Post
Postao/la insider » 25 mar 2011, 01:51
1. april 2011. godine, zgrada Nogometnog saveza BiH na Ferhadiji:
ILJO: Munibe, sine, zašto plačeš? Šta, pobogu, radiš sa tog ćilima?
UŠKE: Dragi Iljo, gotovo je. Papučari iz FIFA-e i UEFA-e rasturiše naš "lanac sreće". Gotovo je... Zauvijek... A, ćilim smo ja i moja žena donijeli od kuće, pa red je da ga vratimo.
ILJO: Čekaj, zar je fakat onaj gubavi Platini mislio ozbiljno? Ne mogu da vjerujem! Zovi Dodu, zovi Čovu, zovi Bakira... Ne može to tako!
UŠKE (sav u suzama): Ma, j.ebi se više i ti Iljo! Jesi čuo?! One noći, u parku, obećao si da ćemo svi na kraju biti sretni.
ILJO (već zabrinuto): Pa... Hmmm...
UŠKE: A, evo propušten iz Kentarija. Garant za onaj ugovor.
ILJO: Ma, stipu ba te gluposti. Kakakv crni ugovor. Nisam ja to nikad' potpisao.
UŠKE. E, jesi Iljo, jesi smradu. Zajedno smo, ne pokušavaj se sada izvući.
SULJO (sav se uzdihao, ulazi u prostorije): Mamicu vam karam, tražim vas po čitavom Saraj'vu. Munibe, tebi ću oko naživo da vadim.
UŠK (preplašen do iznemoglosti): Što meni???
ILJO (uz smijeh): Tebi, tebi. Nego kome.
SULJO: Šuti Iljo, krme debelo. Tebe ću na ražanj da stavim, ja i Bevanda ćemo zajedno da te pečemo.
ILJO: De bolan Suljo, smiri. Popij jednu, biće ti lakše.
SULJO (nazdavi s nogu): Eh, sad odoh povuć neke svoje veze, riješit će svemogući Suljo i ovo. Kad sam dosad levatio, i odsad ću. (Suljo u trku istrča iz zgrade).
UŠKE: Haj' sad Iljo, oko moje plavo, da zapalimo po jednu. Večeras ima neka fešta u 'Bosni', rezervisao sam nam stol. Treba nam malo da se opustimo.
(nekoliko sati kasnije, Uške i Iljo ispijajući litre konjaka, nazdravljajući sa ljudima sumnjiva morala i maloljetnim konobaricama, plaču uz pjesmu: Crno vino, crne oči, sve je crno oko mene...)
p.s. Umrite gadovi!
Moje su slutnje bile uvijek malo čudne, tesko je mene preći je l' znaš?