Arnelv52 je napisao/la: ↑16 jun 2022, 16:49
Jel ti znaš uopće kakve umjetnike je Austrougarska prilikom aneksije Bosne uopće zatekla? Ne znaš. Zato i imaš osjećaj inferiornosti spram Austrijaca - jer premalo znaš o samom sebi.
To je tek dio cijele priče. A drugi dio je da mi odgovoriš ko je ukinuo bosanski jezik? Btw zemaljski muzej se i zove zemaljski a ne narodni ili državni ili nacionalni. Ko je uveo latinicu? Je l uopće znaš kakav je to uticaj imalo na stanovništvo koje je bilo pismeno ali na arebici?
Svasta nesto si ovdje
navaljao.
Kad kazem cinjenice mislim upravo na cinjenice bez obzira na moj stav o znacaju uticaja.
Ajmo ovako, da ne bi sada od teme pravili popriste prepucavanja, navest cu za sve cinjenice izvore, stranicu, pisca i naziv djela.
- Pod A-U upravom pocinju prva naucna istrazivanja u BiH, tacnije - arheoloska, geoloska itd.
- Pojavljaju se prvi rezultati istrazivanja publikovanih u edicijama Zemljaskog muzeja prezentirani naucnoj javnosti.
- Karl Pac, Truhelka, Ludvig Kuba i slicni obavili su svaki domen svojih istrazivackih izdanja te napravili pionirski posao. Preuzeto iz knjige -
Kultura i tradicija u BiH, autor dr. Senaid Hadzic str. 293.
Prije 1878. u BiH, skolstvo je bilo organizovano na konfesionalnoj osnovi. Ukupan broj mekteba bio je 535. A-U je zatekla nedovoljan broj strucnog nastavnog kadra. 1879. u Sarajevu su osnovane dvije drzavne skole, jedna gradska djevojacka skola . 1880. u nasoj zemlji bilo je 38 a vec dvije godine poslije oko 100 drzavnih skola. Izvori -
Izvjestaj o upravi BIH, Zagreb 1906., te Hadzibegovic, M. Imamovic - BiH u vrijeme A-U vladavine str. 256.
Doslo je do uvodjenja novih i kvalitetnijih poljoprivrednih kultura. Najsiru vladinu akciju unaprjedjivanja poljoprivrede predstavljalo je strucno poducavanje stanovnistva. Izvor -
Kalajev rezim u BiH, Tomisljav Kraljacic, Sarajevo 1987., str. 509 - 511.
Prije okupacije, ugalj se eksploatisao za lokalne potrebe. Samo dvije godine po okupaciji, proizvodnja je gotovo utrostrucena. Najpoznatiji rudnik zeljeza i zeljezne rude otvoren je u Varesu 1886. Izvor -
Ilijas Hadzibegovic, Postanak radnicke klase u BiH, Sarajevo 1980., str. 80.
Sta kaze Safvet-beg Basagic -
svaki islamski pokret mimoisao je inteligenciju gledajuci prijekim okom na nju kao dusmanina naroda i domovine.
Sta kaze Sacir Filandra -
u 20. stoljece Bosnjaci ulaze bez dovoljno razvijene nacionalne svijesti. Svoj kulturno nacionalni preporod izrazavaju putem lista Behar, u cijem podnaslovu je odrednica - muslimanski a ne bosnjacki. Bosnjastvo je tada bilo vise domovinski vec nacionalni pojam.
Without a moral compass, the human mind will justify anything.