Najviše plaće u Sarajevskom kantonu, po zaradi i dalje prednjače menadžerska zanimanja i IT sektor
Najviše prosječne plaće imaju zaposleni u Sarajevskom, a najniže oni u Srednjobosanskom kantonu. Osim menadžerskih zanimanja, među najplaćenijim su i zaposleni u IT industriji, te tehnologiji i razvoju, a najviše radnika nedostaje u sektorima građevinarstva, prerađivačke industrije, ugostiteljstva, IT industrije i zdravstva.
Najveće plaće zabilježene su u najvećim gradovima BiH. Na prvom je mjestu Sarajevo, odnosno Kanton Sarajevo s prosječnom neto plaćom oko 1.550 KM, slijede Hercegovačko-neretvanski s prosječnom plaćom od 1.327 KM i Bosansko-podrinjski kanton s 1.225 KM.
S druge strane, najniže prosječne plaće evidentirane su u Srednjobosanskom kantonu, gdje prosječna neto plaća iznosi 1.030 KM, podaci su portala MojPosao.ba.
Prema podacima Plata.ba platforme za istraživanje plaća, koja prikuplja informacije o prihodima i bonusima zaposlenih na različitim pozicijama, ovo je pregled trenutno najplaćenijih zanimanja u posljednjih godinu dana, uzevši u obzir prosječna mjesečna primanja:
open-nav
faktor-logo
Prijava
search
Podaci platforme Plata.ba
Najviše plaće u Sarajevskom kantonu, po zaradi i dalje prednjače menadžerska zanimanja i IT sektor
AUTOR: Fena
16.11.2024. u 09:12
facebook
Whatsapp
Viber
twitter
twitter
get url
text
Najviše prosječne plaće imaju zaposleni u Sarajevskom, a najniže oni u Srednjobosanskom kantonu. Osim menadžerskih zanimanja, među najplaćenijim su i zaposleni u IT industriji, te tehnologiji i razvoju, a najviše radnika nedostaje u sektorima građevinarstva, prerađivačke industrije, ugostiteljstva, IT industrije i zdravstva.
Najveće plaće zabilježene su u najvećim gradovima BiH. Na prvom je mjestu Sarajevo, odnosno Kanton Sarajevo s prosječnom neto plaćom oko 1.550 KM, slijede Hercegovačko-neretvanski s prosječnom plaćom od 1.327 KM i Bosansko-podrinjski kanton s 1.225 KM.
S druge strane, najniže prosječne plaće evidentirane su u Srednjobosanskom kantonu, gdje prosječna neto plaća iznosi 1.030 KM, podaci su portala MojPosao.ba.
Prema podacima Plata.ba platforme za istraživanje plaća, koja prikuplja informacije o prihodima i bonusima zaposlenih na različitim pozicijama, ovo je pregled trenutno najplaćenijih zanimanja u posljednjih godinu dana, uzevši u obzir prosječna mjesečna primanja:
• Telekomunikacije | Stariji projekt menadžer - 5.558,00 BAM
• Viši menadžment | IT direktor - 4.912,00 BAM
• IT - Software | Lead developer - 4.046,00 BAM
• Elektroinženjerstvo | Stariji projekt menadžer - 3.414,00 BAM
• Tehnologija, razvoj | Project Manager - 3.048,00 BAM
• Viši menadžment | Direktor logistike - 2.868,00 BAM
• Obrazovanje, naučni i istraživački rad | Professor - 2.637,00 BAM
• Osiguranje | Direktor filijale - 2.446,00 BAM
• Telekomunikacije | Network Modelling Specialist - 2.186,00 BAM
• Marketing, oglašavanje/advertising, PR | Product Manager - 2.032,00 BAM
• Građevina i nekretnine | Menadžer postrojenja/objekta - 1.977,00 BAM
• Farmacija | Head Pharmacist - 1.952,00 BAM
• Bankarstvo | Relationship Manager - 1.877,00 BAM
• Turizam, gastronomija, hotelijerstvo | Bosun - 1.748,00 BAM
• Pravo | Notarski stručni suradnik - 1.673,00 BAM
Najniže plaćena zanimanja u Bosni i Hercegovini nalaze se pretežno u sektorima tekstilne, kožne i odjevne industrije, pomoćnim i niskokvalificiranim poslovima, te dijelom u zdravstvu i domaćinstvu.
Prema najnovijim podacima, zanimanja s najnižim prosječnim mjesečnim platama uključuju:
· Obućar – 729 BAM
· Čistač – 736 BAM
· Portir – 743 BAM
· Šivač – 768 BAM
· Krojač – 802 BAM
· Odjevni tehničar – 874 BAM
· Rezač tkanine – 878 BAM
· Njegovatelj starijih osoba – 888 BAM
· Pomoćni radnici u raznim poslovima – 904 BAM
· Au pair (čuvanje djece i kućni poslovi) – 908 BAM
- Ovi podaci ukazuju na to da zanimanja koja zahtijevaju nižu stručnu spremu ili manualne vještine često dolaze s nižim primanjima - kazala je Feni Amila Jažić, brend i marketing menadžerica portala Mojposao.ba.
Poseban izazov, dodaje, leži u sektoru tekstilne industrije, gdje većina poslova spada u najniže plaćene, dok je dodatno opterećenje radnika vidljivo u nedostatku zaposlenih i povećanim obimima posla.
Po njezinom mišljenju, u ovim sektorima potrebne su mjere za poboljšanje uvjeta rada i povećanje plaća kako bi se zadržala radna snaga i smanjio odliv radnika u inostranstvo.
Kaže kako je to naročito važno za zanimanja poput njegovatelja starijih osoba, gdje je povećana potražnja i u zemlji i u inostranstvu
I pored otimanja pondera 2
Najjači je Kanton Sarajevo