SportSport.ba

Evropska južna promatračnica (ESO) najavila je da će danas na konferenciji za novinare u svom sjedištu u Garchingu kraj Münchena u 13 h objaviti uistinu senzacionalno i naučno izuzetno važno otkriće.

Detalji studije za sada su dostupni samo novinarima koji ih u javnost ne smiju puštati do danas u 19 sati. No budući da su neke spekulacije o otkriću već procurile u javnost preko uglednog njemačkog časopisa Der Spiegel, ESO je dozvolio da se one prenesu, piše --- SPAM ---.

Anoniman izvor iz tima koji je radio na otkriću za Der Spiegel je rekao da je ESO u orbiti nama najbliže zvijezde Proxima Centauri, koja je od nas udaljena svega 4,25 svjetlosnih godina, otkrio planet sličan Zemlji u zoni Zlatokose, što znači da nije ni preblizu niti predaleko od zvijezde da bi na njemu moglo biti tekuće vode. To pak podrazumijeva da bi na njemu mogli postojati uvjeti za život (slika gore je umjetnička vizija nastanjivog planeta).

Proxima Centauri je crveni patuljak mase oko jedne osmine mase Sunca. Sastavni je dio trostrukog sustava zvijezda uz Alpha Centauri A i B, a kruži oko njih. Od tri, najbliža je Zemlji.

Planet je navodno otkrio tim promatračnice La Silla smještene u pustinji Atakama u Čileu.

Alpha Centauri (? Centauri) je višestruka i najsjajnija zvijezda južnog zviježđa Centaur te treća najsjajnija zvijezda na našem nebu. Zviježđe Centaur nije vidljivo sa sjeverne polutke na zemljopisnim širinama većim od 30°, što uključuje i Hrvatsku koja se proteže između 42° 23’ i 46° 33’ sjeverne širine. Alpha Centauri je poslije Sunca nam najbliža zvijezda, no s prividnom magnitudom 0,06 tek je peta po sjaju.

Ako ESO, u skladu s očekivanjima, potvrdi glasine, bit će to jedno od najvažnijih otkrića u ovom stoljeću u području potrage za nastanjivim planetima sličnim Zemlji. Budući da se nalazi vrlo blizu, novootkriveni planet moći će se dobro istraživati instrumentima poput spektrometara koji iz godine u godinu postaju sve precizniji.

Osim toga, prema nekim poduzetnim optimistima, među kojima ima i vrlo uglednih znanstvenih imena, postoji čak teorijska mogućnost da bi se u narednih nekoliko desetljeća u sustav mogle poslati minijaturne letjelice koje bi do planeta stigle za samo 20-ak godina.

zar nisam ja o ovome pisao prije par dana? kako god to relativno blizu znači da bi nam trebale hiljade godina do nje

Mene samo zanima kako to da su tek sad otkrili planetu, u sustavu najblize zvijezde nama

NAJGORA_BAGRA je napisao/la:Mene samo zanima kako to da su tek sad otkrili planetu, u sustavu najblize zvijezde nama

pa donedavno nismo znali ni kako pluton izgleda

NAJGORA_BAGRA je napisao/la:Mene samo zanima kako to da su tek sad otkrili planetu, u sustavu najblize zvijezde nama

otkrili su da je tu bila prije 4 godine, a danas ko zna đe je

filip13 je napisao/la:http://www.cafe.ba/fun/228322_NE-MOGU-V ... Marsu.html

Momak još pod dojmom Starship Troopers.

Brokula je napisao/la:

Kawhi je napisao/la: Upravo zbog toga moramo raditi na razvijanju tehnologije za svemirska putovanja. Pa nek bar 10% populacije stignemo premjestiti na planetu gdje je moguć život.

Btw sve više vjerujem da nismo zemaljska vrsta. Previše smo štetni za Zemlju kao da nismo prirodan dio njenog ekosistema.

evo haman da i radimo na tome http://waitbutwhy.com/2015/08/how-and-w ... -mars.html citaj ako te zanima meni odlican tekst

DANTES je napisao/la:

NAJGORA_BAGRA je napisao/la:Mene samo zanima kako to da su tek sad otkrili planetu, u sustavu najblize zvijezde nama

otkrili su da je tu bila prije 4 godine, a danas ko zna đe je

Da, jer treba uzeti u obzir da kad mi gledamo u svemir vidimo prošlost, a ne sadašnjost, isto kao i kad bi neko gledao prema Zemlji, ne bi vidio nas, nego dinosaure. Sve zavisi s koje udaljenosti gleda.

A šta ako su udaljeni 5000 svjetlosnih godina pa gledaju kako vanzemaljci grade piramide?

kad neka ekspediciija bude u stanju da ode na mjesec onda se o nekim drugim stvarima moze pricati. jenki puno seru

Kada švabe slete na mjesec, tek onda se o drugim stvarima može pričati.

Nijemci su dali toliki doprinos nauci da je besmisleno o tome i raspravljat'. Al' et', bitno je pljuvat', čak i na najjeftiniji način.

Centre forward je napisao/la:Nijemci su dali toliki doprinos nauci da je besmisleno o tome i raspravljat'. Al' et', bitno je pljuvat', čak i na najjeftiniji način.

Samo je uzvratio u istom tonu kao sto je ovaj Jenkije prozvao.

muamerc je napisao/la:

Centre forward je napisao/la:Nijemci su dali toliki doprinos nauci da je besmisleno o tome i raspravljat'. Al' et', bitno je pljuvat', čak i na najjeftiniji način.

Samo je uzvratio u istom tonu kao sto je ovaj Jenkije prozvao.

Samo sto su Njemci dali ogroman doprinos nauci (cinjenica), a ameri sa druge strane su obicni pozeri.

Tako da je moj post jeftino pljuvanje, a post na koji sam reagovao nije.

Ispricavam se.

I kaze sonde teske nekoliko grama sa opremom za mjerenje i snimanje pogonjene laserskim snopom sa Zemlje bi dostigle petinu brzine svjetlosti i tamo stigle za 20 godina

madridist je napisao/la:I kaze sonde teske nekoliko grama sa opremom za mjerenje i snimanje pogonjene laserskim snopom sa Zemlje bi dostigle petinu brzine svjetlosti i tamo stigle za 20 godina

Nanotehnologija je jedno veliko cudo

ma yebo to sve kad ja ne mogu otići i uvjeriti se, sve ostalo za mene nije vrijedno pažnje

a bilo bi cool da odeš na drugu planetu koja je gotovo ista kao zemlja

Voyager 1 took this picture of Jupiter's moon 'IO', from a distance of 8.3 million kilometers

Tek kada vidiš ovako nešto shvatiš koliko ogroman je Jupiter ustvari. Io je inače otprilike iste veličine kao naš mjesec.

Donnie Darko je napisao/la:Kada švabe slete na mjesec, tek onda se o drugim stvarima može pričati.

Nijemac Wernher von Braun je čovjek koji je najzaslužniji za odlazak na mjesec, u ovom slučaju jenkija samo što se to nerijetko vješto gura pod tepih i hinjski zaboravlja ali dođe sve na svoje.