Re: Re: Chat
Postano: 26 maj 2024, 15:30
Ja mogu Cocktu. Nije sad da mi je nešto, ali mi je pitka, ima specifičan okus. Recimo Sky je teško smeće, Bgm ne znam kako ono iko može piti. Ja u njoj samo šećer osjetim, ništa više.
Duplo više informacija! Duplo više sporta!
https://forum.sportsport.ba/
Normalno. Schweppes pa milion praznih mjesta.
A najblizi ljudi oko mene je piju bice da je problem u meniH8Z7 je napisao/la: ↑26 maj 2024, 15:26Šta imate protiv cockte?Devedesetka je napisao/la: ↑26 maj 2024, 15:24cockta je dokaz onoga 100 ljudi 100 cudi ne mogu se nacudit dovoljno kako to neko uopšte moze pit![]()
Baš dobro piće.![]()
Vjerujem da je i Sinalco bolji od Cockte. Nisam probao.19vendetta87 je napisao/la: ↑26 maj 2024, 15:28Pepsi mi je u rangu sinalco coleMogli je napisao/la: ↑26 maj 2024, 15:27Pepsi > CocaCola > CocktaDevedesetka je napisao/la: ↑26 maj 2024, 15:24
cockta je dokaz onoga 100 ljudi 100 cudi ne mogu se nacudit dovoljno kako to neko uopšte moze pit
Moj otac baš voli Tonic. Ja preferiram Tangerine, a volim i Pomegranate i Pink Grapefruit.
cola sa limunom isto mokraca, barem ova nasamuhamedhulk je napisao/la: ↑26 maj 2024, 10:48Isti sam ti. Jedino u po godine moze proci ledena coca cola sa limunom. Onako, presjece fino.Kaunas je napisao/la: ↑26 maj 2024, 10:41Meni su ove kole sa ukusima odvratne, valjda nisam jediniakisarajevo92 je napisao/la: ↑26 maj 2024, 00:42napokon pronadjene i u Sarajevu, uvezene iz Njemacke, znaci ne moze da ne valja![]()
Inace zero ili obicna. Cak ni sky obicna nije toliko losa..
Ahti sinalco kako se njega sjeti? Pola marke on, pola marke sendvić salama majoneza.19vendetta87 je napisao/la: ↑26 maj 2024, 15:28Pepsi mi je u rangu sinalco coleMogli je napisao/la: ↑26 maj 2024, 15:27Pepsi > CocaCola > CocktaDevedesetka je napisao/la: ↑26 maj 2024, 15:24
cockta je dokaz onoga 100 ljudi 100 cudi ne mogu se nacudit dovoljno kako to neko uopšte moze pit
Blago onom ko ima ovako strateški važne luke.Bili smo u jednoj od najvećih luka na svijetu koja uopće nije na moru i ostali - paf
Da luka u Antwerpenu, smještena na sjeveru Europe, u rukavcima rijeke Schelde, nije bez razloga jedno od najvažnijih ekonomskih čvorišta na svijetu, dalo se naslutiti kada su nas domaćini iskrcali ispred zgrade lučke uprave.
Antwerpen-Brugge pod današnjim imenom radi od travnja 2022. godine, kada je izvršena fuzija dviju luka, Antwerpa i ZeeBruggea. Pritom je 80,2 posto dionica u vlasništvu grada Antwerpena dok je 19,8 posto u posjedu grada Bruggea. Od tada luka djeluje na dvije lokacije, a mi smo posjetili onu smještenu u Antwerpenu.
Nesumnjivo, ona predstavlja ključnu točku europske trgovine kao druga najveća luka u Europi i 13. najveća na svijetu, a nalazi se 80 kilometara duboko u unutrašnjosti te je odlično povezana s ostatkom Europe putem cestovne, željezničke i vodene mreže, omogućujući efikasan transport tereta do i iz luke. Povezanost je esencijalna za njezino funkcioniranje.
Van Cauwenberghe nam je karti, koja se nalazi na podu u prizemlju zgrade lučke uprave, ukazao na njezine razmjere i na to koliki je div ta luka. Dimenzijama tako višestruko nadmašuje veličinu urbanog dijela Antwerpena: prostire se na površini od oko 130 četvornih kilometara, pri čemu nešto više od 72 četvorna kilometra leži na desnoj obali Scheldea, a ostatak na lijevoj obali te rijeke.
Kroz nju godišnje prođe oko 20 tisuća brodova i 48 tisuća teglenica. Ima ukupnu propusnost od 271 milijun tona tereta svih vrsta, od kontejnerskih pošiljki do tekućih i suhih rasutih tereta, što je čini najvažnijom izvoznom lukom u Europi.
Posebno se ističe sektor automobilskog pretovara, po čemu je Antwerpen-Brugge najveća luka u Europi s godišnjim prometom od 3,56 milijuna novih automobila.
Od izbijanja rata u Ukrajini postala je ključna i za energetsku sigurnost Europe. Kroz nju prolazi 15 posto plinskog tržišta EU-a, a njezina infrastruktura uključuje LNG terminal u ZeeBruggeu, iznimno važan za diversifikaciju izvora plina za europske države. Prije rata Europa je bila značajno ovisna o ruskom plinu – Njemačka je tako 70 posto svojih potreba zadovoljavala iz Rusije, a Italija 55 posto. Danas plinovodi iz Norveške i Ujedinjenog Kraljevstva prolaze kroz luku, osiguravajući stabilnost i sigurnost europske opskrbe plinom.
Luka značajno doprinosi belgijskoj ekonomiji, sudjelujući s pet posto u nacionalnom BDP-u i 10 posto u BDP-u Flandrije, kazao nam je Van Cauwenberghe. Zapošljava, direktno i indirektno, oko 160.000 ljudi, što je čini iznimno važnom za tu regiju. Prihodi ne dolaze samo od brodova, nego i od koncesija koje tvrtke plaćaju za korištenje lučkog zemljišta.