligu FK “Rudar” je igrao kvalifikacije sa “Slavenom” iz Živinica i “GOŠK-om” iz Dubrovnika. U Dubrovniku je FK “Rudar” Ljubija igrao neriješeno 1:1 i tako je postao drugoligaš. I u Donjoj i u Gornjoj Ljubiji navijači su oduševljeno dočekali fudbalere i na rukama ih iznijeli iz autobusa i unijeli u Radnički dom. Ulazak u Drugu saveznu ligu izborio je tim u sastavu: Izetagić, Bevandić, Baškot, Mustedanagić, Miljević, Radinović, Dervić, Bećarević, Bekan, Porobić i Gombović.

Vremenom, rudarstvo se razvijalo pa su novi rudnici željezne rude otvoreni i u drugim dijelovima opštine Prijedor. U Prijedor se preselila uprava Rudnika i Prijedor je postao centar proizvodnje željezne rude. Godine 1967. u Prijedor se preselio i FK „Rudar“ . Preselio se zbog toga što mu je za takmičenje u Drugoj ligi bio potreban veći stadion na koji mogu da stanu svi koji žele da gledaju njegove utakmice. Ubrzo po preseljenju FK „Rudar“ je postao ponos građana Prijedora, Potkozarja i Podgrmeča.

Godine 1970. FK „Rudar“ je u šesnaestini finala Fudbalskog kupa Jugoslavije igrao u Beogradu sa prvoligašem OFK „Beograd“,U ovom susretu „Rudar“ je poražen sa 2:0. Utakmicu je direktno prenosila TV Jugoslavije. Za FK „Rudar“ su igrali: Janković, Omerbašić, Porobić, Talić, Milijević, Okanović, Ličina, Damjanović, Torić, Bevandić i Gombović.

U sezoni 1970/71 FK “Rudar” je izborio pravo učešća u kvalifikacijama za ulazak u Prvu saveznu fudbalsku ligu. U prvom kvalifikacionom susretu u Zrenjaninu 1971. godine, FK “Proleter“ Zrenjan - FK Rudar” Ljubija 5:0. U dramatičnoj utakmici u Prijedoru ,, FK „Rudar“ je pobijedio sa 1:0. Igrali su: Porobić, Janković, Škondro,Talić, Baškarada, Mandić, Hidić, Damjanović, Ličina, Crnkić, Radinović i Gombović. Trener je bio Radoslav Zubanović.

U sezoni 1971/72. godine FK “Rudar” je ponovo učestvovao u kvalifikacijama za ulazak u Prvu ligu. Protivnik mu je bio “Spartak” iz Subotice. U Subotici FK “Rudar” je prikazao brilijantnu igru i igrao neriješeno 2:2. Za uzvratnu utakmicu u Prijedoru je vladala neviđena atmosfera. Od srijede do nedjelje po ulicama Prijedora, Sanskog Mosta i Ljubije defilovale su kolone navijača sa zastavama i skandirale “Rudar!”, “Rudar!”. Očekujući trijumf Ljubijanaca na stadionu se okupilo preko 10.000 navijača iz čitave Bosanske Krajine. Opterećeni važnošću susreta i velikom željom da se dokopaju prvoligaškog društva, u kojem su po kvalitetu zaslužili da igraju, fudbaleri “Rudara” izgubili su na svom terenu utakmicu sa 1:3. U ovoj uspješnoj generaciji igrali su: Janković (Hidić), Vukelja, A. Bašić, Porobić, Škondro, Gombović, Vidović, Ličina, Mandić, Bevandić, Damjanović(Crnkić). Trener je bio Radoslav Zubanović.

Poraz je imao dalekosežne posljedice. Takmičenje u sezoni 1971/72 FK “Rudar”je završio na dnu tabele i prešao u niži rang takmičenja - Republičku ligu.

Godine 1974. FK “Rudar” je u Jugokupu stigao do četvrtfinala.

Godine 1976. “Rudar” se ponovo vratio u Drugu Saveznu ligu, Zapad. U sezoni 1976/1977 “Rudar” je zauzeo 13. mjestio, a u sezoni 1977/78 vrlo dobro šesto mjesto, a u sezoni 1978/79 ponovo je izgubio drugoligaški status.

U decembru 1979. godine oproštajnu utakmicu odigrala je cijela generacija fudbalera koji su dali značajan doprinos fudbalu i svome klubu: golman Miroslav Janković, Ivo Baškarada, Omer Bašić, Kemal Porobić, Ante Gombović, Nikola Bevandić, Simo Damjanović, Slobodan Ličina, Aki Bašić, Nemsko Ramulić i Ivo Okanović.

Na kraju sezone 1980/81 FK “Rudar” je 21. juna odigrao posljednju utakmicu u Republičkoj ligi i ispao u Regionalnu ligu, grupa Sjever. Povratak počinje 1983. godine. Osvajanjem prvog mjesta u Regionalnoj ligi “Rudar” je stekao pravo da se bori za ulazak u viši rang takmičenja. Iz dvije utakmice sa “Podrinjem” iz Janje “Rudar” je bio bolji, tako da je 1983. godine ponovo postao član Republičke lige.

U sezoni 1984/85. “Rudar” je bio najbolji u Republičkoj ligi i trijumfalno se po treći put vratio u Drugu saveznu ligu. Povratak u Drugu ligu izborila je ekipa u sastavu: Sead Rešić, Vitomir Samardžija, Muhamed Cerić, Sabid Sadiković, Vinko Škondro, Mladen Parhamov, Vinko Samardžija, Goran Pekija, Zoran Vuković, Mirzet Bejzurić, Zlatko Abdulović, Fahrudin Bihorac, Edin Begović, Mladen Ćulum, Ilija Marin, Žarko Mandić, Bajram Zgog, Novo Bešević, rezerve: Panić, Hrvat, Duratović, trener Nikola Bevandić.

U sezoni 1987/88. FK “Rudar” je nedostajala bolja gol razlika, ili samo jedan bod, pa da se plasiraja u novostvorenu Jedinstvenu drugu ligu Jugoslavije.

U sezoni 1988/89 FK“Rudar” se takmičio u Medjurepubličkoj ligi grupa Zapad. Na kraju prvenstva FK “Rudar” je zauzeo prvo mjesto u ovoj ligi i plasirao se u Jedinstvenu drugu ligu Jugoslavije.

U Kupu Jugoslavije FK “Rudar“ je 1990. godine stigao do polufinala. Do polufinala „Rudar“ je izbacio iz Kupa dva prvoligaša: FK „Vardar“ i FK „Vojvodina“, a u polufinalu je igrao sa FK „Velež“. „Rođeni“ su u prvom polufinalnom susretu zabilježili minimalnu pobjedu od 1:0, a pobjedonosni pogodak postigli su iz sumnjivog penala. Velež je u tom susretu bio i miljenik sreće, jer su „rudari“ propustili nekoliko povoljnih prilika za gol. Revanš utakmica na Gradskom stadionu u Prijediru pred više od 6.000 gledalaca. Rezultat je bio 1:0 za „Rudar“, a strijelac je bio Bijeljac u 86 minutu. U izvođenju penala pobijedio je „Velež“je bio bolji. Za FK „Rudar“ su igrali: Rešić, Madžo, Drljača, Lukić, Bihorac, Kevrić, Mušić ( Karaman ) Vojkić, Kaltak, ( Zdjelar ) i Bjeljac. Trener FK „Rudar“ je bio Radoslav Zubanović.

Kada su 1992. godine izbila ratna dejstva na području Bosne i Hercegovine i opštine Prijedor FK „Rudar“ je prestao sa radom. Pa i tada, u najtežim vremenima, fudbalski zaljubljenici ponovo su okupili igrački kadar. Formiran je novi FK „Rudar - Prijedor“, kojeg sačinjavaju dotadašnji FK „Rudar“ Ljubija i OFK „Prijedor“. Završetak rata, 1995. godine, FK „Rudar Prijedor“ je obilježio igranjem dvije utakmice u finalu Kupa Republike Srpske protiv banjalučkog FK „Borac“. Prvi susret u Prijedoru završen je remijem 2:2, pred oko 10.000 gledalaca, a u revanšu u Banjaluci pobijedio je FK „Borac“ sa 3:2. Oba susreta direktno je prenosila Radiotelevizija Republike Srpske. Slika koja je otišla u svijet bila je nevjerovatna jer je pokazala da je fudbal opet postao na ovim prostorima najvažnija sporedna stvar na svijetu.

Od 1995. godine FK „Rudar Prijedor“ se takmiči u ligi Republike Srpske. U dosadašnjih 14 prvenstava Republike Srpske 12 puta je igrao u Prvoj ligi Republike Srpske i 2 sezone je igrao u Drugoj ligi Republike Srpske.

Takmičarsku sezonu 2008/2009. godina „FK „Rudar- Prijedor“ završio je više nego ubjedljivo na prvom mjestu i plasirao se u Premijer ligu Bosne i Hercegovine.

Ulazak u Premijer ligu izborio je tim u sastavu: Kondić, Despotović, Dobrijević, Muzgonja, Ilinčić, Kovačević, Brkić, Stijepić, Kantar, Golić, Kecman, Dašić, Kotoran. Trener Darko Nestorović, sportski drektor Mladen Zgonjanim, predsjednik Upravnog odbora kluba Branislav Riokvić, predsjednik Skupštine kluba Božo Grbić.

Nakon plasmana FK “Rudar-Prijedor” u Premijer ligu, 17. juna 2009. godine počela je rekonstrukcija Gradskog stadiona u Prijedoru, kako bi stadion zadovoljio propise Fudbalskog saveza BiH. Vrijednost radova prve faze iznosi oko 300.000 KM, a sredstva je obezbijedila Opština Prijedor.

Vrijeme je pokazalo da su mladi u vremenu u kojem živimo zainteresovani za sport i prave sportske vrijednosti, da jednako vole „Rudar-Prijedor“ kao i generacije u proteklih 80 godina njegovog života i postojanja. Došli su „ neki novi klinci“ i pokazali i dokazali da su možda i veći fudbalski majstori od njihovih prethodnika i učitelja.

U njegovih 80 godina, do sada, FK „Rudar“ je imao i padova, neuspjeha i loših vremena, jer u sportu se ne može uvijek pobjeđivati jer i „oni drugi“ takođe se trude da budu dobri i bolji od svog suparnika. U takvim „vremenima“ navijači „Rudara“ su uvijek ostajali uz svoj „Rudar“, nikada i nizašta ga nebi napustili, a poslije kiše uvijek bi granulo sunce.

[Devil]

Moze neko nesta vise da napise o ovome klubu ?
Maccabi Sarajevo,ovo je slika iz 1920.godine.

[po'marke]

Predstavljamo: FK Željezničar, Doboj

Fudbal u Doboju ima dugu tradiciju, a fudbalski klub ’’Željezničar’’ osnovan je 15. aprila 1933. godine. Što je posebno zanimljivo, klub nije nastao na poljani, kako bi to bilo obično za to vrijeme, već fuzijom druga dva: FK ’’Ozren’’ i FK ’’Građanski’’. Klub je veoma brzo postao jedan od najboljih u Bosni i Hercegovini, a 1935. godine borio se za amaterskog prvaka BiH.

’’Željezničar’’ je započeo svoje takmičenje u tuzlanskoj Oblasnoj ligi, da bi 1961/62. godine postao član Međupodsavezne lige iz koje je ispao četiri godine kasnije, kada je zauzeo zadnje 12. mjesto na tabeli.
Krajem šezdesetih godina, ’’Željezničar’’ je postao stabilan učesnik tuzlanske Zonske lige, da bi reorganizacijom prešao u Bosansko-sjeveroistočnu zonu. Prve sezone u tom rangu 1970/71. godine zauzeo je 16. mjesto, a godinu dana posle posljednje 18. mjesto i ispao u Područnu ligu Doboj.
Zatim je ’’Željezničar’’ jedno vrijeme igrao u Međuopštinskoj ligi Doboj, a reorganizacijom igrao i u Regionalnoj ligi, grupa „Centar“ početkom osamdesetih godina. Posljednje dvije sezone, Dobojlije su igrale u Republičkoj ligi BiH, grupa „Sjever“, gdje su 1990/91. godine zauzeli solidno 10. mjesto na tabeli.
Jedan od svojih uspjeha, ’’Željezničar’’ je ostvario u sezoni 1985/86. godine kada je igrao šesnaestinu finala Kupa Maršala Tita. Za rivala su dobili prvoligaša mostarskog ’’Veleža’’ od koga su u Doboju izgubili rezultatom 5:1 i ispali iz daljeg toka takmičenja.
U prvenstvima Republike Srpske, ‘’Željezničar’’ je uvršten među klubove Druge lige RS. Tri sezone se takmičio u grupi “Banja Luka”, pa se morao preseliti u niži rang. U sezoni 1998/99. godine postao je prvak Regionalne lige Doboj i ponovo se klub našao u Drugoj ligi, ovog puta u grupi “Centar”. Zatim je na ljeto 2000. godine uslijedila reorganizacija i Dobojlije su uprkos osvajanju sedmog mjesta izgubile status drugoligaša.
Novu šampionsku titulu ‘’Željezničar’’ je osvojio 2002/03. godine u Regionalnoj ligi Doboj i po treći put se vratio u Drugu ligu. Narednih sedam sezona klub se veoma uspješno takmičio u Drugoj ligi, gdje je osvojeno osmo mjesto u tri navrata i bio njihov najbolji drugoligaški plasman.
U sezoni 2009/10. godine u grupi “Zapad” ‘’Željezničar’’ je zauzeo 15. mjesto i posle sedam uspješnih sezona među drugoligašima, morao da se preseli u niži rang takmičenja, tačnije Regionalnu ligu, grupa “Centar”.

[gz234]

Goražde

Kao i u drugim našim mjestima, fudbal u Goraždu ima najvise pristalica, to je jedan od naj starijih sportova u Goraždu. Prvi fudbalski klub u Goraždu osnovan je 1918. godine i dobio je naziv "Herceg Stjepan". Klub mijenja ime 1922 godine u "Gošk", koji je prvu međugradsku utakmicu odigrao protiv kluba "Jugovića"iz Foče. Klub je ovo ime zadržao sve do drugog svjetskog rata.
Poslije oslobođenja osnovan je 1946. godine fudbalski klub "Bratstvo". Klub mijenja ime 1948. godine u ime "Sloga", koje zadržava do 1952. godine, kada dobija novo ime "Pobjeda". Ovo ime nosio je do 1957.godine, kada se od kluba "Pobjeda" prave dva sportka kluba: "Gošk" i "Radnički". Oba kluba postoje sve do 1960. godine. Te godine "Gošk" se fuzionirao sa "Radničkim", danasnje "Goražde". Klub se takmičio sa klubovima iz susjednih gradova u okviru goraždanskog saveza: Foče, Rogatice, Čajniča, Višegrada i Rudog. Sem toga takmičio se sa klubovima iz drugih mjesta u Bosni i Hercegovini pa i sa nekim sportskim klubovima iz Sarajeva

[vivaILchelik]

[Eborg]

NK Jadran Visoko - 1923.
NK Radnički Visoko - 1934.

Fuzijom ovih klubova 1953. god. nastala je današnja NK Bosna Visoko.

[jovanmaksimovic]

Moze neko nesta vise da napise o ovome klubu ?
Maccabi Sarajevo,ovo je slika iz 1920.godine.

U Sarajevu su do Drugog svjetskog rata fudbalski klubovi uglavnom bili formirani prema nacionalnoj osnovi. Tako je SASK bio klub Hrvata, Slavija klub Srba, Djerzelez klub Muslimana a Barkhoba klub Jevreja. Malo koji klub u Sarajevu je bio multinacionalan. Samo Hajduk i Zeljeznicar su bili takvi.

Kao klub Jevreja, Barkohba je osnovana izmedju 1908. i 1914. godine i takmicila se u pocetkom 1921. godine u drugom razredu Sarajevskog podsaveza, zajedno sa Zeljeznicarom i Spartom. Klub je postojao do 1926. godine a onda se rasformirao. Od tada Jevreji nisu imali klub u Sarajevu. To se promjenilo osnivanjem Makabija. Kada tacno je osnovan ne znam, ali analizom se dodje do zakljucka izmedju 1929. i 1933. godine. Klub je poceo da igra u drugom razredu sarajevskog podsaveza i bio je stalan ucesnik tog takmicenja do 1941. godine, sa izuzetkom dvije sezone kad su igrali prvi razred sarajevskog podsaveza, ali su odmah ispali (1934/35 i 1938/39). Kada je poceo rat u Jugoslaviji i kada se formirala liga u NDH, vecina klubova je odustala da se prkljuci toj ligi, tako i Makabi. Od 1941. klub vise ne postoji.

[Eborg]

A je li postojala neka liga u BiH prije Prvog svjetskog rata? Od 1905. god. kada je osnovan Zrinjski do 1914. god. kada je to uglavnom stalo zbog ratnih aktivnosti? Ili su to sve bile prijateljske utakmice?

[jovanmaksimovic]

A je li postojala neka liga u BiH prije Prvog svjetskog rata? Od 1905. god. kada je osnovan Zrinjski do 1914. god. kada je to uglavnom stalo zbog ratnih aktivnosti? Ili su to sve bile prijateljske utakmice?

od 1903. (kada je osnovan prvi fudbalski klub u Orasju) do 1914. nije bilo prvenstva bih, vec nekakva regionalna... ali je sve to bilo kao da danas skupljas iz mahala ekipe da igraju jedan protiv drugog... nista zvanicno... prva organizovana prvenstva su se desila tek pocetkom 20-ih godina... tako je u sarajevu prvenstvo grada pocelo 1921. a u drugim gradovima i regijama, ne znam...

[Eborg]

Pa zar Zrinjski nije najstariji?

[jovanmaksimovic]

Pa zar Zrinjski nije najstariji?

nije, u orasju je postojao klub od 1903.... inace je prva lopta donesena upravo preko save u orasje...