GNK Dinamo Zagreb

[LeBronfan]

mislim da je dotični forumaš zaslužio ban

[SiamoNoi]

Nastavljamo sa raspravama i razgovorom o tome kakav bi trebao biti klub kada nelegalna uprava sjaše:

Dvojica navijača – jedan poznati i jedan javnosti sasvim nepoznat – skiciraju budućnost svog kluba u 'post-Glavinoj' eri i kažu: ljudi moraju opet osjetiti da je Dinamo njihov...

Svi su ratovi na neki način slični', kaže Thomas Bauer dok sjedimo za stolom u marketinškoj agenciji čiji je suvlasnik i ćaskamo – a o čemu bismo drugom – o Dinamu. 'U svakom dugotrajnom sukobu, svejedno koliko veliki ili mali bio, postoji određena točka u vremenu kad se ravnoteža okrene na drugu stranu i kad postane izvjesno kako će sve završiti – samo još u tom trenutku ne znaš hoće li trajati još dva mjeseca ili dvije godine. Figurativno rečeno, nama je sad 1944., možda i nešto kasnije.'

Bauer je dugi niz godina poznat kao jedan od lidera Bad Blue Boysa i jedan od najartikuliranijih glasova s navijačke scene, u javnim i privatnim nastupima izrazito kritičan prema oligarhiji u Maksimiru, ali i u Hrvatskoj općenito. Sukob o kojem govori odvija se – uz prekide, ustanke i prevrate – još od 1991. i promjene imena kluba. No zadnjih je godina prerastao u neku vrstu građanskog (ako hoćete: purgerskog) rata između dvaju strana – između GNK-a i Svetinje.

U borbi do zadnjeg čovjeka ili zadnjeg eura najveći ulog nije kontrola nad klubom, nego nešto puno važnije, ali i apstraktnije: ovo je rat za identitet.

Razasute po kolektivnom pamćenju i utkane u karakter, žive uspomene na 'narodni' Dinamo: pomalo boemski i romantično-luzerski klub koji je bio alternativa, uvijek oporba a nikad vlast. Klub iz kojeg je isijavala ljubav i pozitiva, a ne mržnja i negativna energija; Dinamo kojem 'nisu dali' da bude prvak, ali je njegov imaginarij sadržavao onaj esencijalni element u ljudskoj evoluciji koji toliko često nedostaje modernom načinu života. Osjećaj pripadnosti zajednici – nečemu većem i snažnijem od bilo kojeg pojedinca.

Dinamo iz mog djetinjstva više ne postoji, to je sad nešto posve drugo', kaže navijač modrih koji već dvadesetak godina nije kročio na stadion – zbog te činjenice koje se stidi želio je ostati anoniman. 'Kao malo dijete, s ocem sam na Istoku doživio '82., zastave plave i Ćirin bijeli šal, Zeku, Mlinku i Cicu. Kasnije sam na 'starom Jugu' derao glasnice i plakao zbog neuspjeha. Ali još negdje u devedesetima sve je to počelo gubiti smisao, a u posljednje vrijeme ga više uopće nema', priča on.

'I sve bi to bilo OK kad meni zaista ne bi više bilo stalo, ali samo se pretvaram da je tako. Sad ja imam malo dijete, sina koji me nedavno pitao: 'Tata, a kaj je to – Dinamo?'. Zar je puštanje starih snimaka s YouTubea stvarno jedini način da mu to objasnim onako kako bih volio da razumije? Uhvatio sam sebe kako maštam o tome da ga za ruku odvedem na pun stadion i kažem: 'Mi smo Dinamo, sine...''

Iscrpljujemo se negativnim pričama o tome što Dinamo danas jest. Prečesto u tome gubimo fokus i zaboravljamo na ono zaista bitno – što bismo željeli da bude?

Za Thomasa Bauera, kao i za sad već ogromnu većinu dinamovaca (možda nije bilo jednog krupnog događaja kojeg će budući povjesničari usporediti s iskrcavanjem u Normandiju, nego više manjih), prvi preduvjet za bolju budućnost je odlazak jednog čovjeka u 'ropotarnicu povijesti'. No činilo nam se produktivnim zabraniti mu (OK, zamoliti ga – Bad Blue Boysima nije pametno braniti stvari...) da priča o 'Glavi', nego radije o Dinamovoj budućnosti kako je vidi poslije nje.

'Ljudi nisu prestali voljeti Dinamo ni navijati za njega, samo im je pao na listi prioriteta u životu', kaže. Pri tome je rezultat sasvim sporedan. 'Kad Dinamo ne bi bio prvak, tek onda bi nastala euforija', tvrdi Bauer. 'Ove titule nam ništa ne znače i više ih ozbiljno ni ne brojimo. Kad ih osvojiš na takav način i u tako uništenoj ligi, onda ti i ne mogu donijeti neko veliko zadovoljstvo.'

Našeg drugog sugovornika upitali smo što bi ga natjeralo da se vrati na stadion, barem zbog sina. 'Teško je to izraziti riječima', odgovara. 'Radi se o osjećaju. Osjećaju da podržavaš nešto čega si dio, da navijaš za svoj klub a ne za obiteljski biznis. Da ulaznica koju plaćaš nešto vrijedi tom klubu, da je to prilog njegovoj budućnosti. Pa onda neka košta 100 kuna, a ne deset ili 20, što je samo jeftini mamac za statiste. Da se napokon veselim jednom osvojenom trofeju, jer više se ni ne sjećam kad je zadnji put bilo tako.'

Za to vrijeme u stvarnom (?) svijetu, Dinamo poziva navijače na nedjeljnu utakmicu s Lokomotivom. Crnohumurni naslov na službenoj klupskoj stranici kaže: 'Povoljno na gradski derbi, vidimo se na Maksimiru!', a u tekstu stoji: 'Ulaz na tribinu Sjever je besplatan, ulaznica za tribinu Istok košta 10 kuna, a za tribinu Zapad 15 kuna'.

O viziji za budućnost Bauer kaže: 'Dinamu je od početka devedesetih do danas napravljena nemjerljiva šteta. Kako to popraviti? Bit će teško i ne postoji čarobni štapić, ali ljudi moraju osjetiti da je taj klub ponovo njihov – da nisu samo kulise od kojih se očekuje da mašu i plješću kad im se tako kaže, nego da su doista željeni i da njihov glas nešto znači. Da tu pripadaju...'

On priznaje da je zagrebačka publika uvijek bila pomalo pomodna i povodljiva, ali 'bolje sutra' vidi u kompromisu između onoga što danas nudi KHL Medveščak i tradicionalne snage maksimirskog 'Sjevera'.

'Notorna je činjenica da BBB daju Dinamu nenadoknadivu energiju i lud bio klub koji bi se toga odrekao. No jako je bitno da se počne raditi s navijačima, ne samo s Bad Blue Boysima. Da se pametni ljudi postave na pametna mjesta, da se razradi strategija kojom će se privući ljude na Istok i Zapad, a Sjever će se već popuniti sam po sebi. Da se legende kluba angažiraju i prestanu izbjegavati Maksimir... Da dođu na stadion – ali ne samo u ložu, nego i na tribine i popričaju s ljudima; da nam se dogodi sinergija i da svi opet postanemo jedno... I zajedno radimo za Dinamo'

Zajedno – jednog dana kad ovaj rat se završi.

[Signore]

Schifo je doktor nogometa za vecinu ekipe Dinama, a kamol za one rupe od stopera. Jest bio los dok je bio u Dinamu, al sad je stoper za pozeljet, pogotovo u ovom kadru. Mozda bi i pogrijesio nekad, al to bi bilo nekad, a ne svaku utakmicu po 3x.

I nema potrebe za Juznom Amerikom. Ne znam koliko pratite Lokose, al ljudi igraju stvarno lijep nogomet, rekao bi da su gledljiviji od Dinama i tamo ima igraca za Dinamo.

Brucic mi je nekad bio favort, al bilo je to samo njegovih pet minuta. Petar Mamic je rjesenje za lijevi bok. Grzan i Kolar takodjer igraci kojim treba dati priliku. Nadam se da ce se sva trojica jos vise nametnut do kraja sezone i da ne slusam price o novim Wilsonima. Cak ni Mrcela nije los stoper, u najmanju ruku ravnopravan ovim panjevima, a sto puta jeftiniji.

[skandi56]

Lik je slucaj za vrapca. Gdje se god okrene vidi mamica.

[SiamoNoi]

Za one koji su prethodnih godina sjedili na ušima i negiraju da je psihopat Zdravko sveprisutan u nekada ponosnom klubu raspravljamo o tome koji se dijelovi statuta u klubu ne poštuju:

Tko se boji statuta još?



Od medija sklonih Dinamovoj upravi često možemo čuti panegirike maksimirskoj pravnoj službi. Uglavnom se sipaju hvale na račun njihove punktualnosti, dosljednosti i poštivanju pravnih stečevina, i na europskoj i na nacionalnoj razini. Statut kluba poprimio je mitske razmjere jer već se javlja kao jeka ili Pavlovljev refleks pri spominjanju svake možebitne nezakonitosti – odgovor je isti i uvijek isti: „Statut kluba usklađen je s pozitivnim zakonima RH i provodi se apsolutno jednako na svakoga na koga se odnosi.“ Netko maliciozan bi se možda zapitao zašto se neprestano hvale Statutom kluba koji „poštuje sve zakone RH“, budući da su ga sada dužni mijenjati po treći put. Ali ostavimo taj aktualni postupak po strani i zavirimo skupa u Statut udruge građana GNK Dinamo, svetog pisma za sve ljude iz Dinamove uprave, i provjerimo kako se i koliko taj Statut provodi.

Navodit ću samo najzanimljivije članke i njihovu korelaciju sa zakonima pa prepustiti čitateljima na ocjenu koliko se u klubu drži do „svetog pisma“. Kako biste lakše razumjeli teatar apsurda, podijelit ću tekst u nekoliko cjelina s obzirom na kontekst nepravilnosti u kojem se odvijaju. Za sam početak odlično će poslužiti inspekcijski nalaz koji je nedavno utvrdio bitne nepravilnosti u radu kluba, čiji Statut ne provodi adekvatno Zakon o udrugama.

Prva „zamjerka“ bila je da Statut „ne propisuje načine i mehanizme obavješćivanja javnosti o radu Kluba.“

I doista, osim što se na samom početku (članak 4.) navodi kako je „rad Kluba javan, a javnost rada se propisuje Statutom“, članak 13. kao izričito pravo članova navodi: „biti pravodobno izvješteni o radu kluba i njegovih tijela, te o materijalnom - financijskom poslovanju“.

Međutim, o javnosti rada udruge dovoljno govori podatak kako se do samog Statuta nije moglo doći bez konkretnijeg pritiska od strane navijača, a najnovije izmjene i danas su misterij za članove.

Iduće je pitanje gdje članovi mogu vidjeti financijske revizije, sportske planove i ostale misaone jedinice koje propisuje Zakon o udrugama/Statut kluba. Kao član kluba, još nigdje nisam vidio izvješća o prihodima i rashodima kluba, niti sam ga pronašao u ijednom službenom klupskom glasilu, niti mi je odgovoreno sa službenog klupskog maila na isti upit. Da se ne radi o slučajnosti niti izoliranom slučaju, najbolje svjedoči slučaj „stolica“, prilikom obnove gradskog stadiona, kada je jedan djelatnik na vrlo živopisan način rekao pred svekolikom javnošću da se Statut kluba na njega ne odnosi.

Uvidom u cjelokupni tekst Statut vidno je da je sasvim onemogućeno pravo članova (Zakon o udrugama, čl.26, st.1) da nadziru rad udruge, što poprilično dobiva na snazi kada znamo da se Dinamo najvećim dijelom financira javnim novcem. Kako je „Statut koji poštuje zakone“ i „najbolji pravnički tim u zemlji“ napravio tako kardinalnu grešku i mehanizmima unutar tijela kluba onemogućio svojim članovima da izvrše svoje zakonom navedene obveze i prava?

Druga zamjerka, ona u najvećem fokusu javnosti navodi da Statut „ne osigurava jednako pravo SVIM članovima GNK Dinamo da sudjeluju u radu kluba, biraju i budu birani u tijela Kluba.“

Da se u Dinamu ne provode demokratska načela koja propisuje Zakon o udrugama, znaju danas već svi. Dovoljan dokaz je upitati bilo kojeg Dinamova člana na koji je način očitovao svoju demokratsku volju pri imenovanju dužnosnika u Klupska tijela.

Pravo svim članovima da budu birani u klupska tijela onemogućeno je jer Statut u članku 29. jasno navodi da „Skupštinu čini 80 članova koje na prijedlog Izvršnog odbora biraju članovi Skupštine starog saziva.“

Mislim da ćete se složiti da jednom „običnom“ članu kluba nije omogućeno demokratsko pravo da bude biran u tijela Kluba, budući da imenovanje u Skupštinu ovisi isključivo o volji i želji Izvršnog odbora, što je poprilično diskriminirajuće prema onim članovima koji nisu iz starijeg saziva Skupštine. Dakle, takvi skupštinari na prijedlog Izvršnog odbora - biraju sami sebe.

Udavio sam člancima, stavcima i pravnom terminologijom? Dobro, pokušajmo to objasniti na primjeru kojima je svima blizak – izborima u RH, koji se temelje na načelima demokracije koja propisuje Ustav kao sveto pravno pismo jedne zemlje. U ovom slikovitom primjeru ću unutar zagrada navesti ekvivalente u Dinamu, pa će vam biti jasnije kakve bi pravne vratolomije svaki građanin s pravom glasa osjetio na svojoj koži, da je takav slučaj u državi.

Vi, kao građani (članovi kluba) s pravom glasa, ne glasujete za svoje predstavnike u Saboru (Skupština), već ih odabire Vlada (Izvršni odbor), kojoj nitko od vas nije dao legitimitet jer mu je onemogućeno da izrazi svoju demokratsku volju. Ta vlada isključivo po svojoj slobodnoj procjeni predlaže te zastupnike (skupštinare). I to ne bilo kome, nisu u Dinamu amateri. Za nove zastupnike glasuje stari saziv Sabora (Skupštine), koji tako sam sebi potvrđuje novi mandat. Netko zločest bi se možda zapitao kako će taj Sabor kontrolirati Vladu, budući da kvalitetu njegova rada neće ocjenjivati birači pred kojima ima političku odgovornost i mogućnost smjene, već će odgovarati toj istoj Vladi, koja će se možda idući put kad bude predlagala novi saziv Sabora sjetiti svih nepodobnika koji su ju kritizirali u njezinom radu i od tog zastupnika napraviti primjer, ne predloživši ga za idući mandat.

Nadam se da ste shvatili da u Dinamovoj demokraciji dužnost građana (članova) obavlja Vlada, kojoj većina navijača već neko vrijeme drži palac prema dolje.

Spominjanjem Skupštine na tragu zadnjeg odlomka sjetio sam se još jednog apsurda, nespojivog sa zakonskim i statutarnim definicijama iste.

Statut Dinama člankom 27. propisuje da je „Skupština najviše tijelo kluba“, što se slaže definicijom koja postoji u Zakonu o udrugama. Međutim, kako je moguće da je Skupština najviše klupsko tijelo kad o njezinom sastavu odlučuje Izvršni odbor? Da se vratimo na gornji primjer, mislite li da bi itko Sabor proglasio vrhovnim tijelom demokracije ako njegov saziv ovisi isključivo o volji Vlade? Tko je onda, praktično, tijelo s većim ovlastima?

Dapače, u Dinamu se toliko kunu u činjenicu da je Skupština vrhovno tijelo udruge, da na službenim stranicama ne možete naći čak ni popis skupštinara. Zanimljivo, mogu se naći sastavi Izvršnog ili Nadzornog odbora, ali nikako vrhovnog tijela Kluba. O važnosti Skupštine u Dinamu svjedoči i podatak da do nalaska prethodnog inspekcijskog rješenja Statut nije popisivao definitivan broj skupštinara („do 80 članova“), kao i iz koje se strukture propisane Statutom (bivši igrači, treneri, zaposlenici, osobe koje povjerenici predlože, itd.) bira koliko skupštinara. Kad smo kod informiranja i transparentnosti udruge, ne mogu ne primijetiti da osim imena i prezimena koja čine tijela Kluba ne piše – baš ništa. Ne bi li trebalo biti u interesu kluba da svojim članovima predstavi svoje dužnosnike makar jednim CV-om, da bi se zbilja uvjerili da u tijelima kluba zbilja stoluju prvaci svojih profesija?

Nekom površnom čitatelju Zakona o udrugama i Statuta možda bi se učinilo da „moć“ Skupštine kao vrhovnog tijela proizlazi iz činjenice da su nju izabrali njezini članovi, poštujući demokratske tekovine i prava zajamčena zakonom. Srećom pa su nas maksimirski pravnici upozorili na logičke greške u tumačenju navedenih propisa.

[skandi56]

Admine jel moguce da se ovom psihopatu otvori topic zdravko mamic? Ili da ga se banuje napokon

[SiamoNoi]

Imas problem neki?Ne vidim da sam ti igdje prigovarao sto crtas taktiku na temi kluba koji s nogometom nema nikakve veze i ima neke druge prioritete iako se vodi kao nogometni klub.Smeta ti sto se ukazuje na kriminal u klubu?

[skandi56]

Idi na futsal ipak imate 300 clanova hahahaha eto koliko vas je... rekao bi covjek ima vas pola milijuna a ono...

[SiamoNoi]

Lijepo je vidjeti da te toliko boli futsal.Amaterski klub iz druge lige koji u polusezoni u dvorani gleda vise ljudi nego GNK cijelu godinu na logoru.Vise ljudi u Ciboni nego na LP...Ali ako zelis raspravljati o futsalu imas drugu temu predvidjenu za to pa prestani ovdje sa trolanjem.

[spajk]

Zašto mi se čini da odjednom više neće biti nikakvih izvještaja sa Futsala na ovom forumu? Možda zato jer dežurni prodavač magle samo želi pozornost, zna da ga niko neće pratit na drugom topicu pa došao ovdje liječit frustracije i pričat sam sa sobom.

[SiamoNoi]

Nemoj spuki da opet citiramo koliko si lazi na ovoj temi izrekao od registracije.Mene sramota.
I molim da se preselis na drugi topik ako mislis o futsalu raspravljat.Ili ova dva zadnja posta znace da je ipak i dalje ovdje dozvoljeno?Imat cu to na umu.

[zlockob]

Koliko ljudi podržava ovakav GNK vidi se po broju gledatelja na Maksimiru

[BigBigBang]

Nece ti to proci Siamonoi! NEĆEŠ RAZBOJNIČE!!!



Hvala ti tata!

[skandi56]

Koliko ljudi podržava ovakav GNK vidi se po broju gledatelja na Maksimiru

nema to veze samo s tim. prava je istina da dinamo kao klub slabo koga u zagrebu zanima.
"Borilo" se i protiv croatie, canjuge i tuđmana pa nikad nije na tri utakmice zaredom bilo vise od 5 000 ljudi... ovo sto tzv bbb izigravaju zadnjih godina je samo trazenje svojih 5 min "slave". da sutra ode mamic, na sljedecoj utakmici bi bilo mozda 15 000 ljudi a vec za tri kola ne bi bilo vise od 1500 ljudi
pa ti jadnici se busaju u prsa kao da ih ima milijun, a ono 400 clanova u futsal klubu
jebote, torcida financijski pomaze svoj klub, ozbiljna navijacka skupina, a ova grupica klosarcica kojih nema ni 1000 traze neka prava

[skandi56]

sam sebi skaces u usta. i 2006. je alfa i oomega bio zdravko. zato i nadji nesto bolje ako hoces lagati ljude
a 4000 se skupilo par puta, procitao sam ja koliko vas je bilo zadnji put. cuo sam 500 jos dva mjeseca i ugasit ce se "klub"

[SiamoNoi]

Trolu koji ti je ovo akaunt po redu?Ovakve miseve koji pisu lazi,koje prozre 10godisnje dijete,iz posta u post je vec dosadilo samarat.Za iduci put smisli neku novu pricu.

[bazero]

Hvala ti tata!

Daj pokaži bar poštovanje prema rođenoj majci.

pa nikad nije na tri utakmice zaredom bilo vise od 5 000 ljudi

Lažeš.
Sezona 07/08: Zadar, Cibalia, Međimurje, Slaven Belupo, Rijeka...

trazenje svojih 5 min "slave".

Kako je ovo odvratno reći za nekoga s onom porukom na ogradi u Osijeku...
Da se traži slava, slijegalo bi se ramenima i dizale koreografije protiv Reala, Lyona i Porta, bacali bi se konfetići, imala puna tribina, itd.

a vec za tri kola ne bi bilo vise od 1500 ljudi

Jel fakat misliš da se ovo sve radi kako bi ''sutra'' bilo 10 000 ljudi po utakmici?
Neugodno mi je koliko ne kužite, a trudite se nešto objašnjavat

jadnici se busaju u prsa kao da ih ima milijun

S pravom. Nakon progona, terora, pucanja iz pištolja, zatvora, tužbi, uspjeh je što postoje, a kamoli imati ovakvo gostovanje u Osijeku:
http://farm9.staticflickr.com/8573/1643 ... e96a_b.jpg" onclick="window.open(this.href);return false;

S obzirom koliko se ti bahato lupaš u prsa, koliko je to vas?

400 clanova u futsal klubu

Da se kladimo da tvoj klub na proslavi neće imati gledatelja koliko će moj, u tom trenutku, imati članova?

a ova grupica klosarcica kojih nema ni 1000 traze neka prava

I to što ih je 300 im automatizmom oduzima pravo na zakonski ustrojen klub?
I onog dana kad bude manje od 1000 ljudi koji traže neka prava ću si istetovirat Četnikov lik na leđima.

Svoja prava je zatražilo 50 000 ljudi.

jos dva mjeseca i ugasit ce se "klub"

I moji i tvoji osvajaju titulu ove sezone.
Još jedna opklada: više ljudi na mojoj proslavi nego na tvojoj?

[BigBigBang]

Prestani lagati ovaj napaceni narod. NEMAS TO PRAVO!

[skandi56]

opet si se zajebao... i 2007. je maminjo bio u klubu. znaci da on nije razlog praznih tribina. razlog je taj sto u zagrebu malo koga dinamo zanima kao klub. mozda bi bilo 500-1000 ljudi vise, i to je to.

[Signore]

opet si se zajebao... i 2007. je maminjo bio u klubu. znaci da on nije razlog praznih tribina. razlog je taj sto u zagrebu malo koga dinamo zanima kao klub. mozda bi bilo 500-1000 ljudi vise, i to je to.

Pa 2007. su u Zagrebu isti ljudi zivjeli i ti isti su napunili Maksimir i poslije napravili ludilo u gradu. Neces sad valjda rec da se tocno tih 30 tisuca ljudi odselilo iz Zagreba ili umrlo?

Nije ti bas nesto jak argument, ali si u pravu za to da u Zagrebu malo koga zanima Dinamo. U ovom trenutku ne zanima, a pitanje je zasto? Zasto je prije osam godina bilo trideset tisuca na proslavi, a sad ih je tisucu? Razmisli o tome. Da mozda ipak Mamic s vremenom nije svojim postupcima hladio ljude od nogometa i Dinama?

Ljude u Zagrebu nogomet zanima, ali ljude u Zagrebu je lako raspizdit, da se tako izrazim i zato konstantno imamo pad gledanosti. Nije to da navijace Dinama zanima samo cinjenica da je Mamic u klubu. Mamic kao Mamic je najmanji problem. Problem su njegovi postupci. Imas milijun razloga zasto ljudi ne idu na Dinamo. Jedan od cesto spominjanih je taj da u Dinamu igraju samo stranci. Taj razlog dolazi zajedno s Mamicem koji kupuje te strance, a domace igrace stavlja u stranu. Ako ga ne moze prodat za masnu paru onda ga nece ni gurat u prvu momcad. Radije ce mu igrat prosjecan stranac nego prosjecan domaci igrac.

I ne pate navijaci Dinama toliko od rezultata. Najbolja atmosfera oko kluba je bila kad nije bilo rezultata u Europi. Nije se samo sad igrala LP. Igrala se prije 15 godina pa je protiv Porta bilo 10 tisuca, a sezonu prije u je*enom prvom kolu Kupa UEFA u Zurichu je bilo 10 tisuca navijaca Dinama nakon sto je prva u Maksimiru bila 4-4.