BIHpatriota je napisao/la: ↑04 maj 2020, 11:46Nijedna država nije se razvijala ozbiljno na bazi poljoprivredne ekonomije kao strateske grane . Čak i zemlje sa najkavlitetnijom poljoprivrednom prizvodnjom u svijetu, poput Danske učestvuju u BDP-u svega 4%.
Zemlje s visokom učešćem poljoprivredne ekonomije u BDP-u su u principu siromasne i ne razvijaju se.
Pošto zaostajemo za svijetom 100 godina i nemamo nikakvu kvalitetnu ideju da ponudimo, počeli smo na ovim prostorima siriti mit "kako bismo mogli hraniti Evropu i obogatiti se na bazi poljoprivrede"..........bajka
Nema indistrije, nema ni razvoja. Kakva poljoprivreda, kakvi bakrači! Jednostavno.
Pogledaj poljoprivrednog giganta Holandiju, povrsinski manja od BiH, sa nekih 9 % stanovnistva zaspolenog u ovoj djelatnosti. Medju vodecim po izvozu cvijeca, mesa, mlijecnih proizvoda, voca, povrca.. Ljudi isusivanjem sirili obradivo zemljiste.
Urugvaj, u poljoprivredi zaposleno 13 % od ukupne radne snage. Strasno razvijeno stocarstvo.Oko tri četvrtine vrednosti poljoprivredne proizvodnje EU daje sedam članica. Najveći udeo ima Francuska (18%) a slede Nemačka (14%), Italija (13%), Španija (10%), Velika Britanija (8%), Holandija (7%) i Poljska (5%), pokazuju podaci Evropske statističke službe.
Na bazi poljoprivrede se moze obogatiti onaj kojeg pomoze drzava, cime ces kasnije dobiti stabilnog proizvodjaca. Vazno je da dio stanovnistva koji zavisi od ove djelatnosti moze imati normalan zivot. Radi se o raznovrsnosti, gdje ce ljudim ponuditi i druge opcije. Znam ljude koji su na plastenicima paprika kupovali kuce po Mostaru, onda one koji su na smrekovim bobama uzimali i 20 000 za tri mjeseca. Ali, to je vecinom snalazljivost, sreca te uvjeti kakvi opasno uticu na zdravlje.
Treba teziti kvalitetnim proizvodima a to mozes dobiti samo kada imas siguran otkup i ozbiljnu potporu. Imao sam neke kontakte unazad par godina sa turistima iz Njemacke, koji su zainteresovani posjetiti odredjene lokacije. Cak su voljni dovesti i po 200 ucenika da vide neke manastire, stecke (bas konjicka opcina obiluje pomenutim), a usput ih interesuje i rafting evo striktno na Neretvi. Tu mu uvijek mozes ponuditi domace proizvode i tako koordinirano sa zajednicom razvijati npr. ruralni turizam.
Covjek sa preko 35 godina rada u prosvjeti izadje oko 1200 KM i to cca 200 je max sto dobije po osnovu minulog rada. Ozbiljan poljoprivrednik od kojeg cijela zajednica ima koristi moze za par mjeseci presisati godisnju zaradu tog nastavnika.








