HSK Zrinjski je osnovan 1905. godine, ali nije najstariji klub u BiH ... Znam da je stariji klub bio srednjoskolski sportksi klub Osman iz Sarajeva, ali ne znam dali taj klub postoji sad i kako mu je ime.
Zrinjski je osnovao profesor Kustreba, u HKD Hrvoje kao HŠK Zrinjski da bi 1912. bio promjenjen u Gimnazijski klub Zrinjski. Pokojni nogometas i aktivist kluba Ivo Coric ostavio je u svojoj pisanoj ostavstini osobno sjecanje na prve godine HSK Zrinjskog. On pominje Gimnazijalni klub sa imenom Zrinjski, sjecao se i profesora Kustrebe, ali i nekih nogometasa, brace Novaka (Bruno i Edo), Rudolfa Brozovica, Marka Sutona, brace Merdzo (Zeljko i Ante), Mabida Pehlivanovica, Slavka Jukica, Ivana Bosnjaka, Karla Smita...
Početkom 1.sv rata zabranjen je svaki oblik sportkse aktivnosti Zrinjskom, pa on 1917. se udruzuje sa hrvatskim radničkim klubom te daju si ime Hercegovac. Zavrsetkom 1.svj rata Srbi su zeljeli prisvojtii Hercegovac sebi, stvaranjem Kraljevne Srba, Hrvata i Slovenaca da bi promvirali neke svoje "multietične" ideje, no tu dolazi do razilazenja te se opet vraca ime kluba HŠK Zrinjski 1922. godine. Zrinjski počinje igrati ozbiljne utakmnice, pa tako časopis Riječ je objavljivao: " Zrinjski je počeo da igra ozbiljne utakmice sa konkurentima u gradu (Velez,JSK, kasnije Vardar) i u blizoj okolici (Capljina), pa i dalje (Sarajevo, Trebinje), kao i u susjednoj Dalmaciji. Tako je Zrinjski 1923. godine postao prvak Mostara, pobijedivsi na svom igralistu (preko puta stare bolnice u Mostaru) jakog konkurenta JSK sa 1:0. U istoj godini opet je bio najbolji u gradu (savladani RSK "Velez" s 1:0 i JSK s 3:0). Na jednoj klupskoj fotografiji iz tih godina zapisan je kompletan sastav. Evo tih imena: Vjekoslav Vrancic, Kazimir Vlaho, Zivo Bebek, Rudi Janjusic, Husein H. Omerovic, Milivoj Smoljan (golman), Pero Golic, Mijo Milicevic, Muhamed Omeragic, August Kucinovic i Franjo Stimac. Vrijedne podatke o djelovanju kluba u periodu izmedju dva svjetska rata pamte i braca Ivan i Zuka Rebac, nogometasi Zrinjskog iz tog vremena. Tako list "Rijec" biljezi zapazanje gosp. Rebca kako je Zrinjski bio prvi mostarski klub koji je gostovao izvan grada. Klub je bio rado vidjen ucesnik natjecanja u Kotoru, Tivtu, Sarajevu, Zagrebu, Dubrovniku. Iako je u Mostaru bio omiljen kod gradjanstva, Zrinjski nije imao naklonost vlasti. Evo ilustracije: od 15 prvotimaca kluba samo je jedan bio zaposlen, za razliku od vlasti drazih klubova JSK-a i Vardara, gdje su, opet, rijetki bili bez posla. Odbojsnot jugoslovenskih vlasti prema svemu sto se odnosiloo na osjecaj hrvatstva osjetio je Zrinjski 1936. godine u Dubrovniku, gdje mu nije dozvoljen nastup zbog hrvatskog grba i trobojnice na dresovima.
Tijekom četvrtog desetljeća proslog stoljeća, klub ima više nastupa izvan Mostara, od Dubrovnika, Sarajeva, preko Tuzle i Banja Luke do Splita i Zagreba. Naročito su bile česte utakmice sa sarajevskim klubovima: SAŠK-om, MOŠK Djerzelezom i Slogom. Na turniru u Mostaru 1938. godine, pored domaćih timova Zrinjskog i Veleža sudjeluju sarajevske ekipe: ŠK Sloga i ŠK Makabi, gdje je HŠK Zrinjski bio slavio ...
Na osnovi dvije sačuvane fotografije ekipe iz 1933. i 1934. godine, tada su u klubu igrali: Ivan Šarac, Aco Nuić, Vice Mijam, Ante Šarac, Joško Ćurković, Mirko Buhač, Mile Komljenović, Franjo-Raro Novak, Ivan Rebac (tada kapetan ekipe), Ivan Boban, Zdenko Šunjić, Muhamed Dilberović, Duje Vlak, Bera Komljenović, Petar Barbarić i Marin Rotin. Predsjednik je u tim godinama bio bio Miško Mikulić.Vrijedno je pomenuti da je Zrinjski u tom periodu odigrao i tri utakmice pod svjetlošću reflektora. Za tu prigodu reflektori su posuđeni od mostarskog rudnika i kako navodi gosp. Ivan Rebac u svom sjećanju na prvu utakmicu je stiglo i oko pet stotina navijača Zrinjskog iz Širokog Brijega predvođeni poduzetnikom Antom Paradžikom, koji su poslije utakmice napravili veliko narodno veselje u kavani "Bled" na Balinovcu.Do kraja tog desetljeća, na osnovi raspoloživih fotografija, u ekipi se još pojavljuju: Slavko Džeba, Ilko Pavlović, Jozo Marić, Edo Veber, Muhamed Muratagić, Zdravko Konjevod, Ante Rotim, Frano Zovko, Stjepan tatarević, Jerko Fertili, Zdravko Smoljan, Emil Miličević, Remza Duranović, Grga Brajković, Andrija Kljajo, Mirko i Ivan Rebac, Ivan Lasić, Vinko Zovko, Mladen Soldo, Edo Tavčar, Vjeko Bošković, Alija Šestić, Meho Jahić, Leo Hrvić...rinjski se, zajedno sa SAŠK-om iz Sarajeva i NK Hrvojem iz Banja Luke uključuje u Prvu hrvatsku ligu, koja je formirana nakon što je 17. srpnja 1941. godine Nezavisna država Hrvatska bila primljena u članstvo FIFA-e. Iz tog perioda ostale su nam fotografije koje nas sjećaju na povijesne utakmice Zrinjskog protiv Građanskog iz Zagreba i splitskog Hajduka. 1942. godine Zrinjski odigrava i jednu utakmicu protiv selekcije talijanske vojske i pobjeđuje sa 2:0.Ostao je i trag da je 1943. godine, također u Mostaru, odigrana utakmica sa Muslimanskim omladinskim športskim klubom Jedinstvo, u kojoj je ostvarena pobjeda od 2:1.
1945. zbog nacionalnog predznaka, kojeg se nisu stidjeli i kojeg nisu zeljeli promijenti, rukovodioci kluba su zatvoreni, a HSK Zrinjski je ugasen.
Nakon obnovljenja Napredka, 1992. obnovljen je i Zrinjski ...
