SportSport.ba

Doktor James Naismith, čovjek kojeg se smatra ocem košarkaške igre, rođen je 6. studenog 1861. godine u kanadskom gradiću Almonte, šesdesetak kilometara udaljenom od Ottawe, savezna država Ontario. Na sveučilištu McGill u Montrealu 1890. godine završava studij teologije i nastavlja raditi na sveučilištu kao instruktor tjelesnog odgoja.
Ubrzo odlazi raditi kao nastavnik tjelesnog odgoja u američki gradić Springfield u državi Massachusetts. Naismith je dobio zadatak osmisliti igru kojom bi se razbila dosada za vrijeme dugih zimskih mjeseci i popunile "rupe" između završetka football i početka baseball sezone. Cilj je bio stvoriti igru u koju bi bili uključeni svi elementi fizičkih aktivnosti, ali ne i grubosti, koje je u sebi sadržavao football. Tako je stvorena košarka.
Nakon brojnih eksperimenata i usavršavanja igre, Naismith je napisao prva košarkaška pravila, koja su se sastojala iz 13 tačaka i kojih se većina i dan-danas primjenjuje.
Dr. Naismith je o košarci jednom prilikom rekao:"Košarku sam stvorio s kršćanskim konceptom ljubavi prema bližnjemu svome. Tako da mladi ljudi mogu koristiti svoju snagu i srce, ali uz stalnu kontrolu svojih reakcija i bez ekscesa koji bi ih promjenili u instrumente zla".

1. Lopta se može baciti s jednom ili dvije ruke.
2. Loptu se može udarati jednom ili dvije ruke(nikad šakom).
3. Igrač ne može trčati s loptom, već je mora baciti sa mjesta gdje ju je uhvatio. Iznimka se dopušta za igrača koji loptu uhvati u punom trku.
4. Lopta se mora držati u ruci ili između ruku.
5. Nije dopušteno udaranje ramenom, držanje, navlačenje, spoticanje ili bilo koja druga vrsta udaranja protivničkog igrača.
6. Prekršaj se događa kad igrač udari loptu šakom ili prekrši pravila 3, 4 ili 5.
7. Ako neka momčad napravi tri uzastopna prekršaja, protivniku će se pridodati pogodak.
8. Pogodak će se računati kada se lopta ubaci u koš i tamo ostane, pod uvjetom da ekipa koja brani koš ne dodirnu ili protresu koš. Ako lopta kruži po rubu koša, a protivnik ga pomjeri, pogodak će se računati.
9.Kada lopta ode izvan granica igrališta, nazad u teren će je ubaciti igrač koji je prvi dotakne. Onaj koji ubacuje loptu ima pet sekundi, inače će lopta biti dodjeljena protivniku.
10.Kontrolor utakmice će donositi ocjene o ponašanju igrača i upozoriti suca kad neka momčad napravi tri uzastopna prekršaja.
11. Sudac odlučuje kad je lopta u igri, kad je u granicama terena, kome pripada lopta, te kada je postignut pogodak i koliki je trenutačni rezultat, uz sve dužnosti koje suci obično imaju.
12.Utakmica će se sastojati od dva poluvremena po 15 minuta, uz odmor od 5 minuta između dva poluvremena.
13. Pobjednik će biti momčad koja u tom vremenu postigne više pogodaka. U slučaju istog broja pogodaka, utakmica se uz dogovor dvojice kapetana, može nastaviti do sljedećeg prvog pogotka.

1893. Vrijeme trajanja utakmice je povečan na 20 minuta
1895/96.Vrijednost postignutog poena iz igre se smanjila sa tri na dva poena.
1897. Uvedeno je pravilo da se ekipe sastoje od pet igrača. U početku je igralo devet protiv devet
1903. Kad je lopta izbačena izvan terena lopta se dodjeljuje momčadi čiji igrač nije posljednji dodirnuo loptu.
1909/10. Dopuštena upotreba staklenih ploča
1912. Igrači moraju nositi brojeve na dresovima.
1923. Slobodna bacanja ne može izvoditi bilo koji igrač, nego onaj na kojem je prekršaj napravljen.
1936/37. Ukinuto je pravilo da se lopta podbacuje nakon svakog koša.
1944. Dopušten je neograničen broj izmjena. Odbranbenom igraču više nije dozvoljeno dodirivanje lopte, kada ona ide silaznom putanjom ka košu.
1948. Igrač u napadu se smije u protivničkom reketu zadržati najduže tri sekunde.

BernardBarnjak je napisao/la:tako mi nedostaju ovakve utakmice...

[youtube][/youtube]

Prije 19 godina napustio nas je "košarkaški Mozart"



PRIJE 19 godina na današnji dan poginuo je Dražen Petrović. Tog 7. lipnja 1993. u prometnoj nesreći u Denkendorfu, nedaleko Ingolstadta u Bavarskoj, Hrvatska je izgubila najboljeg košarkaška u svojoj kratkoj povijesti.

Tek nedavno otkriveni su novi detalji nesreće koja je do temelja potresla Hrvatsku i košarkaški svijet. Crvenog Golfa vozila je Draženova djevojka Klara Szalnty, bivša košarkašica i model, a uz njih u automobilu se nalazila i Hilal Edebal, tada 23-godišnja talentirana košarkašica koja je u nesreći potpuno izgubila pamćenje te je tek prije nekoliko mjeseci shvatila da je nesreća u kojoj je poginuo hrvatski košarkaš ista ona u kojoj je ona teško ozlijedila mozak. Osam tjedana provela je komatoznom stanju u bolnici, zbog psihičkih posljedica nesreće pokušala se i ubiti, a danas se pomirila s činjenicom da je sjećanje izgubila zauvijek.

Edebal i Klara su zajedno pokupile Petrovića na aerodromu u Frankfurtu, kamo je hrvatska reprezentacija doputovala iz Poljske gdje je igrala kvalifikacije za Europsko prvenstvo. Umjesto da s ostatkom momčadi sjedne na zrakoplov za Zagreb, Petrović je odlučio putovati automobilom.

[youtube][/youtube]

Oko 17.20 sati crveni se golf punom brzinom zabio u kamion-cisternu koji je bio posred ceste. Prema policijskom izvješću, vozač kamiona izašao je iz vozila i signalizirao vozačima nadolazećih vozila da uspore trčeći im ususret. No, za crveni je golf bilo prekasno. Klara je pokušala skretanjem izbjeći neizbježno, čime je Dražena na suvozačkoj strani automobila ostavila posve ranjivim na udarac koji će uslijediti. Dražen, koji je nevezan spavao, izletio je kroz prednje staklo, te je glavom udario u cisternu poginuvši na licu mjesta.

Prema informacijama iz policijskog očevida, Klara je vozila prebrzo u trenutku nesreće, čak je, za razliku od drugih vozača na prometnici, neposredno prije sudara ubrzavala. Iako na tom dijelu autoceste, baš kao i na većini kvalitetnih njemačkih autocesta, nije bilo ograničenja brzine, drugi su vozači, samo zbog toga što su vozili sporije, svi odreda uspjeli izbjeći prepriječeni kamion zaobilazeći ga krajnje sdesna, zaustavnom trakom.

Priča Klare Szalanty, koja odbija svaki zahtjev za razgovor na bolnu temu, i dalje je neispričana. Nakon nesreće provela je tjedan dana na intenzivnoj njezi. Jedini fizički trag nesreće je ožiljak nad njezinim lijevim kapkom. Ubrzo nakon nesreće ponovno je vozila bez problema, vratila se poslu fotomodela u Sjedinjenim Državama te nastavila profesionalnu košarkašku karijeru u Njemačkoj. Udala se za bivšeg njemačkog nogometaša Olivera Bierhoffa 2001. godine, nakon što je zaključila svoju košarkašku i karijeru modela.

Urezao je svoje ime u povijest europske košarke, Šibenke, Cibone i NJ Netsa

"Košarkaški Mozart", kako su mu tepali, karijeru je počeo s 15 godina u Šibenki s kojom je Petrović dosegao neslućene visine, igrao je finale Kupa Radivoja Koraća 1982. i 1983., a te je godine sa šibenskim klubom osvojio i naslov prvaka Jugoslavije, naslov koji je za zelenim stolom pripao Bosni. Odmah zatim otišao je u Cibonu s kojom je dvije sezone zaredom pokorio Europu.

Dražen je 1989. prešao u Real Madrid, a s Jugoslavijom je postao prvak Europe i najbolji igrač cijelog prvenstva. Godinu kasnije prelazi u NBA, u Portland Blazerse, a s reprezentacijom je uzeo i svjetsko zlato u Buenos Airesu. Nije impresionirao u prvoj sezoni na američkom kontinentu, no ipak je ostvario transfer u New Jersey Netse u čijem je dresu stekao status legende.

[youtube][/youtube]

O tome najbolje govori ovogodišnja oproštajna svečanost povodom selidbe Netsa iz New Jerseyja u Brooklyn. Odali su tada počast najboljim igračima koji su obilježili povijest kluba, a jednim od najvećih proglašen je upravo Petrović o kojemu i danas kroničari, navijači, bivši igrači i treneri redaju hvalospjeve.

Na kraju druge NBA sezone s reprezentacijom Hrvatske osvojio je srebrnu medalju na Olimpijskim igrama u Barceloni izgubivši u finalu od Dream Teama predvođenog Michaelom Jordanom, Magicom Johnsonom i Larryjem Birdom.

Posljednja sezona karijere bila mu je i najbolja. Izabran je u treću petorku NBA lige, bio je najbolji bek lige po postotku šuta (51,8 posto), prvi strijelac Netsa s 22,3 koša, a sa sjajnih 87 posto bio je i najbolji izvođač slobodnih bacanja. S 44 koša Houstonu postavio je osobni rekord u NBA ligi.

ind.ex.hr