Harari historiju homo sapiensa ne dijeli na ere niti na doba već na revolucije. Prva je kognitivna koja se zbiva 70 000-50 000 p.n.e, zatim slijedi agrarna 12 000-10 000 p.n.e, pa unifikacijska, a trenutačno se zbiva naučna. Vodi nas kroz historiju svijeta od početka do danas, kroz fokus na te 3 ere i razloge iza tih revoluija.
Diamond ovdje na početku postavlja pitanje zašto su stepeni razvoja (ponajprije tehnološkog, ali i društvenog) u različitim dijelovima svijeta različiti, odnosno zašto su se uspješne civilizacije razvile u Euroaziji, ali ne i u Australiji (barem ne do dolaska Euroazijaca), podsaharskoj Africi i velikim dijelovima Amerike, odnosno zašto je euroazijska civilizacija preživjela i pokorila sve druge pri čemu odbija da je ta nadmoć posljedica bilo kakve intelektualne, genetičke ili moralne superiornosti. Obavezno pročitati, stil je dosta zabavan, nije suhoparan, a da ne bih spoilerisao, poenta je da te razlike ponajviše pripisuje okolišu, kombinuje antropologiju, biologiju, lingvistiku, genetiku, historiju, dakle pravi multidisciplinarni pristup, obzirom da se i on sam bavi ili je bavio sa tim naukama ili granama nauka.
.
