Arvid je napisao/la: ↑29 mar 2023, 09:55
kraljttbvb je napisao/la: ↑29 mar 2023, 07:38
numanumaye22 je napisao/la: ↑29 mar 2023, 00:21
O cemu pricamo, pa bolan pola oceva i djedova radilo po Libiji.
Ne tako davno, dobar dio stanovnika tadašnje Jugoslavije je maštao o odlasku na rad u inostranstvo.
To inostranstvo nije bila samo Njemačka, kako bi neko odmah pomislio. To inostranstvo je bila Libija. Odlazili su u tu državu na rad i inženjeri i radnici, i ljekari i medicinsko osoblje, građevinci, mehaničari…
Ogromne poslove po Libiji je radio Energoinvest, Hidrogradnja i ko zna koliko još firmi sa prostora bivše Jugoslavije. Nije bez razloga bila i avionska linija Sarajevo-Beograd-Tripoli i to dva ili tri puta sedmično.
U Beogradu je bilo i predstavništvo aviokompanije Libyan Airlines. Gaddafi nas je opet uveseljavao svojom ekstravagancijom, razapinjanjem šatora po gradskim parkovima i darivanjem kamila svjetskim liderima.
Libija je bila obećana zemlja u to doba. Odeš, radiš koju godinu, vratiš se sa solidnom zalihom para koje bi ovdje trebale otvoriti nove mogućnosti.
A Libija je od pustare polako postajala jedna od najrazvijenijih afričkih zemalja. Zapravo najrazvijenija. Izvori nafte i relativno zadovoljno stanovništvo. I predsjednik koji se na ovaj ili onaj način zamjerio mnogim svjetskim liderima ali opet, kako god, izazivao respekt i poštovanje
Od 50ih negdje nasi naseljavaju Njemacku, tako da ta prica da se prije nije odlazilo, ne pije vode.
Ugovor između Savezne Republike Njemačke i Jugoslavije o organiziranom transferu radne snage za potrebe njemačkog tržišta rada, je posljednji ugovor ovakve vrste potpisan između Njemačke i neke od „gastarbajterskih zemalja". Prvi ugovor je za rastuće potrebe njemačkog gospodarskog čuda potpisan još 1955. s Italijom.
No, kako je na tribini „50 godina gastarbajtera iz Jugoslavije" u organizaciji udruge „Südost Kultur" u Berlinu, objasnio prof. Hannes Grandits s berlinskog Sveučilišta Humboldt, u tom trenutku je u Njemačkoj i bez sporazuma već živjelo i radilo 300.000 radnika iz Jugoslavije. Prosječna starost radnika iz Jugoslavije je bila oko 25 godina
U radu je spas - jugoslavenski gastarbajteri na kolodvoru u Frankfurtu
Prema podacima Svjetske banke iz 1989. godine Jugoslavija je na konto deviznih doznaka imala priliv više od 3,5 milijardi američkih dolara.
"Jedna od stavki džentlmenskog sporazuma između Tita i Brandta o obeštećenju žrtava nacističkih progona bila je i da se Jugoslaviji stavljaju na raspolaganje ušteđevine jugoslavenskih radnika u SR Njemačkoj u vidu kredita. Garant je bila njemačka vlada
Poznato jos kao i, "dan kad je tetka otisla u Njemacku".
