Ruska invazija na Ukrajinu

[MortemHz]

[zagor1987]

Poslije ove krize tek ce Kina da ojača u odnosu na druge sile, a Evropa ce da bude u jos vecem deficitu sa ovim ekonomskim dzinom, ubjedljivo najvise profitiraju ovim ratom.

Imace jeftiniji gas od drugih, to ce im povecati profitnu stopu i konkuretnost do neslucenih razmjera.

Iako ih ne volim, ali cijenim nihovu robotizovanu usresredjenost na svoje ciljeve, bukvalno ih je teško izbaciti is kolosijeka, faantično su disciplinovani u svojim planovima i tvrdoglavo ih guraju.


https://balkans.aljazeera.net/news/econ ... partner-eu

Da ti hoce kinez biti sef pa da vidis sta je rasizam. Amerika ce najvise profitirati vec evropa uzima njihov gas pa i naftu plus oruzije kakva Kina crna. Rusija i rusi ce biti vazali od kineza u skorije vrijeme i od indijaca

Naravno da me plaši dominacija Kine ali šta ću kad dolazi, mogu kmecati samo, a kao ekonomista ne mogu ignorirati činjenice.

Amerika ne može ni 10% evropskog gasa podmirivati. Jedan Kirgistan ima duplo veće rezervi od njih.

Kina će imati sada jeftin gas i naftu od Evrope, to će im povećati profitnu stopu enormno i konkurentnost na svm tržištima. Sto znaci da ce povecati plus u platnom bilasnsu sa Evropskom unijom. Vec su prestigli Ameriku kao glavni trgoviski partner EU, a sada ce zbog uvjerilvo jeftiniji troskova energenata povecati svoju dominaciju u trgovini nad EU, a EU sem povecanja troskova energenata, očekuju odnosno vec je u toku povecanje troskova hrane, takodje Amerika ima najvecu inflaciju u posljednih 40 kao posljedicu rata u Ukrajini.

Kineska inflacija je uvjerljivo najmanja u ovoj krizi i predvidja im se najmanja inflacija i najveći rast u narednim godinama.

Apsolutno po svim parametrima su ostali najmanje okrznuti krizom.

Druze informisi se o novom izvoru nafte u Americi a kad prixas o gasu vec su potpisali da evropu snadbijevaju

[ASD]

Druze informisi se o novom izvoru nafte u Americi a kad prixas o gasu vec su potpisali da evropu snadbijevaju

To će se sve osjetiti na inflaciji.

[Asteriks]

Poslije ove krize tek ce Kina da ojača u odnosu na druge sile, a Evropa ce da bude u jos vecem deficitu sa ovim ekonomskim dzinom, ubjedljivo najvise profitiraju ovim ratom.

Imace jeftiniji gas od drugih, to ce im povecati profitnu stopu i konkuretnost do neslucenih razmjera.

Iako ih ne volim, ali cijenim nihovu robotizovanu usresredjenost na svoje ciljeve, bukvalno ih je teško izbaciti is kolosijeka, faantično su disciplinovani u svojim planovima i tvrdoglavo ih guraju.

Kao prvo, vazno je da znas koliki je udio gasa u kineskoj industriji te generalno u proizvodnji el energije. Evo da ti olaksam, negdje oko 10 %. Od ovog procenta imas i dio ukapljenog plina. Plan Kine jeste da za nekih 7 - 8 godina udio obnovljivih izvora povecaju na skoro 30 %. Prije svega tu se misli na povecanje proizvodnih kapaciteta te izgradnju vjetroparkova i ogromnih postrojenja solarnih panela.

Racunica je jasna, svaka velesila zeli smanjiti ovisnost o uvozu energenata. Njemacka i Italija su jedine vece zemlje EU koje u prilicno ovisne o Rusiji. Medjutim, Svabe ce to smanjiti u velikom procentu najdalje za godinu i po.

Kada pricamo uvozu sirove nafte, situacije je sljedeca...

Zemlje sa najvecim provjerenim naftnim rezervama su Arabija i Venecuela, a globalni udio ukupnih rezervi ove dvije drzave zadjedno je 35 %, znaci kljucni igraci buducnosti (istina u Venecueli se dosta toga treba pomjeriti sa mrtve tacke).

Clanice OPEC-a kontrolisu isporuku nafte, ugovaraju proizvodne kolicine na godisnjem novu, cime diktiraju globalne cijene i cuvaju pomenute rezerve. Rusija niti bilo koja druga zemlja svoje energente ne moze prodavati ispod svake cijene jer bi to u konacnici znacilo stagniranje, pad zaposlenosti, gubitak vecih kolicina za manju vrijednost, brza potrosnja rezervi itd.

Oil and natural gas exports account for about 40% of the federal budget in Russia and about two thirds of Russia's export

Uzmi kalkurator pa izracunaj, kakav bi to udar bio da Kini popuste samo deset centi od ugovorene cijene po isporucenom litru.

Najvazniji trgovinski partneri Kine su EU i Ameri, i naravno da ce se ravnati prema njima. Ovo rigidno drzanje glede ruske agresije je jednostavno politicka igra do momenta kada Rusija dozivi ekonomski krah.

U top 50 najvecih svjetkih kompanija gledajuci kroz trzisnu kapitalizaciju, prihode etc, vecinom dominiraju Ameri, nasi istinski prijatelji. Tako ce biti i ubuduce.

[gruezi]

Danas **** samaranje talibana oko donetska ...desetci mrtvih I zarobljenih... trostiyansk oslobodzen... oko cernihiva je hebeno ali nece zadugo biti

[MortemHz]

Ruski političar predlaže “denacifikaciju” još šest država, četiri članice NATO-a

Sergej Savostjanov, član ruske Komunističke partije i zastupnik lokalne skupštine šire moskovske regije, jučer je na sjednici skupštine predložio da Rusija "denacifikuje" još šest zemalja - Kazahstan i Moldaviju, te četiri članice NATO-a: Poljsku, Litvaniju, Latviju i Estoniju.

Podsjetimo, ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo je invaziju na Ukrajinu ustvrdivši da tu zemlju treba “denacifikovati” i “demilitarizovati”.

Treba istači i da je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskij jevrejskog porijekla, a preci su mu ubijeni u Holokaustu. O tome je govorio i američki predsjednik Joe Biden.

A kako tačno Moskva provodi “denacifikaciju” Ukrajine govori i podatak da su Rusi prošlog sedmice u granatiranju Harkova ubili muškarca starog 96 godina, koji je preživio četiri nacistička koncentracijska logora.

[L-Train]

Ja se nadam da su Rusini svjesni da prvi put kada kroce na NATO teritoriju krece svjetski rat

[Arnelv52]

Pitanje je koliko oni mogu kročiti na tlo NATOa. I kad su sakupljali vojsku na granici meni je bilo čudno da su uspjeli sakupiti samo oko 200 hiljada vojnika. Ispostaviće se da to nije ništa čudno nego da oni i ne mogu više.

Ovo će se po meni neko vrijeme vući dok se Rusi ne izmore i vrate kućama. U medjuvremenu Putin možda umre prirodnom smrću a možda ga i ubije neko od njegovih.

Što se "pak" Kine tiče po meni takozvani kineski model sumnjam da će proći test vremena. Dok Kina može da kopira Kini će dobro ići. Trenutak kada Kina bude morala i sama da doprinese trenutak kada će Kina zastati.

Prednost zapada je u demokratiji i u tome da je zapad ipak zasnovan na savezništvu i kolaboraciji. Amerika kolika god bila supersila nije pokorila druge države nego je od njih raznim maršalovim planovima napravila sebi trgovinske partnere na obostranu korist.

Ovo nije bipolaran svijet u smislu demokratija protiv autokratije. Autokratija, nacionalne države i ideje i sve tome slično su snage u izumiranju. Ovo su zadnji trzaji tih ideja a demokratiju može pobjediti samo bolja demokratija.

Po meni su veće šanse ali eto radi neke korektnosti da kažem jednake su šanse da Kina postane najjača sila svijeta koliko i da se u Kini desi gradjanski rat po istom principu kakav prijeti i Rusiji koji je opet nalik na libijski, irački i tako dalje.

[StevieG8]

Kad se sjetim koliko smo prvih dana svi ovdje visili i sekirali se oko pada Kyiva a Ukrajina sad vec sprovodi i manje ali uspjesne kontraofanzive

[Soldat]

Ruski političar predlaže “denacifikaciju” još šest država, četiri članice NATO-a

Sergej Savostjanov, član ruske Komunističke partije i zastupnik lokalne skupštine šire moskovske regije, jučer je na sjednici skupštine predložio da Rusija "denacifikuje" još šest zemalja - Kazahstan i Moldaviju, te četiri članice NATO-a: Poljsku, Litvaniju, Latviju i Estoniju.

Podsjetimo, ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo je invaziju na Ukrajinu ustvrdivši da tu zemlju treba “denacifikovati” i “demilitarizovati”.

Treba istači i da je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskij jevrejskog porijekla, a preci su mu ubijeni u Holokaustu. O tome je govorio i američki predsjednik Joe Biden.

A kako tačno Moskva provodi “denacifikaciju” Ukrajine govori i podatak da su Rusi prošlog sedmice u granatiranju Harkova ubili muškarca starog 96 godina, koji je preživio četiri nacistička koncentracijska logora.

Bolesna ideologija, a još bolesnije osobe koje ovako nesto podržavaju ili bi sutra na neki način opravdavali.

[Mokes]

Slikovit prikaz koliko su Rusi logistički iza Amera.

[Murga]

Americka inflacija je pocela prije agresije na Ukrainu, ne znam odkud to da je sa tim pocela. Da je veca nego sto veliki dio Amerikanaca pamti, to jeste.

https://www.statista.com/statistics/273 ... in-the-us/

[FoSte95]

Koja mržnja jbt

https://www.in4s.net/nacizam-ponovo-jase-evropom1/

[rio_Ferdy88]

Što se "pak" Kine tiče po meni takozvani kineski model sumnjam da će proći test vremena. Dok Kina može da kopira Kini će dobro ići. Trenutak kada Kina bude morala i sama da doprinese trenutak kada će Kina zastati.

Kina primjenjuje juguo pristup - raspoređujući goleme resurse za postizanje strateškog cilja ili izgradnju nacionalnog prestiža - za postizanje tehnološke snage svjetske klase. Kina slijedi svoje tehnološke ciljeve neviđenim intenzitetom otkako se predsjedavajući Mao Zedong prije šest desetljeća obvezao na razvoj nuklearnog oružja. Motivacija ne može biti jasnija. Pod tadašnjim predsjednikom Donaldom Trumpom, Sjedinjene Američke Države pokrenule su kampanju protiv kineskih tehnoloških tvrtki - posebno Huaweija i ZTE - koja je uključivala ograničavanje njihovog pristupa ključnim tehnologijama koje kontroliraju SAD kao što su poluvodiči. Ta se kampanja nastavila i pod predsjednikom Joeom Bidenom, a mnoge druge kineske tvrtke suočavaju se sa sličnom sudbinom ako se dodaju na američku takozvanu listu entiteta. Američke akcije bile su znak buđenja za Kinu. Umjesto da ostane ranjiv na hirove SAD-a, Peking je odlučio da mora postati tehnološki samostalan.

Kineski tehnološki sektor dostiže kritičnu masu stručnosti, talenta i financijske moći koja bi mogla preusmjeriti strukturu moći globalne tehnološke industrije u godinama koje dolaze. Tradicionalno su kineske tvrtke bile brze sljedbenice svjetskih trendova, ali počinjemo vidjeti pravu inovaciju. Statistički podaci pokazuju da je, počevši od druge polovice 2000-ih, Kina bila druga nakon Sjedinjenih Država u istraživanju i razvoju (R&D) po mnogim mjerama, kao što su potrošnja na istraživanje i razvoj kao udio u BDP-u i broj akademskih istraživačkih radova. U potonjem slučaju, Kina je 2016. prestigla Sjedinjene Države. Međutim, brojke govore drastično drugačiju priču kada se gledaju određene mjere ekonomske vrijednosti aktivnosti istraživanja i razvoja. Prema podacima Svjetske banke, plaćanja koja je Kina izvršila za intelektualno vlasništvo u 2015. bila su 22 puta veća od onih koje je primila od ostatka svijeta. Ono što je ostatak svijeta platio Kini za korištenje intelektualnog vlasništva bilo je manje od 1 posto iznosa plaćenog Sjedinjenim Državama.

Ovdje bi mogle pomoći tržišne snage. Budući da su tvrtke prisiljene nabavljati naprednu opremu i tehnologiju iz domaćih izvora, potražnja za kineskom tehnologijom raste. To će vjerojatno ubrzati njegov razvoj. No predsjednik Xi Jinping ne prepušta kinesku tehnološku sudbinu tržištima. Tehnološki napredak je središnji dio nacionalne politike ugrađen u 14. petogodišnji plan. Dok je u prošlosti ministar vlade bio odgovoran za upravljanje ovim procesom, Xi ga izravno nadzire. Kao dio ove inicijative, vlada kineske tehnološke tvrtke zasipa zemljištem, gotovinom i ugovorima. Gradi inovativni ekosustav po uzoru na projekt Manhattan i NASA-in program Apollo, s potpuno integriranim inkubacijskim lancem koji povezuje nacionalne laboratorije, sveučilišta i visokotehnološke "znanstvene parkove".

Primjeri ne samo iz modela Sovjetskog Saveza, već i Projekta Manhattan, Projekta Apollo i Projekta Star Wars dokaz su da se, u određenoj mjeri, mogu planirati inovacije ili tehnološki napredak, pod uvjetom da postoji čvrsta odlučnost dionika i dovoljno resursi. Kina trenutno vodi mnoge projekte poput Apolla, kao što su program 863, program 973 i 14. petogodišnji plan. Većina ovih projekata usmjerena je na sustizanje u strateškim i odabranim industrijama, kao što su one identificirane u strategiji 'Made-in-China 2025'. Ove vladine inicijative usklađene su s neviđenom količinom fiskalnih i financijskih sredstava koja su stavljena na raspolaganje u razdoblju nakon 2008. godine. Kineska verzija kvantitativnog ublažavanja (QE) generirala je ogromna sredstva koja su se usmjerila prema širenju istraživanja i razvoja; zapošljavanje inozemnih kineskih stručnjaka, kao i stranih stručnjaka (posebno u strateškim sektorima kao što su napredni materijali, elektronički čipovi i računalstvo, zrakoplovstvo, biotehnologija, umjetna inteligencija i robotika), uvoz kapitalnih dobara visoke tehnologije, stjecanje stranih tehnoloških patenata i licenci, te spajanje ili otkup stranih visokotehnoloških tvrtki, posebice kineskih korporacija u državnom vlasništvu.

Kineska vlada planira izgraditi 10 nacionalnih istraživačkih laboratorija, svaki s drugačijim fokusom -- na primjer, laboratorij za umjetnu inteligenciju u Šangaju i laboratorij za kvantno računanje u Hefeiju -- koje će izravno nadzirati član Stalnog odbora, najvišeg tijela za donošenje odluka u Kini. Štoviše, vlasti imaju za cilj stvoriti 100 novih tehnoloških centara i 100 dodatnih visokotehnoloških industrijskih parkova diljem zemlje, te su uvele ubrzani proces za inicijalnu javnu ponudu, dostavljen kroz novi Odbor za znanost i tehnologiju Šangajske burze (također poznat kao STAR Market). Lokalne vlasti također imaju ključnu ulogu u ovom procesu. Mnogi su inovativni u pogledu načina na koji podržavaju tehnološki razvoj. Mnoge lokalne vlasti - poput Šangaja, Chengdua, Hefeija i Chongqinga - prihvatile su strukture fondova i počele osiguravati velike udjele u pothvatima. Vlada Šangaja surađivala je s Teslom, a vlada Anhuija osigurala je udio u kineskoj tvrtki Nio za električna vozila.

Potičući poduzetničke kapitaliste da dovedu potencijalne ulagače u svoje regije, lokalne samouprave se pozicioniraju kako bi dobili zasluge za rezultirajući rast BDP-a, otvaranje novih radnih mjesta i inovacije. Kina je već privukla tisuće iz cijelog svijeta da popune radna mjesta vezana za istraživanje. Naravno, u posljednje dvije godine kineska središnja vlada poduzela je sveobuhvatne mjere kako bi regulirala i obuzdala tehnološke divove u ime socijalne jednakosti i zaštite podataka. Ali, suprotno uvriježenom mišljenju, ova kampanja ne proturječi, a kamoli potkopava, cilj postizanja globalne tehnološke nadmoći. Dugoročno gledano, odgovarajuća regulativa otvorit će put za snažan rast visokotehnoloških tvrtki uz jednake uvjete.

Regulatorna mjera usmjerena je na tvrtke internetskih platformi okrenute potrošačima, uključujući Alibabu, Didi i JD.com. Niti jedna ne djeluje u najsuvremenijim područjima - kao što su biotehnologija, kvantno računalstvo, umjetna inteligencija i poluvodiči - gdje se Kina nada da će sustići SAD. Obuzdavanje njihova rasta neće samo potaknuti konkurenciju u sektorima u kojima posluju; to bi također moglo osloboditi resurse, koji bi se mogli preusmjeriti na tehnološke granice. U svakom slučaju, juguo sustav znači da se nacionalni resursi mogu mobilizirati i dodijeliti bez zbrajanja troškova. To znači da će ekvivalent milijardi -- možda trilijuna -- dolara otići na subvencioniranje inovacija, od podrške temeljnim istraživanjima do izgradnje znanstvenih parkova. Napor će neizbježno iscrpsti resurse. No, kineski čelnici uvjereni su da će se, dugoročno gledano, isplatiti.

Takvo razmišljanje je glavni plus strategije koju vodi država. Inovacija je vrlo neizvjestan proces, pun rizika. Prepuštene same sebi, privatne tvrtke često daju prednost kratkoročnim dobicima u odnosu na mogućnosti ulaganja u inovacije i razvoj ključnih kompetencija. Kineska vlada, međutim, ima alate, strpljenje i odlučnost da provede dugoročnu transformaciju, bez obzira na kratkoročne troškove. Država će platiti bacanje široke mreže u zamjenu za veliki ulov. Ova strategija može pomoći Kini da ubrza svoje ovladavanje visokotehnološkim proizvodima, ali za pravi tehnološki napredak, zemlji je potreban mnogo otvoreniji obrazovni sustav. Također mora stvoriti inovacijski proces u kojem su ljudi motivirani i tržišnim nagradama i intrinzičnom željom za unapređenjem znanja. Stara kineska 'kratka, ravna, brza' strategija ulaganja, koja je radila na sportu i infrastrukturi, mora ustupiti mjesto novom priručniku za tehnologiju, koji je usvojila strpljiva zemlja sa strpljivim ljudima i strpljivim kapitalom. Jedno je jasno: s obzirom na kineski odgovor na pritisak SAD-a na njegove tehnološke divove, sigurno je pretpostaviti da će daljnja ograničenja samo ojačati odlučnost Kine da postigne tehnološku samodostatnost – i, na kraju, globalni primat.

[Unofficialpage]

Ruski političar predlaže “denacifikaciju” još šest država, četiri članice NATO-a

Sergej Savostjanov, član ruske Komunističke partije i zastupnik lokalne skupštine šire moskovske regije, jučer je na sjednici skupštine predložio da Rusija "denacifikuje" još šest zemalja - Kazahstan i Moldaviju, te četiri članice NATO-a: Poljsku, Litvaniju, Latviju i Estoniju.

Podsjetimo, ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo je invaziju na Ukrajinu ustvrdivši da tu zemlju treba “denacifikovati” i “demilitarizovati”.

Treba istači i da je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskij jevrejskog porijekla, a preci su mu ubijeni u Holokaustu. O tome je govorio i američki predsjednik Joe Biden.

A kako tačno Moskva provodi “denacifikaciju” Ukrajine govori i podatak da su Rusi prošlog sedmice u granatiranju Harkova ubili muškarca starog 96 godina, koji je preživio četiri nacistička koncentracijska logora.

Bolesna ideologija, a još bolesnije osobe koje ovako nesto podržavaju ili bi sutra na neki način opravdavali.

Čuj on predlaže nešto, kad djeca krenu o politici, taj ruski političar prvo treba naučiti oprat guz.icu pa tek onda o politici govoriti.

[Arnelv52]

Što se "pak" Kine tiče po meni takozvani kineski model sumnjam da će proći test vremena. Dok Kina može da kopira Kini će dobro ići. Trenutak kada Kina bude morala i sama da doprinese trenutak kada će Kina zastati.

Kina primjenjuje juguo pristup - raspoređujući goleme resurse za postizanje strateškog cilja ili izgradnju nacionalnog prestiža - za postizanje tehnološke snage svjetske klase. Kina slijedi svoje tehnološke ciljeve neviđenim intenzitetom otkako se predsjedavajući Mao Zedong prije šest desetljeća obvezao na razvoj nuklearnog oružja. Motivacija ne može biti jasnija. Pod tadašnjim predsjednikom Donaldom Trumpom, Sjedinjene Američke Države pokrenule su kampanju protiv kineskih tehnoloških tvrtki - posebno Huaweija i ZTE - koja je uključivala ograničavanje njihovog pristupa ključnim tehnologijama koje kontroliraju SAD kao što su poluvodiči. Ta se kampanja nastavila i pod predsjednikom Joeom Bidenom, a mnoge druge kineske tvrtke suočavaju se sa sličnom sudbinom ako se dodaju na američku takozvanu listu entiteta. Američke akcije bile su znak buđenja za Kinu. Umjesto da ostane ranjiv na hirove SAD-a, Peking je odlučio da mora postati tehnološki samostalan.

Kineski tehnološki sektor dostiže kritičnu masu stručnosti, talenta i financijske moći koja bi mogla preusmjeriti strukturu moći globalne tehnološke industrije u godinama koje dolaze. Tradicionalno su kineske tvrtke bile brze sljedbenice svjetskih trendova, ali počinjemo vidjeti pravu inovaciju. Statistički podaci pokazuju da je, počevši od druge polovice 2000-ih, Kina bila druga nakon Sjedinjenih Država u istraživanju i razvoju (R&D) po mnogim mjerama, kao što su potrošnja na istraživanje i razvoj kao udio u BDP-u i broj akademskih istraživačkih radova. U potonjem slučaju, Kina je 2016. prestigla Sjedinjene Države. Međutim, brojke govore drastično drugačiju priču kada se gledaju određene mjere ekonomske vrijednosti aktivnosti istraživanja i razvoja. Prema podacima Svjetske banke, plaćanja koja je Kina izvršila za intelektualno vlasništvo u 2015. bila su 22 puta veća od onih koje je primila od ostatka svijeta. Ono što je ostatak svijeta platio Kini za korištenje intelektualnog vlasništva bilo je manje od 1 posto iznosa plaćenog Sjedinjenim Državama.

Ovdje bi mogle pomoći tržišne snage. Budući da su tvrtke prisiljene nabavljati naprednu opremu i tehnologiju iz domaćih izvora, potražnja za kineskom tehnologijom raste. To će vjerojatno ubrzati njegov razvoj. No predsjednik Xi Jinping ne prepušta kinesku tehnološku sudbinu tržištima. Tehnološki napredak je središnji dio nacionalne politike ugrađen u 14. petogodišnji plan. Dok je u prošlosti ministar vlade bio odgovoran za upravljanje ovim procesom, Xi ga izravno nadzire. Kao dio ove inicijative, vlada kineske tehnološke tvrtke zasipa zemljištem, gotovinom i ugovorima. Gradi inovativni ekosustav po uzoru na projekt Manhattan i NASA-in program Apollo, s potpuno integriranim inkubacijskim lancem koji povezuje nacionalne laboratorije, sveučilišta i visokotehnološke "znanstvene parkove".

Primjeri ne samo iz modela Sovjetskog Saveza, već i Projekta Manhattan, Projekta Apollo i Projekta Star Wars dokaz su da se, u određenoj mjeri, mogu planirati inovacije ili tehnološki napredak, pod uvjetom da postoji čvrsta odlučnost dionika i dovoljno resursi. Kina trenutno vodi mnoge projekte poput Apolla, kao što su program 863, program 973 i 14. petogodišnji plan. Većina ovih projekata usmjerena je na sustizanje u strateškim i odabranim industrijama, kao što su one identificirane u strategiji 'Made-in-China 2025'. Ove vladine inicijative usklađene su s neviđenom količinom fiskalnih i financijskih sredstava koja su stavljena na raspolaganje u razdoblju nakon 2008. godine. Kineska verzija kvantitativnog ublažavanja (QE) generirala je ogromna sredstva koja su se usmjerila prema širenju istraživanja i razvoja; zapošljavanje inozemnih kineskih stručnjaka, kao i stranih stručnjaka (posebno u strateškim sektorima kao što su napredni materijali, elektronički čipovi i računalstvo, zrakoplovstvo, biotehnologija, umjetna inteligencija i robotika), uvoz kapitalnih dobara visoke tehnologije, stjecanje stranih tehnoloških patenata i licenci, te spajanje ili otkup stranih visokotehnoloških tvrtki, posebice kineskih korporacija u državnom vlasništvu.

Kineska vlada planira izgraditi 10 nacionalnih istraživačkih laboratorija, svaki s drugačijim fokusom -- na primjer, laboratorij za umjetnu inteligenciju u Šangaju i laboratorij za kvantno računanje u Hefeiju -- koje će izravno nadzirati član Stalnog odbora, najvišeg tijela za donošenje odluka u Kini. Štoviše, vlasti imaju za cilj stvoriti 100 novih tehnoloških centara i 100 dodatnih visokotehnoloških industrijskih parkova diljem zemlje, te su uvele ubrzani proces za inicijalnu javnu ponudu, dostavljen kroz novi Odbor za znanost i tehnologiju Šangajske burze (također poznat kao STAR Market). Lokalne vlasti također imaju ključnu ulogu u ovom procesu. Mnogi su inovativni u pogledu načina na koji podržavaju tehnološki razvoj. Mnoge lokalne vlasti - poput Šangaja, Chengdua, Hefeija i Chongqinga - prihvatile su strukture fondova i počele osiguravati velike udjele u pothvatima. Vlada Šangaja surađivala je s Teslom, a vlada Anhuija osigurala je udio u kineskoj tvrtki Nio za električna vozila.

Potičući poduzetničke kapitaliste da dovedu potencijalne ulagače u svoje regije, lokalne samouprave se pozicioniraju kako bi dobili zasluge za rezultirajući rast BDP-a, otvaranje novih radnih mjesta i inovacije. Kina je već privukla tisuće iz cijelog svijeta da popune radna mjesta vezana za istraživanje. Naravno, u posljednje dvije godine kineska središnja vlada poduzela je sveobuhvatne mjere kako bi regulirala i obuzdala tehnološke divove u ime socijalne jednakosti i zaštite podataka. Ali, suprotno uvriježenom mišljenju, ova kampanja ne proturječi, a kamoli potkopava, cilj postizanja globalne tehnološke nadmoći. Dugoročno gledano, odgovarajuća regulativa otvorit će put za snažan rast visokotehnoloških tvrtki uz jednake uvjete.

Regulatorna mjera usmjerena je na tvrtke internetskih platformi okrenute potrošačima, uključujući Alibabu, Didi i JD.com. Niti jedna ne djeluje u najsuvremenijim područjima - kao što su biotehnologija, kvantno računalstvo, umjetna inteligencija i poluvodiči - gdje se Kina nada da će sustići SAD. Obuzdavanje njihova rasta neće samo potaknuti konkurenciju u sektorima u kojima posluju; to bi također moglo osloboditi resurse, koji bi se mogli preusmjeriti na tehnološke granice. U svakom slučaju, juguo sustav znači da se nacionalni resursi mogu mobilizirati i dodijeliti bez zbrajanja troškova. To znači da će ekvivalent milijardi -- možda trilijuna -- dolara otići na subvencioniranje inovacija, od podrške temeljnim istraživanjima do izgradnje znanstvenih parkova. Napor će neizbježno iscrpsti resurse. No, kineski čelnici uvjereni su da će se, dugoročno gledano, isplatiti.

Takvo razmišljanje je glavni plus strategije koju vodi država. Inovacija je vrlo neizvjestan proces, pun rizika. Prepuštene same sebi, privatne tvrtke često daju prednost kratkoročnim dobicima u odnosu na mogućnosti ulaganja u inovacije i razvoj ključnih kompetencija. Kineska vlada, međutim, ima alate, strpljenje i odlučnost da provede dugoročnu transformaciju, bez obzira na kratkoročne troškove. Država će platiti bacanje široke mreže u zamjenu za veliki ulov. Ova strategija može pomoći Kini da ubrza svoje ovladavanje visokotehnološkim proizvodima, ali za pravi tehnološki napredak, zemlji je potreban mnogo otvoreniji obrazovni sustav. Također mora stvoriti inovacijski proces u kojem su ljudi motivirani i tržišnim nagradama i intrinzičnom željom za unapređenjem znanja. Stara kineska 'kratka, ravna, brza' strategija ulaganja, koja je radila na sportu i infrastrukturi, mora ustupiti mjesto novom priručniku za tehnologiju, koji je usvojila strpljiva zemlja sa strpljivim ljudima i strpljivim kapitalom. Jedno je jasno: s obzirom na kineski odgovor na pritisak SAD-a na njegove tehnološke divove, sigurno je pretpostaviti da će daljnja ograničenja samo ojačati odlučnost Kine da postigne tehnološku samodostatnost – i, na kraju, globalni primat.

Pa cijeli tekst uglavnom objašnjava ono što sam ja rekao u svojoj rečenici - Kina kopira. Ona može izgraditi sve što je Amerika izgradila, to nije sporno. Ja kažem da Kina ne može preuzeti ulogu ekonomskog lidera iz jednog jedinog razloga zbog kojeg su se svi slični, dosadašnji, sistemi pokazali kao falični: kapitalizam u sebi ima ugradjene senzore da prepozna šta ljudi hoće, tzv. nevidljiva ruka.

Sa druge strane mi smo tu Kinu imali u Jugoslaviji. Sve što je Jugoslavija radila uspješno je bila kopija zapada. Isto tako i Kina - da Kinezi mogu napraviti pametni telefon bolji od američkog vjerovatno i mogu. A da Kinezi izmisle pametni telefon - to treba zaboraviti. To je historija dokazala da takvi sistemi to ne mogu, jer oni nemaju nikakve senzore za to da shvate šta ljudi žele. Njihov jedini senzor u tom smislu je taj da vide šta zapad radi.

[Asteriks]

SAD i Kina su zemlje koje najvise ulazu u razvoj, istrazivanje i tehnologiju. Naravno, obzirom da su ekonomske velesile, logicno da su ta izdvajanja skoro pa nedostizna za ostatak svijeta. Ali, kada se ulaganja predoce kao ucesce u BDP-u neke zemlje, onda su J. Koreja i Izreal vjerovatno na vrhu piramide.

Energija je pokretacka sila proizvodnje. U tom pogledu, Kinu doslovno gusi veliko ucesce uglja (preko 60 %) kao glavnog energenta zemlje. Kina je drugi potrosac nafte i njen najveci uvoznik. I pored visoke eksplaotacije uglja, Kinezi su prosle godine zbog visokog opterecenja, povecanja potraznje od str proizvodjaca i pokusaja smanjene emsije gasova, par sedmica morali reducirati potrosnju elektricne energije, sto je dobrim dijelom uzdrmalo proizvodnju. Drugim rijecima, neke provincije ostale su bez struje. Mozemo samo zamisliti koliko ce dodatno opterecenje biti nastavak rasta elektrifikacije autoindustrije.

S druge strane, SAD je najveci svjetski proizvodjac pomenute nafte (iako i najveci potrosac). Ameri su u tom pogledu efikasniji te imaju fleksibilniju mrezu opskrbe.

[StevieG8]

Kakve analize covjek pise

[StrikeWarzone]

Epidemija srčanih udara

[redbull93]

A što je s posljedicama sankcija? Osjećate li ih već?

Svakako! Najveći je učinak bio u pogledu cijena. Svi su artikli poskupjeli u odnosu na cijene u veljači. Neke su cijene porasle za 100 posto jer je rubalj je devalvirao. Nadalje, brojne su strane tvrtke otišle iz Rusije, u dućanima je manje izbora, a cijene su skočile. Ljudi se tuku za šećer, jer vlada nestašica šećera. Nestašica je osnovnih lijekova. Isto tako, vlada nestašica ženskih higijenskih potrepština poput tampona i uložaka, trenutačno ih nema u supermarketima. Razlog tomu su poremećaji u logistici i to što strane tvrtke napuštaju Rusiju. Ljudi se boje i nezaposlenosti jer nakon što su strane tvrtke otišle, tisućama ljudi prijeti gubitak radnog mjesta. Tvrtke poput “McDonald’sa” i drugih nastavljaju plaćati svoje zaposlenike, dobivaju barem 70 posto plaće. Ali stručnjaci misle da to neće potrajati zauvijek i da će nakon nekog vremena prestati isplaćivati plaće i svi ti ljudi će ostati bez posla.

Evo citav clanak: https://****/3upo5EI