Post
Postao/la DANTES » 24 nov 2013, 13:55
kao što sam obećao
PRVI DIO BOGOVI
O slovenskoj mitologiji se malo zna. A smatram da je možda i zanimljivija od rimske i grčke(rimska vala i nije nešto)
Pa rekoh da nešto napišemo. Krećemo sa Bogovima.
Svarog
Svarog je vrhovni bestjelesni bog, prastvoritelj svijetloga neba pod čijim se svodom „sve rađa i događa“. On je praotac zemlje i svakoga „roda i ploda“, dakle svega na zemlji, ali i stvaralac kompletne vaseljene. Ovog boga su svi Sloveni smatrali „prepunim slave i božanstva“ jer upravlja nebom koje je iznad i izvan svega, a ipak sve obuhvata. E ovo je najzanimljivije je da ustvari Svarog spava i u snu je stvorio ovaj svijet koji je povjerio Perunu i ostalim bogovima na čuvanje i upravljanje. On ne može neposredno djelovati na fizičko, materijalno okruženje koje sanja, ali zato može da utiče na volju ostalih bogova, i tu je njegov uticaj ogroman. NJEGOVO BUĐENJE ZNAČI SMAK SVIJETA. Alternativna imena: Rod i Usud.
Perun
Poznat svim Slovenima kao bog groma i olujnog neba, Perun je ostavio brojne tragove u imenima ljudi, mjesta, planina, pa čak i biljaka, npr. perunika, koja se naziva i bogiša, dakle božja biljka. Ovo je bog koji udara i krši, koji kažnjava nepravdu. Zamišljan je kao zreo čovjek duge brade, sa ognjenim kamenom, strijelama ili munjom u rukama, ponekad prekriven i „kapom nevremena“. Alternativna imena: Prov, Parom, Porenucije i Bjelobog. Njega mnogi smatraju glavnim. Pravoslavni su njegove neke karakteristike pripisali Sv.Iliji(gromovnik)
Stribog
Stribog je u slovenskoj mitologiji bog riječnih tokova i potoka nabujalih od kiše, bog svih vodenih i vazdušnih strujanja. Svi vjetrovi smatraju se Stribogovim unucima. Najčešće spominjan kod Istočnih Slovena, on je i bog zime, leda i mraza koji donosi hladne vjetrove, bure i nevrijeme. Alternativna imena: Podaga, Pogoda, Podzvižd.
Crnobog
Crni bog ili Crnobog jeste bog tame i vladar svijeta umrlih. NJegovo podzemno carstvo je crno i mračno, pa je i on sam crne spoljašnjosti. On jedini stoji u potpunosti nasuprot moćnih bogova sklonih ljudima, i jedini on čovječanstvu otvoreno čini zlo. Poznat je i kao Crnoglav. Pretpostavlja se da nasuprot Crnobogu stoji Bjelobog o kome se, nažalost, osim imena, ništa ne zna pouzdano. Ponegdje se u usmenom predanju pominje i kao Bjelun. Možda se iza ovog imena krije Perun.
Triglav
Triglav je troglavi bog ratnik. Sloveni su ga zamišljali kao boga sa tri glave i zlatnim povezima preko usta i očiju, koje nosi jer njegove oči imaju zastrašujuću moć ili, kako tvrde sveštenici idola Triglava, zato da ne vidi grijehe ljudi, kojima je izuzetno naklonjen. Kako god bilo, na njegovim kipovima uvijek su, na sve tri glave, pokrivene oči. Glave Triglava vjerovatno predstavljaju nebo, zemlju i podzemni svijet.
Veles
Veles je bog životinja, polja i šuma, odnosno bog plodnosti, vegetacije i života u najširem smislu. Istočni Sloveni nazivaju ga Volos. Alternativno ime: Gospodar šume. Sloveni su vjerovali da se ovaj bog najčešće pojavljuje u vidu medvjeda, iako je sposoban da se pretvara i u razne druge životinje čiji je zaštitnik. U kasnijim tekstovima je, poput ostalih važnih bogova, označen kao demon: izgubio je svoje prvobitne funkcije i povezivan je sa đavolom i podzemnim svijetom.
Dajbog
U slovenskoj mitologiji Dajbog je bog Sunca i vatre, i vjerovatno prvi od bogova koje je Svarog stvorio, dakle njegov „najstariji sin“, pa se zato često naziva i Svarožić. Alternativna imena: Dažbog, Pripegalo, Radgost, Horz, Koledo. Kod Srba su, naročito u narodnoj književnosti, očuvani mnogi tragovi o ovom bogu koji je Sunce i vatra, „car na zemlji“, bog zlata, srebra i rudnika uopšte, zaštitnik kovačke vještine i domaćeg ognjišta i bog koji daruje blagostanje i sreću, o čemu svjedoči i česta izreka „da bog da“.
Jarovid
Jarovid je bog srdžbe, jarosti i rata. Poznat je i kao Jarevid ili Jarovit. U osnovi samog njegovog imena je reč jar, koja označava vatru, žestinu i gnjev. Iako su skoro svi slovenski bogovi istovremeno i ratnici, samo je Jarovid zapravo bog rata, onaj koji upravlja njegovim tokom. Poznat je i pod imenima Žerovid (Gerovit), Ruđevid (Rujevit), zatim Porevid i Jarilo. Prema legendi, Jarovid dolazi u pratnji vrana pa možda otuda veoma čest motiv u epskim pjesmama da ratne vijesti donose crne ptice koje govore: „Dolećeše dva vrana gavrana“. Opasan je sa sedam mačeva, dok je osmi mač, koji drži u ruci, nepobjedivi mač Jarost (gnjev), a oko čela mu je svezana traka smrti.
Svetovid
Svetovid je bog sa četiri glave, kojima može da istovremeno gleda na sve četiri strane svijeta. On je „onaj koji vidi svijet“, dakle bog koji zna sve. Vjeruje se da njegov um nadmašuje vrijeme i da su mu poznati i prošlost, i sadašnjost, i budućnost. Zapisano je vjerovanje da se „na Vidov dan iznosi sve ruho na polje, da se vidi na vjetru, i svako sjeme, koje je ostalo neposijano na sunce, da ogrije u taj dan sunce, te da nikne do nove godine“. Po nazivu boga u navedenom odlomku vidi se i kasniji preobražaj Svetovida u hrišćanskog svetog Vida, koji je preuzeo njegove funkcije.
Vesna
Vesna je u staroj slovenskoj mitologiji bila boginja proljeća i plodnosti, zadužena za proljeće, jutro i rađanje života. Poznata je još i po imenima Živa, Diva i Devana. Vesna se prikazuje kao prelijepa, uvijek nasmejana, naga i bosa žena, donekle prekrivena ruhom od paprati, trave i cvijeća, kose koja je ponekad takođe sva od cvijeća, spuštene do ispod kolena. Bujnih je grudi, kako i dolikuje boginji koja označava plodnost, a ponekad u desnoj ruci drži jabuku, a u lijevoj grozd, ili joj je na kažiprstu desne ruke lastavica, simbol proleća, a u lijevoj kita cvijeća, koja simbolizuje i brak.
Morana
Antipod Vesni, Morana je boginja noći, zime i smrti i najčešće se pojavljuje u liku lijepe dnevojke duge crne kose, blijedog lica, sa vučjim očnjacima i kandžama, odlikama koje nagrđuju njenu božansku ljepotu i naglašavaju njenu, u ljudskim očima, zlu prirodu. Poznata je svim Slovenima, i javlja se pod imenima Morena, Marena, Marana, Maržana, Maržena. Sve zimske nepogode, snijeg i smrt dolaze od boginje Morane, koju su prozvali boginjom smrti ljudskog, životinjskog i biljnog sveta. NJena tri glavna atributa su zima, smrt i mrak, a u bliskoj vezi i sa njom i sa Vesnom je Stribog, bog koji „odnosi jednu da bi donio drugu“. Inače održalo se vjerovanje da ona ubija ili napada dok spavamo. Znam ljude koji tvrde da ih je davila u krevetu. Ne vjerujem im baš nešto.
Mokoša
Mokoša slovi kao zaštitnica žena i ženskih poslova, posebno predenja, i kao upraviteljica djevojačkih sudbina i boginja plodnosti. Zamišljali su je kao ženu velike glave i dugih ruku koja obilazi kuće i nadgleda prelje, nagrađujući one koje su vredne i kažnjavajući one koje nisu. S druge strane, rasprostranjeno je i vjerovanje da je posrijedi zlo božanstvo i da njen kip izgleda kao strašna nakaza sastavljena od različitih životinja. Ona, prema ovom tumačenju, označava muke i nevolje, ružna je i gadna i simbolizuje sve ljudske strasti. Ponegdje je zovu Mokoš, Mokuša ili Mokša.
Hramovi i svetilišta
Od svih slovenskih hramova, najbolje su u istorijskim izvorima opisani hramovi Baltičkih Slovena, čije je postojanje dokumentovano i arheološkim iskopavanjima, a od kojih je najpoznatiji velelepni Svetovidov hram u Arkoni na ostrvu Rujan, razrušen 1168. godine. Slovenski hramovi su često bile velelepne građevine i zbog toga na glasu; čak ih i arapski geograf Masudi u X veku pominje „po čuvenju“, jer ih sam nije video, ali njegovi opisi izgledaju pretjerani i graniče se sa fantastikom.
Kasnije ću o mitskim bićima( Bjesomar, Vukodlak, Zmaj itd)
IGRAJMO TAJ TANGO SMRTI
