FK Sarajevo

[Chony533]

Ma nabijem ja tog Halvadziju, i eto neka je toliko stvari tacno kao sto i jeste, al da neko kaze ovom odronu “bravo za tekst” i da ga hvali zato sto je ovo napisao. Zar ne vidimo koliko smo atraktivna tema svakom novinaru i koliko jedva cekaju da pisu o nama. Ovaj tekst je fuj i sram svakog treba da bude ko cestita ovom mamlazu i klixu na ovom javnom pisanju na nas klub.
Nesto se ne sjecam da se ovako pisalo o zelji koji nije trofeja vidio godinama…

[guadalupe]

FK Sarajevo u potrazi za izgubljenim identitetom: Imati i ne znati, gore je nego nemati

Imati i ne znati, gore je nego nemati. Tako se najkraće može sumirati dosadašnji mandat Ismira Mirvića na čelu FK Sarajevo koji je u tri sezone pod palicom američkog biznismena porijeklom iz BiH ostvarilo rezultate kakve bi imalo i u svim drugim oklonostima u slabašnom domaćem prvenstvu.

Tri četvrta mjesta sa 25, 26 i 38 bodova zaostatka za prvakom, jedno finale Kupa i brojne blamaže na svim poljima malo su i premalo za "milionere" s Koševa koji sanjaju evropske snove, dok istovremeno ne mogu biti najbolji ni u svojoj avliji.

Bordo klub je igrao evropska takmičenja i pravio značajne rezultate i kada nije imao Trening kamp u Butmiru, kada nije postojala Akademija i kada su igrači u najboljem slučaju dobivali plate svakih nekoliko mjeseci, ali identitet kluba je bio mnogo izraženiji nego je to slučaj sad.

Nogometaši su znali za koga igraju, jer su klubu postojali određeni autoriteti i struka koja je na pravi način znala prezentovati i prenijeti klupske vrijednosti. Sve ono što danas nedostaje Sarajevu, iako je finansijska situacija neuporedivo bolja.

Možda u tome i jeste najveći problem današnjeg Sarajeva, koje odavno luta u potrazi za izgubljenim identitetom, uzrokovanog nekompetentnim kadrovima i poljuljanim osjećajom pripadnosti klubu.

Navijači koji još uvijek podržavaju Mirvića, ne mogu osporiti njegov entuzijazam i želju da sa Sarajevom napravi nešto vrijedno pomena, ali realnost je da predsjednik Bordo kluba ide iz greške u grešku izborom saradnika i funkcionera na najvažnijim pozicijama u klubu.

U svijetu je teško pronaći primjer sličan FK Sarajevo gdje su glavni operativci osobe koji uglavnom dolaze iz ženskog nogometa. U BiH, maloj bari punoj krokodila, gdje se služi svim i svačim i gdje nisu "preživjeli" ni mnogo veći i ozbiljniji "igrači", Sarajevo kotira poput nekog provincijskog kluba bez ikakvog utjecaja u Nogometnom savezu BiH i važnim institucijama.

S ulaganjima i budžetom kojim raspolažu, sve osim trofeja na Koševu je neuspjeh i svako bi morao snositi svoj dio odgovornosti.

Zbog toga je i ovosezonsko četvrto mjesto neuspjeh. Istina, plasman u Evropu je ostvaren kao primarni cilj, ali samo zahvaljujući tome što su u finalu Kupa BiH bila dva kluba koja su ranije osigurala nastup na evropskoj sceni, baš kao i prošle godine.

Premalo je to za navijače Sarajeva, željne uspjeha i velikih utakmica, a koji su ove sezone bili jedina svijetla tačka i u velikom broju gledali inače negledljivu i slabu igru svog tima.

Najodgovorniji za to je svakako trener Simon Rožman koji je aposlutno razočarao uprkos strpljenju i podršci navijača. Slovenac je na početku dobro djelovao, s određenom vizijom i idejom, ali kako je vrijeme odmicalo, njegova ekipa je bila sve lošija i bezidejnija.

Sarajevo je igralo slabo tokom cijele sezone, uz tek poneki bljesak, iako su Rožman i sportski direktor Senijad Ibričić imali odriješene ruke u sklapanju igračkog kadra.

Sezona je pokazala da Sarajevo evidentno nema kvalitet za najviše ciljeve i da je ekipa jako loše selektirana, pogotvo u sredini terena. Mahom su to bili igrači istog profila, bez pravog zadnjeg veznog i kreatora igre.

U brojnim analizama se govorilo o apstraktnom kvalitetu igračkog kadra Sarajeva, što apsolutno ničim nije potkrepljeno, osim konstantnog ponavljanja da klub s Koševa ima najveći budžet i plate. Ako je igrač "masno" (pre)plaćen, ne mora značiti da je i kvalitetan, a eklatantan primjer su nogometaši Sarajeva koji su uglavnom čisti prvoligaški prosjek.

Zimski prijelazni rok je bio potpuno promašen, jer nije doveden nijedan igrač koji je momentalno mogao unaprijediti igru i za kojeg se moglo ustvrditi da je pojačanje. Rožman i Ibričić su se olako odrekli nekih igrača, koji nisu zamijenjeni boljim i zbog toga su potpuno krahirali.

Slovenski stručnjak je tokom zimske pauze poručio da ćemo tek na proljeće gledati "pravo Sarajevo" kada s ekipom prođe kompletne pripreme i konačno kompletira ekipu prema svojoj viziji i ideji.

Na osnovu toga, ne postoji aposlutno nijedan dovoljno snažan argument zašto bi dvojac Ibričić-Rožman trebao ostati u Sarajevu i gotovo je sigurno da će uskoro postati bivši. I koliko god apsurdno bilo, koliko god se pričalo o strpljenju i sistemu, to bi možda bila i najlogičnija promjena od svih do sadašanjih u Mirvićevom mandatu, jer Sarajevo s Rožmanom evidentno ne može napredovati i biti bolje.

Simon Rožman je možda dobar trener, ali ne u Sarajevu i ne u ovako toksičnoj sredini gdje je podlegao pritisku i pogubio konce upravljanja timom i svlačionicom.

Iako je Sarajevo objektivno oštećeno sudijskim odlukama u pojedinim utakmicama, ne postoji opravdanje za 25 bodova zaostaka za prvakom Borcem.

Umjesto izgradnje ekipe koja bi se bar iduće sezone borila za titulu, što je možda i bila slamka spasa za koji se trebao uhvatiti, Rožman će prema svemu sudeći ekipu ostaviti u rasulu.

Slovenac, koji je postao prepoznatljiv po svom čestom isticanju fraze o "prikazanom sadržaju", nije uspio da posloži ekipu kako se očekivalo i Sarajevo će po ko zna koji put naljeto morati u rekonstukciju igračkog kadra, što znači nastavak lutanja.

Evropske utakmice i novo prvenstvo dolaze brzo i u Sarajevu moraju promptno donijeti odluku. Potrebno je što hitnije riješiti pitanje trenera i izvršiti dosta poboljšanja u timu. S Rožmanom ili bez njega, izvjesno je da je pred Sarajevom još jedna teška sezona.

H. Halvadžija - klix.ba

E moj Halvadzija idiote. Vjerovatno navijas za Zelju. Nemam sada vremena za analizu, ali cu samo napisati da postulat na kojem lezi misljenje ovog satro novinara je netacan.
FK Sarajevo nema najveci budzet u ligi.
Sa malo vise novinarskog prese ravanja i malo vise istrazivanja, mogao je ovo biti dobar tekst.
Jeste, bilo je gresaka Rozmanovih i igra nije bila na nivou, nismo mi budale, ali i Klopp je grijesio svake godine u 9 godine….to se zove povjerenje treneru i strucnom stabu. Ako po misljenju Uprave on ide prema krajnjem cilju a to je izbalansirana i uigrana ekipa.
Morteme ispasce da ti potices ovako huskaske tekstove protiv naseg FK Sarajevo.

Evo ja volim Sarajevo vise od zivota, pa mi ni malo ne smeta ovaj clanak. Frajer je sve napisao kako jeste, jel nesta slagao ? Jesu li nam ove SFK glupace glavne u klubu koje veze o zivotu nemaju ? Jesmo li prije uvijek mogli biti 4 bez marke ? Jesu li razocarali Rozman i Ibricic ? (Iako ih ne bi mjenjao ) Ima li igdje da ovako nestrucne osobe kao sto je Potura i ostale kuravele se pitaju nesta u najvecem klubu u drzavi i pitamo se sto nam je ovakvo stanje.

[SamoDaKazeem]

FK Sarajevo u potrazi za izgubljenim identitetom: Imati i ne znati, gore je nego nemati

Imati i ne znati, gore je nego nemati. Tako se najkraće može sumirati dosadašnji mandat Ismira Mirvića na čelu FK Sarajevo koji je u tri sezone pod palicom američkog biznismena porijeklom iz BiH ostvarilo rezultate kakve bi imalo i u svim drugim oklonostima u slabašnom domaćem prvenstvu.

Tri četvrta mjesta sa 25, 26 i 38 bodova zaostatka za prvakom, jedno finale Kupa i brojne blamaže na svim poljima malo su i premalo za "milionere" s Koševa koji sanjaju evropske snove, dok istovremeno ne mogu biti najbolji ni u svojoj avliji.

Bordo klub je igrao evropska takmičenja i pravio značajne rezultate i kada nije imao Trening kamp u Butmiru, kada nije postojala Akademija i kada su igrači u najboljem slučaju dobivali plate svakih nekoliko mjeseci, ali identitet kluba je bio mnogo izraženiji nego je to slučaj sad.

Nogometaši su znali za koga igraju, jer su klubu postojali određeni autoriteti i struka koja je na pravi način znala prezentovati i prenijeti klupske vrijednosti. Sve ono što danas nedostaje Sarajevu, iako je finansijska situacija neuporedivo bolja.

Možda u tome i jeste najveći problem današnjeg Sarajeva, koje odavno luta u potrazi za izgubljenim identitetom, uzrokovanog nekompetentnim kadrovima i poljuljanim osjećajom pripadnosti klubu.

Navijači koji još uvijek podržavaju Mirvića, ne mogu osporiti njegov entuzijazam i želju da sa Sarajevom napravi nešto vrijedno pomena, ali realnost je da predsjednik Bordo kluba ide iz greške u grešku izborom saradnika i funkcionera na najvažnijim pozicijama u klubu.

U svijetu je teško pronaći primjer sličan FK Sarajevo gdje su glavni operativci osobe koji uglavnom dolaze iz ženskog nogometa. U BiH, maloj bari punoj krokodila, gdje se služi svim i svačim i gdje nisu "preživjeli" ni mnogo veći i ozbiljniji "igrači", Sarajevo kotira poput nekog provincijskog kluba bez ikakvog utjecaja u Nogometnom savezu BiH i važnim institucijama.

S ulaganjima i budžetom kojim raspolažu, sve osim trofeja na Koševu je neuspjeh i svako bi morao snositi svoj dio odgovornosti.

Zbog toga je i ovosezonsko četvrto mjesto neuspjeh. Istina, plasman u Evropu je ostvaren kao primarni cilj, ali samo zahvaljujući tome što su u finalu Kupa BiH bila dva kluba koja su ranije osigurala nastup na evropskoj sceni, baš kao i prošle godine.

Premalo je to za navijače Sarajeva, željne uspjeha i velikih utakmica, a koji su ove sezone bili jedina svijetla tačka i u velikom broju gledali inače negledljivu i slabu igru svog tima.

Najodgovorniji za to je svakako trener Simon Rožman koji je aposlutno razočarao uprkos strpljenju i podršci navijača. Slovenac je na početku dobro djelovao, s određenom vizijom i idejom, ali kako je vrijeme odmicalo, njegova ekipa je bila sve lošija i bezidejnija.

Sarajevo je igralo slabo tokom cijele sezone, uz tek poneki bljesak, iako su Rožman i sportski direktor Senijad Ibričić imali odriješene ruke u sklapanju igračkog kadra.

Sezona je pokazala da Sarajevo evidentno nema kvalitet za najviše ciljeve i da je ekipa jako loše selektirana, pogotvo u sredini terena. Mahom su to bili igrači istog profila, bez pravog zadnjeg veznog i kreatora igre.

U brojnim analizama se govorilo o apstraktnom kvalitetu igračkog kadra Sarajeva, što apsolutno ničim nije potkrepljeno, osim konstantnog ponavljanja da klub s Koševa ima najveći budžet i plate. Ako je igrač "masno" (pre)plaćen, ne mora značiti da je i kvalitetan, a eklatantan primjer su nogometaši Sarajeva koji su uglavnom čisti prvoligaški prosjek.

Zimski prijelazni rok je bio potpuno promašen, jer nije doveden nijedan igrač koji je momentalno mogao unaprijediti igru i za kojeg se moglo ustvrditi da je pojačanje. Rožman i Ibričić su se olako odrekli nekih igrača, koji nisu zamijenjeni boljim i zbog toga su potpuno krahirali.

Slovenski stručnjak je tokom zimske pauze poručio da ćemo tek na proljeće gledati "pravo Sarajevo" kada s ekipom prođe kompletne pripreme i konačno kompletira ekipu prema svojoj viziji i ideji.

Na osnovu toga, ne postoji aposlutno nijedan dovoljno snažan argument zašto bi dvojac Ibričić-Rožman trebao ostati u Sarajevu i gotovo je sigurno da će uskoro postati bivši. I koliko god apsurdno bilo, koliko god se pričalo o strpljenju i sistemu, to bi možda bila i najlogičnija promjena od svih do sadašanjih u Mirvićevom mandatu, jer Sarajevo s Rožmanom evidentno ne može napredovati i biti bolje.

Simon Rožman je možda dobar trener, ali ne u Sarajevu i ne u ovako toksičnoj sredini gdje je podlegao pritisku i pogubio konce upravljanja timom i svlačionicom.

Iako je Sarajevo objektivno oštećeno sudijskim odlukama u pojedinim utakmicama, ne postoji opravdanje za 25 bodova zaostaka za prvakom Borcem.

Umjesto izgradnje ekipe koja bi se bar iduće sezone borila za titulu, što je možda i bila slamka spasa za koji se trebao uhvatiti, Rožman će prema svemu sudeći ekipu ostaviti u rasulu.

Slovenac, koji je postao prepoznatljiv po svom čestom isticanju fraze o "prikazanom sadržaju", nije uspio da posloži ekipu kako se očekivalo i Sarajevo će po ko zna koji put naljeto morati u rekonstukciju igračkog kadra, što znači nastavak lutanja.

Evropske utakmice i novo prvenstvo dolaze brzo i u Sarajevu moraju promptno donijeti odluku. Potrebno je što hitnije riješiti pitanje trenera i izvršiti dosta poboljšanja u timu. S Rožmanom ili bez njega, izvjesno je da je pred Sarajevom još jedna teška sezona.

H. Halvadžija - klix.ba

Solidan tekst,ima dosta toga tacnog. Mada se ne mogu oteti utisku neke zluradosti koja izbija iz njega. A i najvaznije,kompletan tekst je pisan sa potpuno pogresne premise. Mi nismo milioneri,nismo najskuplja ekipa,nemamo najvise para,nemamo najveci budzet.
Najskuplju ekipu,najveci budzet,najvise para ima zrinjski. A i razlika u cijeni tima i budzetu u odnosu na Borac je minorna. Razlika koje se lako brise njihovim daleko boljim drustvenim statusom i uticajem.
Plate u Sarajevu ,Borcu,zrinskom ,zeljeznicaru su tu negdje.to sto imamo 2-3 igraca sa jacom platom,logicno ne moze odlucivati prvenstva.
Nama investitori daju pare na kasicicu ,od pocetka, Nikad se nismo cjenovno ni po budzetu drasticno odmakli od zrinjskog a i od ostalih. Iduce sezone cemo sa budzetom biti tu negdje sa Borcem,zeljeznicarom,zrinjskim i Velezom ( najavljuju budzet 7-8 miliona ) Tako da je potpuno deplasirano govoriti o imanju i neznanju. Tu smo svi negdje. Spinovanje ili 100x ponovljena laz postaje istina.

Dzaba pokušavate stvari relativizirati i pisati neistine jer tako sami sebi olakšavate bruku zvanu era Ismira Mirvića.
Sarajevo ima daleko najveći budzet, Sarajevo ima najpreplaćenije igrače.
Ali isto tako Sarajevo nema upravu, Sarajevo nema elementarno znanje o vođenju sportskog kolektiva.
Sarajevo je nebitan faktor u opštini centar,nebitan u KS, nebitan u Federaciji,nebitan u BiH
Nesposobnost je jača od silnih para koje bacaju u bunar već godinama.

[belosevic23]

FK Sarajevo u potrazi za izgubljenim identitetom: Imati i ne znati, gore je nego nemati

Imati i ne znati, gore je nego nemati. Tako se najkraće može sumirati dosadašnji mandat Ismira Mirvića na čelu FK Sarajevo koji je u tri sezone pod palicom američkog biznismena porijeklom iz BiH ostvarilo rezultate kakve bi imalo i u svim drugim oklonostima u slabašnom domaćem prvenstvu.

Tri četvrta mjesta sa 25, 26 i 38 bodova zaostatka za prvakom, jedno finale Kupa i brojne blamaže na svim poljima malo su i premalo za "milionere" s Koševa koji sanjaju evropske snove, dok istovremeno ne mogu biti najbolji ni u svojoj avliji.

Bordo klub je igrao evropska takmičenja i pravio značajne rezultate i kada nije imao Trening kamp u Butmiru, kada nije postojala Akademija i kada su igrači u najboljem slučaju dobivali plate svakih nekoliko mjeseci, ali identitet kluba je bio mnogo izraženiji nego je to slučaj sad.

Nogometaši su znali za koga igraju, jer su klubu postojali određeni autoriteti i struka koja je na pravi način znala prezentovati i prenijeti klupske vrijednosti. Sve ono što danas nedostaje Sarajevu, iako je finansijska situacija neuporedivo bolja.

Možda u tome i jeste najveći problem današnjeg Sarajeva, koje odavno luta u potrazi za izgubljenim identitetom, uzrokovanog nekompetentnim kadrovima i poljuljanim osjećajom pripadnosti klubu.

Navijači koji još uvijek podržavaju Mirvića, ne mogu osporiti njegov entuzijazam i želju da sa Sarajevom napravi nešto vrijedno pomena, ali realnost je da predsjednik Bordo kluba ide iz greške u grešku izborom saradnika i funkcionera na najvažnijim pozicijama u klubu.

U svijetu je teško pronaći primjer sličan FK Sarajevo gdje su glavni operativci osobe koji uglavnom dolaze iz ženskog nogometa. U BiH, maloj bari punoj krokodila, gdje se služi svim i svačim i gdje nisu "preživjeli" ni mnogo veći i ozbiljniji "igrači", Sarajevo kotira poput nekog provincijskog kluba bez ikakvog utjecaja u Nogometnom savezu BiH i važnim institucijama.

S ulaganjima i budžetom kojim raspolažu, sve osim trofeja na Koševu je neuspjeh i svako bi morao snositi svoj dio odgovornosti.

Zbog toga je i ovosezonsko četvrto mjesto neuspjeh. Istina, plasman u Evropu je ostvaren kao primarni cilj, ali samo zahvaljujući tome što su u finalu Kupa BiH bila dva kluba koja su ranije osigurala nastup na evropskoj sceni, baš kao i prošle godine.

Premalo je to za navijače Sarajeva, željne uspjeha i velikih utakmica, a koji su ove sezone bili jedina svijetla tačka i u velikom broju gledali inače negledljivu i slabu igru svog tima.

Najodgovorniji za to je svakako trener Simon Rožman koji je aposlutno razočarao uprkos strpljenju i podršci navijača. Slovenac je na početku dobro djelovao, s određenom vizijom i idejom, ali kako je vrijeme odmicalo, njegova ekipa je bila sve lošija i bezidejnija.

Sarajevo je igralo slabo tokom cijele sezone, uz tek poneki bljesak, iako su Rožman i sportski direktor Senijad Ibričić imali odriješene ruke u sklapanju igračkog kadra.

Sezona je pokazala da Sarajevo evidentno nema kvalitet za najviše ciljeve i da je ekipa jako loše selektirana, pogotvo u sredini terena. Mahom su to bili igrači istog profila, bez pravog zadnjeg veznog i kreatora igre.

U brojnim analizama se govorilo o apstraktnom kvalitetu igračkog kadra Sarajeva, što apsolutno ničim nije potkrepljeno, osim konstantnog ponavljanja da klub s Koševa ima najveći budžet i plate. Ako je igrač "masno" (pre)plaćen, ne mora značiti da je i kvalitetan, a eklatantan primjer su nogometaši Sarajeva koji su uglavnom čisti prvoligaški prosjek.

Zimski prijelazni rok je bio potpuno promašen, jer nije doveden nijedan igrač koji je momentalno mogao unaprijediti igru i za kojeg se moglo ustvrditi da je pojačanje. Rožman i Ibričić su se olako odrekli nekih igrača, koji nisu zamijenjeni boljim i zbog toga su potpuno krahirali.

Slovenski stručnjak je tokom zimske pauze poručio da ćemo tek na proljeće gledati "pravo Sarajevo" kada s ekipom prođe kompletne pripreme i konačno kompletira ekipu prema svojoj viziji i ideji.

Na osnovu toga, ne postoji aposlutno nijedan dovoljno snažan argument zašto bi dvojac Ibričić-Rožman trebao ostati u Sarajevu i gotovo je sigurno da će uskoro postati bivši. I koliko god apsurdno bilo, koliko god se pričalo o strpljenju i sistemu, to bi možda bila i najlogičnija promjena od svih do sadašanjih u Mirvićevom mandatu, jer Sarajevo s Rožmanom evidentno ne može napredovati i biti bolje.

Simon Rožman je možda dobar trener, ali ne u Sarajevu i ne u ovako toksičnoj sredini gdje je podlegao pritisku i pogubio konce upravljanja timom i svlačionicom.

Iako je Sarajevo objektivno oštećeno sudijskim odlukama u pojedinim utakmicama, ne postoji opravdanje za 25 bodova zaostaka za prvakom Borcem.

Umjesto izgradnje ekipe koja bi se bar iduće sezone borila za titulu, što je možda i bila slamka spasa za koji se trebao uhvatiti, Rožman će prema svemu sudeći ekipu ostaviti u rasulu.

Slovenac, koji je postao prepoznatljiv po svom čestom isticanju fraze o "prikazanom sadržaju", nije uspio da posloži ekipu kako se očekivalo i Sarajevo će po ko zna koji put naljeto morati u rekonstukciju igračkog kadra, što znači nastavak lutanja.

Evropske utakmice i novo prvenstvo dolaze brzo i u Sarajevu moraju promptno donijeti odluku. Potrebno je što hitnije riješiti pitanje trenera i izvršiti dosta poboljšanja u timu. S Rožmanom ili bez njega, izvjesno je da je pred Sarajevom još jedna teška sezona.

H. Halvadžija - klix.ba

Solidan tekst,ima dosta toga tacnog. Mada se ne mogu oteti utisku neke zluradosti koja izbija iz njega. A i najvaznije,kompletan tekst je pisan sa potpuno pogresne premise. Mi nismo milioneri,nismo najskuplja ekipa,nemamo najvise para,nemamo najveci budzet.
Najskuplju ekipu,najveci budzet,najvise para ima zrinjski. A i razlika u cijeni tima i budzetu u odnosu na Borac je minorna. Razlika koje se lako brise njihovim daleko boljim drustvenim statusom i uticajem.
Plate u Sarajevu ,Borcu,zrinskom ,zeljeznicaru su tu negdje.to sto imamo 2-3 igraca sa jacom platom,logicno ne moze odlucivati prvenstva.
Nama investitori daju pare na kasicicu ,od pocetka, Nikad se nismo cjenovno ni po budzetu drasticno odmakli od zrinjskog a i od ostalih. Iduce sezone cemo sa budzetom biti tu negdje sa Borcem,zeljeznicarom,zrinjskim i Velezom ( najavljuju budzet 7-8 miliona ) Tako da je potpuno deplasirano govoriti o imanju i neznanju. Tu smo svi negdje. Spinovanje ili 100x ponovljena laz postaje istina.

Dzaba pokušavate stvari relativizirati i pisati neistine jer tako sami sebi olakšavate bruku zvanu era Ismira Mirvića.
Sarajevo ima daleko najveći budzet, Sarajevo ima najpreplaćenije igrače.
Ali isto tako Sarajevo nema upravu, Sarajevo nema elementarno znanje o vođenju sportskog kolektiva.
Sarajevo je nebitan faktor u opštini centar,nebitan u KS, nebitan u Federaciji,nebitan u BiH
Nesposobnost je jača od silnih para koje bacaju u bunar već godinama.

Tako je, cuj plate u Sarajevu i zeljeznicaru su tu negdje...penaranda prima ko citav njihov roster..ne znam cemu poenta da se brani i drugacije interpretira istina

[SamoDaKazeem]

Pa eto uporno pokušavaju progurati svoje da nas svi mrze da svi lažu.Ne mogu da podnesu istinu o nesposobnosti.
Znači daleko veći budzet od Zrinjskog imamo ne malo veći nego puno veći,a ljudi su Bajern za nas.

[Hajdeee]

Najbolje je biti slijep pored zdravih ociju. Uvjeravati se - Ne, to nije tako.


Samo istinom i realnoscu se moze naprijed i praviti se iskorak. Nista nije veci navijac onaj koji negira probleme i mete ih pod tepih. Cak sta vise.

[Morpheus]

Tako je, cuj plate u Sarajevu i zeljeznicaru su tu negdje...penaranda prima ko citav njihov roster..ne znam cemu poenta da se brani i drugacije interpretira istina

Šta ima čitav roster, da nije možda kao čitava Općina Novo Sarajevo? Niti su plate tu negdje, niti je k'o čitav roster.

Tekst k'o tekst, dobar, ali ima i grešaka.

[Unknown14]

Ma nabijem ja tog Halvadziju, i eto neka je toliko stvari tacno kao sto i jeste, al da neko kaze ovom odronu “bravo za tekst” i da ga hvali zato sto je ovo napisao. Zar ne vidimo koliko smo atraktivna tema svakom novinaru i koliko jedva cekaju da pisu o nama. Ovaj tekst je fuj i sram svakog treba da bude ko cestita ovom mamlazu i klixu na ovom javnom pisanju na nas klub.
Nesto se ne sjecam da se ovako pisalo o zelji koji nije trofeja vidio godinama…

Pa nece valjda pisat o Gosku, svako ce uci u clanak da cita o najvecem klubu u BiH.

[Maroon1946]

Ovako se nekad pisalo o FK Sarajevu na Klixu

Prvo mjesto na tabeli, spoj mladosti i iskustva na terenu, novi ugovori za ponajbolje igrače i renomirano ime na klupi konačno je ono što možemo pronaći na Koševu, a to je valjda i bio cilj FK Sarajevo kada je malezijski milijarder Vincent Tan prije pet godina stigao u klub.
Sarajevo je od dolaska Tana najavljivalo dominaciju u bh. nogometu, očekivanja su rasla i do ciljeva koji se zovu plasman u grupnu fazu evropskih takmičenja. Potpisivani su skupocjeni ugovori, dovođeni igrači koji su po reputaciji daleko iznad Premijer lige BiH, napravljen je i jedan milionski izlazni transfer, osvojeni su titula i Kup, ali u periodu od dolaska Tana ipak nisu ispunjena početna očekivanja. Jedna titula prvaka države i jedan Kup malo su i bez imućnog vlasnika.

Najveći napredak Sarajevo je ostvarilo kroz akademiju nogometa gdje je zaista napravljen pomak i to se jasno vidi po rezultatima selekcija u omladinskom pogonu kluba. Međutim, nedostajalo je da omladinci iz akademije konačno počnu dobijati pravu šansu u prvom timu, da ne napuštaju klub prije nego skupe desetak nastupa za prvi tim.

Boljka koju u Sarajevu nisu uspjeli izliječiti ni u Tanovoj eri jesu redovne promjene trenera i igrača. Postalo je teško i pamtiti ko je sve igrao za Sarajevo i ko je sve vodio Sarajevo. U međuvremenu napravljene su i promjene u čelništvu kluba. Dakle, nije napravljen kontinutitet koji je neophodan da klub napravi bilo kakav iskorak.

Ova sezona mogla bi biti prekretnica za Sarajevo, ove sezone konačno vidimo rezultate i poteze koji odlikuju napredan klub. Sarajevo je pod vodstvom Husrefa Musemića osvojilo prvo mjesto u jesenjem dijelu prvenstva s pet bodova prednosti u odnosu na Zrinjski. Igralo je napadački, izgubilo samo dva puta u 19 kola i usput postiglo čak 43 gola.

Uz to je u svom sastavu Sarajevo redovno imalo barem četiri igrača do 21 godine, među kojima su oni koji sada čine odbranu mlade reprezentacije BiH (Vladan Kovačević, Nihad Mujakić, Halid Šabanović i Selmir Pidro).

Kao šlag na sve urađeno stigli su novi ugovori za Amara Rahmanovića (24), Benjamina Tatara (24) i Krstu Velkoskog (30). Ono što je posebno upečatljivo kod novih ugovora jeste da ova tri nova ugovora ističu na ljeto 2021. godine što povećava šansu i za eventualnu prodaju ovih igrača, posebno Rahmanovića i Tatara.


Koliko je uspješna polusezona iza Bordo tima dokazuje i transfer Nihada Mujakića (20) u belgijski Kortijk za iznos od milion eura. Sarajevo je na taj način zaokružilo uspješan posao i na terenu, kao i van terena te napravilo sjajan temelj za budućnost. U svemu tome potrebno je pohvaliti i rad koordinatora sportskog segmenta Emira Hadžića.

Kako stvari stoje, jedini igrač na kojem ova Uprava neće profitirati od transfera je Joachim Adukor (25) kojem ugovor ističe na kraju sezone i sve su prilike da će on bez odštete napustiti klub. U svakom slučaju, već je pohvalno to što su iz Sarajeva pogodili s dovođenjem takvog igrača koji se smatra ponajboljim zadnjim veznjim igračem lige.

Izuzev Adukora, Sarajevo sa svim važnijim igračima ima ugovore na još po minimalno godinu i po dana; Sarajevo također ima i rezultat kao i zavidan broj mladih igrača koji imaju veliku ulogu u timu. Sve to je šansa da Bordo tim konačno ostvari kontinuitet odličnih rezultata u Premijer ligi, da podigne ljestvicu u evropskim takmičenjima i da paralelno s tim sve skuplje prodaje svoje igrače.

Sarajevo sada liči na klub koji je mnogo bolji od kluba koji je u pet godina osvojio jednu titulu, jedan Kup i koji je velike talente kao što su Haris Duljević i Samir Radovac pustio da bez odštete napuste klub.

[Torino]

Repka se vraća u kamp FK Sarajevo. Šta li smo dogovorili? Tužba ništa? Talasali bezveze. U šta meni prolazi život.

[GospodinIzSarajeva]

Tako je kako je.
Možda je novinar jedva dočekao da nas ovako iskritikuje, nije nemoguće, ali nažalost je dosta toga u ovom tekstu tačno, sviđalo se to nama ili ne.
Daj Bože da nije tako, ali ja sam mišljenja dok god je Ismir tu da nama nema napretka.
Evo i ovo sa savezom samo pokazuje koliko ne zna gdje udara. Jedan dan bi ratovao sa svima njima, prođe mjesec ipo - dva, vraća se reprezentacija u kamp. Još i Ibričiću ukinuta suspenzija. Doduše, možda je on to sam sebi sredio jer sumnjam da će mu Ismir išta srediti a u svađi sa njim.

[kenoHZ]

Repka se vraća u kamp FK Sarajevo. Šta li smo dogovorili? Tužba ništa? Talasali bezveze. U šta meni prolazi život.

Ibričić zakopao ratnu sjekiru sa savezom (odnosno svojim jaranima), ukinuta mu suspenzija, vraća se reprezentacija u butmir. Mirvića su sad najviše za*ebali jer sad ne može otjerati Ibričića a trebao je na osnovu suspenzije.

[Evander]

Budzet nisu samo plate igraca. Budzet je sve sto klub potrosi. Mozda plate prvog tima nisu najvece, ali budzet sigurno jeste. Valja posplacati sve uhljebljene u klubu, razne Ajle, Poture i koga sve nema. Volio bih znati koliko Sarajevo placa mjesecno za administraciju, a koliko ostali klubovi.

[H8Z7]

Tako je kako je.
Možda je novinar jedva dočekao da nas ovako iskritikuje, nije nemoguće, ali nažalost je dosta toga u ovom tekstu tačno, sviđalo se to nama ili ne.
Daj Bože da nije tako, ali ja sam mišljenja dok god je Ismir tu da nama nema napretka.
Evo i ovo sa savezom samo pokazuje koliko ne zna gdje udara. Jedan dan bi ratovao sa svima njima, prođe mjesec ipo - dva, vraća se reprezentacija u kamp. Još i Ibričiću ukinuta suspenzija. Doduše, možda je on to sam sebi sredio jer sumnjam da će mu Ismir išta srediti a u svađi sa njim.

Nažalost brate istog smo mišljenja. Još koji mjesec pa tri godine kako je Mirvić kod nas. Za te tri godine mi mjesec dana nismo spojili da djelujemo kao profesionalni klub, nešto malo ono kad je tek Dudić došao ostalo nula bodova. Mislim da od nas niko ovdje ne očekuje titulu za ove tri godine već ono što želimo jeste dobra igra ekipe što nažalost nismo dobili. Valjda shvati da se ne treba miješti u posao struke i pustiti ljude koji znaju posao da ga rade a on samo nadgleda.

[Surreal]

I jel' Mirva saziva mirovni sastanak?

[badboy]

Jos jedan od narucenih textova od strane onih koji su konacno i nadam se zauvijek otkaceni od “sise” kluba koju su tako nemilosrdno muzli u zadnjih 25 i vise godina. Kampanja koja se vodi od dolaska Rozmana kako bi ga se otjeralo, te skupa s tim pokolebao vlasnik i investitor, pa da se sve i sportski i organizaciono opet vrati na “pocetak” je nevidjena. U proslom periodu su dusebriznici, izbacili i objavili vise tekstova i tkz. kritickih osvrta o situaciji u FKS nego o situaciji u drzavi i njenim vitalnim interesima. Gotovo pa neshvatljivo.
100% podrska strucnom stabu, i svim promjenama koje ce zauvjek istjerati mahalu iz kluba.

[Surreal]

Svetska zavera protiv nas

[napoleon72]

Repka se vraća u kamp FK Sarajevo. Šta li smo dogovorili? Tužba ništa? Talasali bezveze. U šta meni prolazi život.

Debeli influenser nas sve vuce za nos lagano.

[Armija1987]

Eto nam vice opet u kampu svaka mu cast kako nas popiša, e jesmo debili braco mila...u inat svima!

[napoleon72]

Nema nazad