Procurio je plan Evropske unije za predstojeću zimu i period kada treba očekivati prekid ili dodatno smanjenje uvoza ruskog plina.
Reuters je imao uvid u plan koji suštinski podrazumijeva maksimalnu štednju, ali i mjere poticaja za privredu.
Evropska unija će ohrabriti zemlje članice da smanje potražnju za plinom tako što će podsticati industrije da manje koriste taj energent jer se Evropa mora pripremati za moguće dalje smanjenje ruskog snabdjevanja.
Plan Evropske komisije, koji bi trebao biti objavljen 20. jula, predložit će zemljama da pokrenu finansijske poticaje za kompanije da smanje upotrebu plina, koriste državnu pomoć kako bi podstaknule industrije i elektrane da pređu na druga goriva te pokrenu informativne kampanje kako bi potaknule potrošače na koristite manje grijanja i hlađenja.
Mjere usmjerene na industriju mogle bi uključivati aukcije ili tendere na kojima bi veliki potrošači dobili nadoknadu za manje trošenja plina, prema nacrtu, što bi se moglo promijeniti prije nego što bude objavljen.
Vlade bi također trebale odlučiti kojim će redoslijedom natjerati industrije da se zatvore u hitnim slučajevima, navodi se. Narudžba treba da razmotri koliko su bitne usluge instalacije i kako bi se njeno zatvaranje provuklo kroz lance snabdijevanja.
Sadašnjim djelovanjem, EU ima za cilj potisnuti što je moguće više plina u skladišta i izgraditi tampon za opskrbu za zimu, kada potražnja za grijanjem dosegne vrhunac. Skladište gasa EU trenutno je popunjeno 62%, što je daleko od cilja od 80% kapaciteta do novembra.
Domaćinstva su za sada "zaštićeni potrošači" prema zakonu EU, što znači da će biti posljednja pogođena racionalizacijom plina. Ali zemlje EU bi mogle nametnuti obavezna ograničenja grijanja ili hlađenja drugim potrošačima, poput ureda ili trgovačkih centara, ako dođe do ozbiljne nestašice plina, navodi se u nacrtu.
"Rana zajednička akcija na nivou EU u ovom kritičnom trenutku procesa punjenja skladišta će smanjiti potrebu za mogućim i bolnijim smanjenjem potražnje kasnije tokom zime", navodi se u nacrtu.
Prije nego što je Moskva napala Ukrajinu u februaru, EU se oslanjala na Rusiju za 40% svog plina. Taj udio je naglo opao, a tokovi iz Rusije su sada ispod 30% prosjeka 2016 - 2021, navodi se u nacrtu.
Moskva je od početka rata ograničila isporuke gasa za 12 zemalja EU, potpuno prekinuvši neke zbog spora oko plaćanja, a utjecala je i na druge smanjenjem protoka kroz svoj gasovod Sjeverni tok 1 do Njemačke. Taj naftovod je sada isključen zbog održavanja, za koji se vlade brinu da bi mogao biti produžen zbog rata.
U svemu tome treba imati na umu da je BiH van primarnih planova koji će vrijediti za EU te će se država morati osloniti prije svega na svoje planove, ukoliko ih uopšte i ima.
