Chat - bez politike i ratnih prica

[NotOccasionalFan]

Koristi li neko aparat za kafu? Koji su onako solidni za neki regularan iznos?

[Robust]

Koristi li neko aparat za kafu? Koji su onako solidni za neki regularan iznos?

sta trazis na patrone il klasicni aparat

[NotOccasionalFan]

Koristi li neko aparat za kafu? Koji su onako solidni za neki regularan iznos?

sta trazis na patrone il klasicni aparat

Ono sto bi moglo odgovarati covjeku koji pije kafu u litrima.

[bombaysaphire]

Koristi li neko aparat za kafu? Koji su onako solidni za neki regularan iznos?

sta trazis na patrone il klasicni aparat

Ono sto bi moglo odgovarati covjeku koji pije kafu u litrima.

Onda udri mrtvu džezvu


Drži se ti patrona , Julius Meinl aparat 250 KM košta , 96 kafa košta 65 KM

[Robust]

Koristi li neko aparat za kafu? Koji su onako solidni za neki regularan iznos?

sta trazis na patrone il klasicni aparat

Ono sto bi moglo odgovarati covjeku koji pije kafu u litrima.

patrone onda mozes naveliko ih uzeti samo gledaj jel za nesespresso il dolce gusto tip kapsula al mozes se i milju izvaliti za bosch ako hoces pravi aparat







il mozes otici na olx naci aparat ovi sto uvoze iz njemačke ja uzeo prije tri godine za tri stoje simens od tada samo redovni servis mu odradio i tjt nema veceg meraka od toga kad u kuhinji ujutro zamirise espresso od illy kafe i jos roknes kao ja 4x espresso i to bi aliju razbudilo iz mezara




jer meni kafa iz onih patrona nikako nije to to

[NotOccasionalFan]

sta trazis na patrone il klasicni aparat

Ono sto bi moglo odgovarati covjeku koji pije kafu u litrima.

Onda udri mrtvu džezvu


Drži se ti patrona , Julius Meinl aparat 250 KM košta , 96 kafa košta 65 KM

Ma dzezve i bosanske mi je preko glave, primjetio sam da me bas cini nervoznim, i da mi tesko pada, a gdje i nece kad pijem kafu i vodu samo po cijeli dan i noc, zavisi koja sam smjena.

Hvala i tebi i bratu @Robust na savjetima, vidjet cu da iskopam sta u narednom periodu pa se javim sa utiscima.

[godrina]

Raja po bh gradovima prolazi li neko slucajno kraj kakve pijace, zna li iko cijenu voca, krusaka npr na pijaci ?

[Marsal]

Znam da je kila borovnica skuplja od kile zlata.

A višnje po 3 marke... Znam jer ću kupit i kuhat sok nema ga boljeg.

[Arnelv52]

Svasta nesto si ovdje navaljao.

Kad kazem cinjenice mislim upravo na cinjenice bez obzira na moj stav o znacaju uticaja.

Ajmo ovako, da ne bi sada od teme pravili popriste prepucavanja, navest cu za sve cinjenice izvore, stranicu, pisca i naziv djela.

- Pod A-U upravom pocinju prva naucna istrazivanja u BiH, tacnije - arheoloska, geoloska itd.
- Pojavljaju se prvi rezultati istrazivanja publikovanih u edicijama Zemljaskog muzeja prezentirani naucnoj javnosti.
- Karl Pac, Truhelka, Ludvig Kuba i slicni obavili su svaki domen svojih istrazivackih izdanja te napravili pionirski posao. Preuzeto iz knjige - Kultura i tradicija u BiH, autor dr. Senaid Hadzic str. 293.

Prije 1878. u BiH, skolstvo je bilo organizovano na konfesionalnoj osnovi. Ukupan broj mekteba bio je 535. A-U je zatekla nedovoljan broj strucnog nastavnog kadra. 1879. u Sarajevu su osnovane dvije drzavne skole, jedna gradska djevojacka skola . 1880. u nasoj zemlji bilo je 38 a vec dvije godine poslije oko 100 drzavnih skola. Izvori - Izvjestaj o upravi BIH, Zagreb 1906., te Hadzibegovic, M. Imamovic - BiH u vrijeme A-U vladavine str. 256.

Doslo je do uvodjenja novih i kvalitetnijih poljoprivrednih kultura. Najsiru vladinu akciju unaprjedjivanja poljoprivrede predstavljalo je strucno poducavanje stanovnistva. Izvor - Kalajev rezim u BiH, Tomisljav Kraljacic, Sarajevo 1987., str. 509 - 511.

Prije okupacije, ugalj se eksploatisao za lokalne potrebe. Samo dvije godine po okupaciji, proizvodnja je gotovo utrostrucena. Najpoznatiji rudnik zeljeza i zeljezne rude otvoren je u Varesu 1886. Izvor - Ilijas Hadzibegovic, Postanak radnicke klase u BiH, Sarajevo 1980., str. 80.

Sta kaze Safvet-beg Basagic - svaki islamski pokret mimoisao je inteligenciju gledajuci prijekim okom na nju kao dusmanina naroda i domovine.

Sta kaze Sacir Filandra - u 20. stoljece Bosnjaci ulaze bez dovoljno razvijene nacionalne svijesti. Svoj kulturno nacionalni preporod izrazavaju putem lista Behar, u cijem podnaslovu je odrednica - muslimanski a ne bosnjacki. Bosnjastvo je tada bilo vise domovinski vec nacionalni pojam.

To je klasična priča o historiji Bosne proistekla iz begovske i ulemske klase koja se preko hutbi i škola prenijela na društvo.

Naravno da je Austrougarska zatekla nedostatak nastavničkog kadra kad je u Bosnu upala sa preko 200 hiljada vojnika i naravno da je zatekla nedostatak kad je 300 hiljada ljudi iz Bosne istog trenutka kad je Filipović prešao Savu počelo da bježi za Tursku i ostale zemlje pod osmanskom kontrolom i naravno da je zatekla nedostatak kadra kad je njen školski sistem temeljio na nekim skroz drugim načelima od načela na kojima je počivalo školstvo u islamskom svijetu.

Što se tiče uglja ja ne vidim šta je tu sreća? Što su nam sunarodnjake potrpali u rudnike da vade rudna bogastva Bosne za cara Franju?

Bogastvo se temelji na dodanoj vrijednosti, ugalj je primarna surovnina i od nje ne može nijedan narod obogatiti. Mogli smo iskopati još toliko i opet ne bi ništa bilo. Nisu je samo kod nas kopali, kopali su je i u Kongu i ostalim dijelovima Afrike.

Opet kažem naša priča o Austrougarskoj je proistekla iz doživljaja uleme i begova i oni su Austrougarsku u svakom slučaju doživljavali pozitivno ali i to prije svega jer je kratko trajala. Filandra i ekipa to su ono što se u ono vrijeme zvalo telalaima a u suštini se priča svodi na to da im se svidjaju Beč i Bečlije i da bi oni nekako u njihovo društvo pa preko svega gaze i sve zaboravljaju samo da bi bili prihvaćeni.

Upravo je austrougarska propaganda pred ratu Bosni govorila kako smo mi zaostao narod i kako nas treba civilizovati. A ovde pošto je narod bio bogat a zaostao, ulijenio ih dobar život pod Turcima gdje su generacijama morali razmišljati samo o tome šta će jest, ebat i pit, nisu imali ama baš nikakvog kapaciteta da im se suprostave jer nisu znali (ni morali znati) ništa o sebi: o stećcima, o bosančici, bosanskoj arebici, alhamijadu, hikajama, ilahijama, kasidama, derviškim pokretu, tekijama i tako dalje, da nabrojim samo neke opće tačke.

Skoro sam slušao jednog intelektualca koji pripada tom krugu ljudi, Mustafu Spahića u narodu poznatijeg kao Mukija. I on u jednom dijelu reče (i osta živ) da je car Franjo bio toliko plemenit da se nije svetio nakon što je napokon ušao u Bosnu. Mislim pravo pitanje je šta je on uopće radio sa 200 hiljada vojnika u Bosni?

Mogao bih još na dugo i na široko ali poenta je da te narative treba dobro preispitati.

[godrina]

Znam da je kila borovnica skuplja od kile zlata.

A višnje po 3 marke... Znam jer ću kupit i kuhat sok nema ga boljeg.

Na selu vise niko i ne bere kruske i visnje. Nece ih niko.

[RacioEmocionalan]

.

Poenta je da svako bira određeni identitet i da na osnovu toga bira stranu. Kao što se može reći otkud pravo Austriji ovdje da upada s vojskom, jednako pitanje se može postaviti i za Osmanlije.

Pa onda, neko ne vidi sebe u priči bosanskih kraljeva i priča priču o nekadašnjoj srpskoj zemlji Hercegovini ili o Hrvatima iz stoljeća sedmog.

Sve su to lične preferencije. Ovu zemlju je neko nekad morao osvojiti, pri tom ne mislim na Osmanlije i Austriju, nego čak i na starija vremena.

Ko zapravo posjeduje neotuđivo pravo na invaziju nepoznatog teritorija gdje je neko do tada živio možda na plemenskom nivou? I prije plemenske organizacije, postojalo je određeno stanovništvo bez određene strukture kojem je neko nametnuo svoju volju silom.

Priča je paradoksalna sama po sebi i bazično gledano niko ne zaslužuje ekskluzivitet ali vrijeme je donijelo sistem koji je dovoljno jak (bar bio do prvih upada Rusa na teritorij Ukrajine) da su se te stvari držale na strani većinske percepcije reda.

Manjina to zove haosom i to je vječita borba.

[Justin]

Znam da je kila borovnica skuplja od kile zlata.

A višnje po 3 marke... Znam jer ću kupit i kuhat sok nema ga boljeg.

Borovnice su ubjedljivo najgore voce.

[MaroonBjelave]

Znam da je kila borovnica skuplja od kile zlata.

A višnje po 3 marke... Znam jer ću kupit i kuhat sok nema ga boljeg.

Je li ima još uvijek višnje u onoj radnji, odnosno, diskontu pića kod TEN-a

[Asteriks]

Mogao bih još na dugo i na široko ali poenta je da te narative treba dobro preispitati.

Logicno da je svaki okupator gledao svoj interes, msm nisu dosli jer smo im eto simpatican narod. Cak je vidljivo rivalstvo izmedju Austrije i Ugarske prije svih kroz izgradnju zeljeznickog sistema, gdje je svaka strana trazila da izvuce vise koristi.

Begovi su bili najsnazniji sloj naseg drustva i pocetkom 20. stoljeca, jer su prije svega bili veliki zempljoposjednici a njihovu zemlju su dobrim dijelom obradjivali srpski seljaci. Zbog teznji i gravitiranja tih seljaka prema Srbiji, srpsko stanovnistvo nije nudilo siguran oslonac pa su Kalaj i njegova uprava odlucili da begove drze kao protivezu. Monarhiji su pomenuti bili potrebni za provodjene strateskih ciljeva.

Bosnjacka inteligencija bila je vecim dijelom letargicna i nije se na vrijeme ukljucivala u borbu za vlastite interese. Vjera im je bila najsigurnija diferenca u odnosu na druga dva naroda. 1908. smo imali oko 124 registrovana drustva i skoro svako je nosilo naziv muslimansko. Taj izbor odrednice bio je po njihovoj zelji.

Ipak, poenta ove rasprave je uticaj A-U mandata za prosperitet nase zemlje. Cinjenica da su ozivljele privreda, nauka te kulturno-zabavni zivot. Primjer - prvo stalno pozoriste osnovano je u Tuzli 1898. Prve drzavne skole, skole za obuku poljoprivrednika, nove poljoprivrene kulture itd., dobili smo od pomenutih. Sve navedeno sam potkrijepio izvorima. Te knjige, ako ih vec zelis uprostiti mozes provjeriti, hronoloski prateci izvore u nekom arhivu.

Da bi izdao neko djelo, moras imati receznije validnih ustanova te struke odredjenog kredibiliteta. Primjer rad - Kultura i tradicija BiH, za recenzente je, pored nasih ustanova imao i Sveuciliste iz Osijeka.

Da bi izvukao zakljucak moras citati. Ako zelis upoznati osmansko naslijedje privrednih prilika, koje se nadovezuje na period mandata A-U, trebao bi prouciti minimalno 10-ak knjiga uz neke obavezne rasprave i clanke. Tek onda mozes nesto preispitati.

Ovim prekidam dalju raspravu. Cheers

[Kaunas]

U Njemackoj fakin' tresnje 9 ipo eura.

[ASD]

U Njemackoj fakin' tresnje 9 ipo eura.

Jesu nalijepljeni certifikati okolo ili obicne u prodavnici?

[Apolon]

U Njemackoj fakin' tresnje 9 ipo eura.

Ima i skupljih

[StevieG8]

Mogao bih još na dugo i na široko ali poenta je da te narative treba dobro preispitati.

Logicno da je svaki okupator gledao svoj interes, msm nisu dosli jer smo im eto simpatican narod. Cak je vidljivo rivalstvo izmedju Austrije i Ugarske prije svih kroz izgradnju zeljeznickog sistema, gdje je svaka strana trazila da izvuce vise koristi.

Begovi su bili najsnazniji sloj naseg drustva i pocetkom 20. stoljeca, jer su prije svega bili veliki zempljoposjednici a njihovu zemlju su dobrim dijelom obradjivali srpski seljaci. Zbog teznji i gravitiranja tih seljaka prema Srbiji, srpsko stanovnistvo nije nudilo siguran oslonac pa su Kalaj i njegova uprava odlucili da begove drze kao protivezu. Monarhiji su pomenuti bili potrebni za provodjene strateskih ciljeva.

Bosnjacka inteligencija bila je vecim dijelom letargicna i nije se na vrijeme ukljucivala u borbu za vlastite interese. Vjera im je bila najsigurnija diferenca u odnosu na druga dva naroda. 1908. smo imali oko 124 registrovana drustva i skoro svako je nosilo naziv muslimansko. Taj izbor odrednice bio je po njihovoj zelji.

Ipak, poenta ove rasprave je uticaj A-U mandata za prosperitet nase zemlje. Cinjenica da su ozivljele privreda, nauka te kulturno-zabavni zivot. Primjer - prvo stalno pozoriste osnovano je u Tuzli 1898. Prve drzavne skole, skole za obuku poljoprivrednika, nove poljoprivrene kulture itd., dobili smo od pomenutih. Sve navedeno sam potkrijepio izvorima. Te knjige, ako ih vec zelis uprostiti mozes provjeriti, hronoloski prateci izvore u nekom arhivu.

Da bi izdao neko djelo, moras imati receznije validnih ustanova te struke odredjenog kredibiliteta. Primjer rad - Kultura i tradicija BiH, za recenzente je, pored nasih ustanova imao i Sveuciliste iz Osijeka.

Da bi izvukao zakljucak moras citati. Ako zelis upoznati osmansko naslijedje privrednih prilika, koje se nadovezuje na period mandata A-U, trebao bi prouciti minimalno 10-ak knjiga uz neke obavezne rasprave i clanke. Tek onda mozes nesto preispitati.

Ovim prekidam dalju raspravu. Cheers

Lijepo je procitat ovakve diskusije na forumu.

[Kaunas]

U Njemackoj fakin' tresnje 9 ipo eura.

Jesu nalijepljeni certifikati okolo ili obicne u prodavnici?

U marketu valjda obicne pojma nemam.

[ASD]

Vijest dana. Salko Juklo otkrio ko stoji iza profila Sabit iz Tarčina.