Evo malo o FK Slobodi
Historija:
Sportsko društvo „Sloboda“ osnovano je novembra 1919. godine. Stvaranje i aktivnost pratili su brojni problemi, počev od zabrana rada i djelovanja, do prekida usljed ratova, pa sve do danas kada sport u državi koja se još transformiše, traži svoje mjesto i u kojoj je sve još daleko od miljea nužnog za njegov brži i kvalitetniji razvoj.
Sportsko društvo Sloboda stvarano je mukotrpno, a opstalo je u vrijeme četiri režima i društvena uređenja i u vihoru dva teška rata. Ponekad se moralo mijenjati ime da se ne bi ugasilo, ali nikad nisu promijenjeni osnovni postulati društva, a to su: sloboda, pravda, čast i patriotizam, i čvrsta veza sa širokim narodnim masama.

Najteži period u radu svakog društva, pa i svakog čovjeka, općenito, jeste vrijeme u kojem se konflikti rješavaju ratom. Ali, i tada su članovi društva znali na koju stranu treba da se opredijele i šta da rade.
U Drugom svjetskom više stotina članova RSD Sloboda sudjelovalo je u NOR-u, od kojih je 109 poginulo, a osam je proglašeno narodnim herojima. U posljednjem, Odbrambenom ratu, oko 800 članova, sportista, trenera i sportskih radnika RSD „Sloboda“, našlo se u Oružanim snagama BiH. Poginulo je 29 članova.
Sportsko društvo „Sloboda“ nastalo je na temeljima Radničkog sportskog kluba „Gorki“. Bilo je to u vrijeme Oktobarske revolucije i buđenja proletarijata diljem svijeta. Ime mu je po uzoru na ruskog pisca Maksima Gorkog, dao radnički tribun i revolucionar, Mitar Trifunović Učo. Za prvog predsjednika „Gorkog“ izabran je Miroslav Pintar, a za sekretara Blagoje Parović.
Prva zabrana rada izrečena je 1923, godine, zbog boje dresova i grba, a obnova je uslijedila godinu poslije, kada je društvo dobilo ime „Hajduk“, ali je i ono ubrzo zabranjeno. Od 1927. godine društvo nosi ime „Sloboda“ i više nije mijenjano. Do završetka Drugog svjetskog rata uslijedile su još dvije zabrane, 1932. (rad obnovljen 1935.) i 1941. godine.

Nakon konačnog oslobođenja Tuzle, već u marta 1945. godine obnovljen je rad društva, sada pod nazivom RSD „Sloboda“. Radom je rukovodio odbor sa predsjednikom Mehmedalijom Hukićem. Nogometaši i tamburaši svo vrijeme bili su i ostali okosnica RSD „Sloboda“, pa danas FK Sloboda i Muzička sekcija, odnosno, Tamburaški orkestar Sloboda, također slave 90-godišnjicu postojanja.
SD Sloboda danas ima oko 3.500 članova svrstanih u 12 klubova i Muzičkoj sekciji. Od prije osam dana u sastavu društva je i Klub ritmičko-sportske gimnastike, kao trinaesti član sportske porodice, a još neki klubovi traže članstvo u okrilju društva.
Mnogo je događaja iz historije Društva koji se pamte s posebnom pažnjom i ponosom. U nezaboravne spada pobjeda fudbalera Slobode u „majstorici“ protiv Budućnosti u Titogradu, 29. juna 1969. godine, u kvalifikacijama za Prvu ligu. Pamti se i „majstorica“ košarkaša Sloboda Dite u Zadru protiv ljubljanskog „Slovana“ i pobjeda nakon dva produžetka, 21. marta 1981. godine.
Godinu prije, Zlatan Saračević je na dvoranskom prvenstvu Evrope u Zindelfingenu osvojio zlatnu medalju u bacanju kugle. Iste, 1980. godine, teniseri su se okitili naslovom ekipnog prvaka Jugoslavije, a taj će podvig ponoviti i naredne. U „događaje svih događaja“ svakako treba uvrstiti i 3. mjesto fudbalera Slobode i sudjelovanje u Kupu UEFA, 1977. godine. Još dva puta nogometaši su igrali u Intertoto kupu, a lani su ponovno bili treći u prvenstvu države.
Nema kluba koji koji nije dao mnoštvo reprezentativaca BiH, i rijetki su klubovi koji se nisu okitili bar jednim naslovom prvaka države.
Fudbalski klub je ukazom predsjednika bivše zajedničke države, Josipa Broza Tita, odlikovan Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a RSD Sloboda Ordenom zasluga za narod sa srebrenim zracima. Delegaciju društva 14. novembra 1979. godine primio je u Bugojnu predsjednik SFRJ Josip Broz Tito, kome je uručena Zlatna značka RSD „Sloboda“.

Sloboda je dobitnik i mnogih drugih vrijednih priznanja, među kojima i 25-majske nagrade SOFK-e općine Tuzla, Tuzlanske plakete, Plakete Sportskog saveza općine Tuzla i drugih.
Ovo društvo bilo je i ostalo okosnica razvoja tuzlanskog, ali i sporta cijele BiH. U bivšoj državi bili smo među najboljim sportskim društvima, sa velikim brojem klubova u najvišem rangu takmičenja, sa brojnim sportistima koji su rezultatima pronijeli slavu „Slobode“, Tuzle i cijele države.
Zanimljivo je da su od 1960. godine najuspješniji sportisti Tuzle proglašavani 49 puta, a od toga 32 puta najbolji su bili članovi „Slobodine“ sportske porodice.
Nažalost, ratna razaranja i agresija na BiH 1992. godine nisu zaobišli ni Tuzlu. Bilo je pokušaja da se društvo ugasi, a imovina i prostorije uzmu za novoformirana društva i klubove. Kao i u svim vremenima od osnivanja, trijumfovalo je Slobodino zajedništvo i jedinstvo. Društvo je opstalo zahvaljujući duhu zajedništva i jedinstva njegovih članova, ali i svih građana Tuzle, koali ni to nije za ji su mu uvijek, pa i danas, davali podršku kao jednom od simbola našeg grada.
U skladu sa novim zakonskim propisima, januara 1994. godine, Upravni odbor tadašnjeg Radničkog sportskog društva Sloboda, donio je odluku o promjeni naziva u Sportsko društvo „Sloboda“. Skupština SD Sloboda, na prijedlog predsjednika, dr. Ante Raosa, 9. maja ove godine ustanovila je 30. novembar, kao dan društva.
KO JE SVE U PORODICI SD 2SLOBODA“
Društvo “SLOBODA” Tuzla, iznjedrilo je na hiljade uspješnih sportista, trenera i sportskih radnika. U porodici udruženih sportskih klubova i sekcija Sportskog društva danas egzistiraju:
1. Atletski klub “Sloboda Tehnograd”
2. Bokserski klub “Sloboda”
3. Fudbalski klub “Sloboda”
4. Hrvački klub “Sloboda”
5. Karate klub “Sloboda”
6. Košarkaški klub “Sloboda Dita”
7. Kuglaški klub “Sloboda”
8. Muzička sekcija – Tamburaški orkestar “Sloboda”
9. Plivački klub “Sloboda”
10. Rukometni klub “Sloboda Solana”
11. Šahovski klub “Sloboda”
12. Tenis klub “Sloboda”
13. Klub sportsko-ritmičke gimnastike „Sloboda“ (od 13. decembra 2009.godine)
Postojanjem skoro 90 godina se može pohvaliti mali broj klubova na ovdašnjim širim prostorima. Za to vrijeme ostvareni su zavidni rezultati klubova članica, koji su od svog osnivanja, kroz sve teške periode izrasli u uzorne sportske kolektive.
Ako se uspjeh jednog društva između ostalog mjeri po rezultatima njegovih članica, onda se SD “Sloboda” Tuzla ima čime pohvaliti.
