Suvorov je napisao/la: ↑05 maj 2023, 20:42
VenamaHrabrih je napisao/la: ↑05 maj 2023, 19:18
Eh, ovako... Pokušat ću ti odgovoriti na tu tvoju tvrdnju sa aspekta nekog čiji je otac Srbin, majka Bošnjakinja, jedna baba jevrejka, a jedna Hrvatica, supruga Bošnjakinja, strina Slovenka, tetak Švabo, a djecu boli qratz za tim stvarima.
Nisi u pravu u najmanju ruku. A ovo ti pišem kao nekadašnji zakleti Jugosloven iz iste takve porodice. Jugoslavija je organizovana na federalnom principu, što je i samo njeno ime kazivalo.
Ustavom iz 1974, svakoj njenoj federalnoj jedinici bilo je garantovano pravo na samoopredjeljenje do otcjepljenja.
Nadji mi to u ustavu. S obzirom da si tri puta ponovio ovu tvrdnju i da ti se citav post temelji na ovoj tvrdnji, nadji i citiraj mi to u ustavu iz 1974.
Ovim člankom autor raščlanjuje povijesne i pravne okolnosti
koje su dovele do osnivanja jugoslavenske države 1918. godine,
njezine federalizacije i raspada 1990./1991. godine, s posebnim
osvrtom na pravni značaj jugoslavenskih socijalističkih Ustava, a
posebice Ustava iz 1974. godine. Općepoznato je da se Republika Hrvatska u postupku stjecanja nezavisnosti od SFRJ pozivala
na navodno ustavno pravo na samoodređenje i odcjepljenje, dok
je jugoslavensko-srpska strana to pravo Hrvatskoj nijekala na temelju istoga Ustava. Iako se federalizam smatra stečevinom Titove Jugoslavije, njegova politička aktualnost seže u same početke
jugoslavenske države što je također bitno naglasiti za bolje razumijevanje povijesnih odnosa južnoslavenskih naroda, a posebice
Hrvata i Srba. Naime, federalizacija jugoslavenske države bila je
politički cilj Hrvatske seljačke stranke, koji se polovično ostvario
osnivanjem Banovine Hrvatske što je značajno utjecalo na kasniji ustroj komunističke Jugoslavije. U državno-pravnomu okviru
Titove Jugoslavije nastaje hrvatska federalna jedinica kao država
radnoga naroda te nacionalna država hrvatskoga naroda i srpskoga
naroda i drugih narodnosti. Socijalistički ustavi su u preambulama:
osnovnim načelima kao temelj ujedinjenja jugoslavenskih naroda
isticali pravo na samoodređenje, uključujući pravo na odcjepljenje
naroda, a što se našlo u središtu rasprave u procesu raspada Jugoslavije. Naposljetku, članak obrađuje pravne temelje osnivanja samostalne Republike Hrvatske i stav hrvatskoga ustavotvorca u odnosu
na jugoslavensko pravno naslijeđe. Zaključno, tema ovoga rada jest
postojanje, odnosno nepostojanje hrvatskoga državnoga prava u Jugoslaviji, pravni položaj hrvatske federalne jedinice u Jugoslaviji,
kao i pravno stajalište Ustava Republike Hrvatske prema jugoslavenskomu i komunističkomu naslijeđu, ali i pravni aspekti politič-
kih i ideoloških mitova vezanih uz Ustav SFRJ.
Autor Matej Tolić
Rad: Pitanje državotvornosti i samoopredjeljena u Jugoslaviji
