
Dakle krenućemo sa veslanjem koje je standardni olimpijski sport, iako je vrlo popularan i kao akademski sport, posebno raširen na univerzitetima u Velikoj Britaniji i SAD-u. Prva zabilježena veslačka natjecanja su održana još 1315. godine u Veneciji, dok je na prostorima Balkana prva zabilježena regata bila ona na Korčuli 1603. godine. Ipak, začetkom modernog veslanja smatraju se natjecanja krajem 18. stoljeća u Engleskoj. Najpoznatija veslačka regata, ona između sveučilišta Oxford i Cambridge započinje svoju historiju 1829. godine i traje sve do danas.
Veslanje je olimpijski sport od samih početaka modernog olimpizma, te je bilo prisutno u natjecateljskom programu na svim dosadašnjim ljetnim igrama. Međunarodna veslačka federacija se naziva FISA, što je skraćenica od francuskog naziva Fédération Internationale des Sociétés d'Aviron.
Postoje dvije vrste čamaca, koji ujedno predstavljaju dvije veslačke forme: rimen i skul. U rimenu, svaki veslač barata jednim veslom (duljine oko 3.8 m), dok u skulu barata s dva vesla (svako oko 3 m dugo). Na engleskom se za čamac često upotrebljava izraz shell (školjka) i to zbog toga jer mu je oplata često tanka svega nekoliko milimetara da bi se postigla čim manja težina. Ovi čamci su također i vrlo dugi, te dok su oni natjecateljski često uski koliko je kod to moguće, dok čamci za trening ili rekreaciju mogu biti i nešto širi.
Svaki je veslač leđima okrenut smjeru kretanja čamca i sila se proizvodi ujedinjenom kretnjom veslačevih nogu, trupa i ruku preko vesla na vodu. Veslač sjedi na pokretnom sjedištu koje se kotrlja na dvije paralelne šine.
Pod-tipovi veslačkih čamaca dalje su podijeljeni prema broju veslača u njima, pa tako imamo:
-Rimen čamci (gdje svaki veslač ima jedno veslo)
Ovi čamci mogu imati kormilara - osobu koja upravlja čamcem pomoću kormila i potiče veslače. Uz naziv čamca navedena je i oznaka (simbol) za svaki čamac kao i dimenzije.
1.Dvojac s kormilarom, oznaka '2+' -dva rimen veslača i kormilar. Dvojci su dugi 12 m i teški 25-tak kg.
2.Dvojac bez kormilara, oznaka '2-' -dva rimen veslača bez kormilara. Novozelanđani Eric Murray i Hamish Bond dominiraju ovom disciplinom i već 6 godina su bez poraza. Kod žena su prva imena Britanke Glover i Stanning.
3.Četverac s kormilarom, oznaka '4+'- četiri rimen veslača i kormilar. Četverci su dugi 14 m i teški 45-tak kg.
4.Četverac bez kormilara, '4-' -četiri rimen veslača bez kormilara. Upravljanje se ostvaruje preko kormila koje je sistemom sajli povezano za nogare jednog od veslača (nogari su uporište na kojem su pričvršćena veslačeva stopala ). Dvojac bez ima kormilo postavljeno na isti način. Prva imena su Britanci koji su neporaženi ove sezone.
5. Osmerac, '8+'- osam rimen veslača s kormilarom. Osmerac je dug oko 17 m i težak oko 95 kg. Kraljevska disciplina, gdje su trenutno neprikosnoveni Švabe, Olimpijski prvaci, dok su Britanci svjetski prvaci, a Rusi su također jaki. Kod žena broj jedan su Amerikanke, a najbliže njima su Kanađanke.
-Skul čamci (gdje svaki veslač ima dva vesla)
Samo rijetko ovi čamci imaju kormilara. Upravljanje se najčešće ostvaruje primjenom veće sile na veslo s jedne strane čamca. Ruke se križaju, najčešće lijeva iznad desne, tokom ciklusa zaveslaja, i najčešće je lijeva ispred desne u kretanju.
1. Samac ili skif (1X)- jedan veslač - skuler. Skif je dug oko 8 m i širok 30-tak cm. Natjecateljski čamci mogu biti i lakši od 14 kg. Također, kraće i šire izvedbe su često viđene kao skifovi za rekreaciju.
2. Dubl ili dvojac na pariće (2X)- dva skulera. Većina dublova se mogu iskoristiti i kao dvojci bez, uz drugačiju postavku izbočnika za rimen vesla. Ako se upotrebljava kao dvojac, obično se dodaje i kormilo. Postoje i verzije dublova za rekreaciju. Braća Sinković iz Hrvatske su prvi favoriti (inače svjetski prvaci u četvercu).
3. Četverac skul (4X)- četiri skulera. Engleski izraz je često "Quad". Obično ima kormilo slično kao četverac bez, a uz preinake na izbočnicima može se i koristiti kao četverac bez. Ovdje su svjetski prvaci komšije iz Hrvatske, a ove sezone propuštaju SP, i fokusirali su se na dubl.
4. Osmerac skul (8X)- osam skulera. Ovo je vrlo rijetka varijanta, iako se ubotrebljava u UK, prvenstveno u utrkama mlađih kategorija, kod kojih nije dozvoljeno rimen veslanje.
U osnovi postoje dvije težinske kategorije za veslače: teški veslači (heavyweight, HWT) i laki veslači ( lightweight, LWT).
Laki veslači (M LWT). Za posade lakih veslača, 72.5 kg je pojedinačni maksimum, dok prosjek težine posade u čamcu ne smije biti veći od 70 kg.
Lake veslačice (W LWT). Pojedinačni maksimum za veslačice je 59 kg, a prosjek težine posade u čamcu ne smije preći 57 kg. U SAD-u, žene imaju samo pojedinačni maksimum, dok na prosjek težine nema ograničenja.
Natjecateljski čamac se obično proizvodi imajući u vidu težinsku kategoriju koja će ga koristiti, a najbolji su čamci od karbona jer su lagani. Sve do nedavno, na Olimpijskim igrama su bile zastupljene samo kategorije teških veslača, ali su od 1996. godine uvedene i discipline za lake veslače, i to LM2x, LM4- i LW2x.
Što se tiče olimpijskih disciplina u olimpijskom programu je samo dio veslačkih disciplina. Razlog je potreba da se broj natjecatelja na Olimpijskim igrama drži u dogovorenim granicama.
Olimpijske discipline:
-muški: M1x (samac), M2- (dvojac bez kormilara), M4- (četverac bez kormilara), M2x (dvojac na pariće), M4x (četverac na pariće), M8+ (osmerac)
-žene: W1x (samac), W2- (dvojac bez kormilara), W2x (dvojac na pariće), W4x (četverac na pariće), W8+ (osmerac)
-laki veslači: LM2x (laki dvojac na pariće), LM4- (laki četverac bez kormilara)
-lake veslačice: LW2x (laki dvojac na pariće)
Neolimpijske discipline (prisutne na Svjetskim prvenstvima u veslanju ali ne i na Olimpijskim igrama):
-muški: M2+ (dvojac s kormilarom), M4+ (četverac s kormilarom)
-žene: W4- (četverac bez kormilara)
-laki veslači: LM1x (laki samac), LM2- (laki dvojac bez kormilara), LM4x (laki četverac na pariće), LM8+ (laki osmerac)
-lake veslačice: LW1x (laki samac), LW4x (laki četverac na pariće)
Standardna (olimpijska) dužina staze je 2000 m (poželjno u pravcu) i najčešće ima šest čamaca koji se natječu u odvojenim stazama koje mogu ali i ne moraju biti odvojene bovama. Prvi puta su staze na nekom veslačkom natjecanju odijeljene bovama na Olimpijskim igrama u Rimu, 1960. godine, a ta su se natjecanja održavala na jezeru Albano, nedaleko Rima, pa se tako u veslačkom žargonu uvriježilo da se otada svaka veslačka staza odijeljena bovama naziva "Albano staza". Veslačke utrke traju od 5 i pol do 8 i pol minuta, ovisno o disciplini, vremenskim uvjetima, toku vode te psihičkom stanju i iskustvu veslača. FISA prati i najbolja postignuta vremena na službenim natjecanjima na dionici od 2000 m.
Neke utrke se odvijaju na stazi od 1000 m za starije natjecatelje (Masters) in na 1500 metara za mlađe kategorije. Startna procedura je opisana u slijedećem odlomku. Također, postoje tzv. match race natjecanje ( trke samo po dva čamca principom eliminacije). Taj format se koristi na čuvenoj Henley Royal Regatta u Engleskoj.
Što se tiče historije prve godine službenih veslačkih natjecanja vezane su uz početak modernog olimpizma. Tih su godina u natjecanjima dominirale nacije kao što su SAD, Italija i Francuska, koje i danas imaju tradiciju uspješnih nastupa u veslanju.
Nakon Drugog svjetskog rata pojavljuju se natjecatelji iz tzv. istočnog bloka, među kojima se posebno ističu posade Istočne Njemačke. Treneri iz DDR-a su bili prvi koji su u trenažni proces unijeli naučnu metodologiju i sistematičnost, te su u svojim 'tvornicama sportaša' godinama stvarali dominantne momčadi i pojedince u svim sportovima, a naročito u veslanju. Njihov model su ponekad uspješno koristile države kao što su SSSR, Rumunjska i Bugarska. Brojne su indicije da su u tim sustavima uz svu potrebnu medicinsku potporu bila korištena i nedozvoljena sredstva, tj. doping. Nakon ujedinjenja posade iz ujedinjene Njemačke su i dalje među uspješnijim nacijama, iako ne više toliko dominantne kao ranije.
Početkom 21. stoljeća uz dotadašnje velesile javljaju se i odlične posade iz Australije, Novog Zelanda te zadnjih godina i Kine.
Zanimljivo da je kolijevka modernog veslanja, Velika Britanija, uvijek među boljim nacijama, ali rijetko po ukupnom broju medalja najuspješnija. Ipak, najveći veslač svih vremena dolazi iz Velike Britanije i to je veliki Steve Redgrave, veslač koji je ostvario impozantan niz od 5 uzastopnih zlatnih medalja na 5 Olimpijskih igara u razdoblju od 1984 do 2000 godine

Kod djevojaka se pak s sličnim dosezima istakla Rumunjka Elisabeta Lipa, koja je osvojila 5 zlata, dva srebra i jednu broncu na OI u razdoblju od 1984 do 2004 godine.
Što se tiče današnjih natjecanja, svake godine se održava Svjetski kup i Svjetsko prvenstvo u veslanju, koje je ove godine upravo u toku, održava se u Amsterdamu, od 24.8 do 31.8.
U Svjetskom kupu koji je završen (koji sačinjavaju 3 regate, prva u Sydneyu, druga u francuskom Aiguebeletteu i posljednja u Lucernu), najuspješniji su bili Novozelanđani, ispred Britanaca i Australaca.
Prijenose SP-a možemo gledati na Eurosportu, a finala su na rasporedu od četvrtka
