Članice EU vraćaju se termoelektranama i uglju. Njemačka ruši vjetroelektrane da napravi prostora za rudnike i termoelektrane. Svijet upravo prolazi kroz do sada neviđenu transformaciju
Sredinom avgusta 2023. u bh. medijima objavljene su dvije interesantne vijesti. U prvoj se kaže da je BH Telecom na takozvanom Zelenom paviljonu 29. Sarajevo Film Festivala predstavio projekte koje je ova kompanija pokrenula sa ciljem smanjenja vlastitog ugljičnog otiska. U drugoj vijesti Bloomberg izvještava da je McDonald’s - prateći trend odustajanja fondova BlackRock i Vanguard - tajno izbrisala skraćenicu ESG sa svih svojih web stranica, što inače ovih dana čine i druge američke kompanije.
Na prvi pogled čini se ove dvije vijesti nemaju ništa zajedničko. Međutim, upućeniji primjećuju ogromni jaz. Dok se bh. kompanije hvale pomodnom ekološkom osviještenosti, američke se kompanije bez previše medijske pompe odmiču od tog trenda. Odustajanje američkih kompanija od ESG principa je jako važno, jer je upravo Larry Fink, čelnik BlackRocka, prije tri godine pokrenuo aktuelnu energetsku krizu i takozvanu zelenu tranziciju kao odgovor na nju. Fink je ujedno i osmislio akronim ESG (Environmental, Social and corporate Governance) te je posredstvom svog fonda i Wall Streeta počeo te principe nametati širom planete tvrdeći da tako oblikuje moderne zelene finansije.
ESG principi zaista lijepo, moderno i pametno zvuče. Međutim, u suštini, kada se skine šminka, brzo se shvati da je riječ tek o pukoj američkoj verziji kineskih socijalnih kredita u kojima se, kako je planirano, kamatne stope kompanijama i stanovništvu određuju na osnovu nečijeg ugljičnog otiska. Oni koji imaju veći ugljični otisak imali bi i veće kamatne stope. Naprimjer, jedete teletinu, vozite automobil na benzin i pri tome još niste ni “panelisani” (nemate solarni panel), e onda vam kamate u banci ne bi bile 5, nego najmanje 15 ili 20 posto.
Bankama bi, naravno, ovaj sistem itekako odgovarao, jer više kamatne stope koje se određuju onako odokativno znače i veće profite. Stoga su se po nalogu Wall Streeta sve komercijalne banke u BiH još prošle godine uključile u promociju ESG principa. Banke bi sa ESG, također, mogle veoma lako da zaobiđu referentne kamate centralnih banaka koje bi postale deplasirane, dok bi stvarnu kontrolu nad kamatnim stopama i monetarnom politikom na taj način preuzeo Wall Street. Ako slučajno mislite da Wall Street ne može tako uticati na bh. banke, potražite grafikon o potrošačkim kreditima u BiH i obratite pažnju kako su bh. banke reagovale u drugoj polovini 2019. godine, kada su banke sa Wall Streeta doživjele kolaps na repo tržištu, nakon čega je uslijedilo nemilosrdno štampanje novca u zastrašujućim količinama u zapadnim centralnim bankama.
ESG principi zaista lijepo, moderno i pametno zvuče. Međutim, u suštini, kada se skine šminka, brzo se shvati da je riječ tek o pukoj američkoj verziji kineskih socijalnih kredita u kojima se, kako je planirano, kamatne stope kompanijama i stanovništvu određuju na osnovu nečijeg ugljičnog otiska. Oni koji imaju veći ugljični otisak imali bi i veće kamatne stope. Naprimjer, jedete teletinu, vozite automobil na benzin i pri tome još niste ni “panelisani” (nemate solarni panel), e onda vam kamate u banci ne bi bile 5, nego najmanje 15 ili 20 posto.
Bankama bi, naravno, ovaj sistem itekako odgovarao, jer više kamatne stope koje se određuju onako odokativno znače i veće profite. Stoga su se po nalogu Wall Streeta sve komercijalne banke u BiH još prošle godine uključile u promociju ESG principa. Banke bi sa ESG, također, mogle veoma lako da zaobiđu referentne kamate centralnih banaka koje bi postale deplasirane, dok bi stvarnu kontrolu nad kamatnim stopama i monetarnom politikom na taj način preuzeo Wall Street. Ako slučajno mislite da Wall Street ne može tako uticati na bh. banke, potražite grafikon o potrošačkim kreditima u BiH i obratite pažnju kako su bh. banke reagovale u drugoj polovini 2019. godine, kada su banke sa Wall Streeta doživjele kolaps na repo tržištu, nakon čega je uslijedilo nemilosrdno štampanje novca u zastrašujućim količinama u zapadnim centralnim bankama.
Ona podsjeća da je to veoma precizno objasnio Bill Gates, najveći zagovornik neto nulte emisije, u svojoj knjizi “How to Avoid a Climate Disaster”. Ugljični otisak bi se posredstvom ESG kredita pretvorio u finansijske derivate kojima bi se, po uzoru na pakete hipoteka iz krize 2008. godine, globalno trgovalo. To trgovanje dalo bi velikim korporacijama i milijarderima neku vrstu “dozvole za onečišćenje”. A to znači da bi Gates i ostali milijarderi i korporacije i dalje nastavili da lete privatnim avionima i neometano zagađuju okolinu, a rješenje će biti u tome, kako objašnjava Gates, što će samo morati pronaći druge zemlje “koje će apsorbovati naše zagađenje”. Veliki zagađivači bi imali mogućnost da kupuju “prava na emisiju” stakleničkih plinova i da pri tome ne smanjuju svoju emisiju. A od trgovine derivatima profitirao bi, naravno, Wall Street, sve dok i taj balon ne implodira kao onaj hipotekarski 2008. godine. Onda bi se Wall Street po svom dobrom običaju, kao i 2008, okrenuo državnoj pomoći.
Zato američki ekonomista i investitor Nick Giambruno kaže da je ugljični otisak ubjedljivo najveća prevara od mračnog srednjeg vijeka, kada je Katolička crkva vjernicima prodavala indulgencije (opraštanje kazne za grijehe), pri čemu se Crkva enormno obogatila. Giambruno pojašnjava: “Zamislite da je Tony Soprano prisilio sve u svom susjedstvu da od njega kupe ‘kredite za disanje’ koji vam daju privilegiju da udišete određenu količinu zraka. A pri tome Tonyja ne bi koštalo ništa da stvori onoliko ovih ‘kredita za disanje’ koliko mu treba.” To je slikovito objašnjenje same suštine finansijske konstrukcije ESG principa i ugljičnog otiska.
Sve bi ovo pratilo i nagovaranje (čitaj prisiljavanje) na potpuno odustajanje od fosilnih goriva, od nafte, plina i uglja. A i te su stvari već stigle na naše prostore. Prije desetak dana Haris Zahiragić je u Parlamentu FBiH apelovao “prije svega na Bošnjake da dobro promisle u kom smjeru razvijati energetske kapacitete FBiH”. Naglasio je da BiH nema ni naftu ni plin te da naftu uvozi preko Hrvatske, a plin iz Rusije preko Srbije. “Sada još samo trebamo da se odreknemo i uglja kako bismo postali potpuno energetski zavisni”, rekao je on dodajući da je “ugalj vitalni nacionalni interes Bošnjaka” pošto je, kako je istakao, govorio u Domu naroda kao delegat Kluba Bošnjaka.
Zahiragić je u pravu. Ugalj je zapravo vitalni nacionalni interes svih građana BiH. Od početka krize u Ukrajini jasno smo vidjeli da su sve EU zelene energetske politike propale. Članice EU vraćaju se termoelektranama i uglju. Njemačka ruši vjetroelektrane da napravi prostora za rudnike i termoelektrane. Svijet upravo prolazi kroz do sada neviđenu transformaciju u kojoj zemlje koje posjeduju energetske resurse sve su manje spremne da prodaju svoje energente za naštampane papire kojih Zapad, shodno Giambrunovom komentaru o Tonyju Sopranu, može besplatno štampati u neograničenim količinama.
U aktuelnoj svjetskoj tranziciji BiH sa resursima koje posjeduje mogla bi biti energetski samodovoljna i proći u budućnosti daleko bolje od većine zemalja EU. BiH već ima veću proizvodnju električne energije per capita od većine zemalja EU u okruženju (BiH 5.393 kWh per capita, Hrvatska 3.638 kWh, Mađarska 3.585 kWh, Rumunija 3.037 kWh i tako dalje). Međutim, pitanje je hoće li biti dovoljno političke pameti i hoće li se dopustiti da razna nadnacionalna tijela - poput, naprimjer, Energetske zajednice - kontrolišu bh. resurse. Treba li uopšte podsjećati da ako neko odlučuje umjesto vas iz kojih ćete vaših resursa, kada i po kojoj cijeni proizvoditi energiju, onda ti resursi naprosto i nisu vaši.
I da ne bude nesporazuma. Niko nije protiv ekologije ili smanjenja zagađenja. Ali prioritet za BiH trebala biti bi energetska sigurnost i nezavisnost, baš kako je to Zahiragić ispravno oslikao, a potom i smanjenje zagađenja. Pri tome je jako važno da se kod smanjenja zagađenja u BiH nikome ne dopusti da na tome zarađuje, da od toga pravi nekakvu finansijsku Ponzi šemu, da nam uvodi nekakve kredite, certifikate, mjerenje otisaka i slične gluposti. Svaka politika koja ne bude slijedila ovo jednostavno pravilo nije pretjerano pametna za BiH. Uostalom, zapitajte se zašto američki fondovi i kompanije, nakon što su “zarazile” cijeli svijet pomodnom zelenom ideologijom, masovno i tajno odustaju od tih principa.
https://www.oslobo.djenje.ba/dosjei/kol ... ija-886932
…
baš sinoć gledam cijena jedne dionice 98.50. 