VenamaHrabrih je napisao/la: ↑21 avg 2024, 10:31
Kad smo već kod istorije/historije/povijesti:
Grad Sarajevo nastao je spajanjem naselja Vrhbosna na desnoj obali Miljacke i turskog vojnog logora i SARAJA predstavnika tadašnje osmanske expanzionističke sile na lijevoj obali. Gradnjom mostova preko Miljacke, Isa-beg Ishaković je spojio dva naselja i to se uzima kao datum nastanka Grada. Za vrijeme Osmanlija, gradska jezgra se protezala do kraja današnje ulice Sarači na zapad. Na istoku je išla do Višegradske kapije i kućica oko Jajce-kasarne, na jug do današnjeg tranzita, s na sjever do današnjeg sjemeništa Presvetog srca Isusova iznad Katedrale.
Dolaskom Austrougarske, grad se, odnosno gradska jezgra, širi ka zapadu do Marijin-dvora, tačnije do Koševskog potoka. Također, na sjever se širi do ulice Hriste Boteva i do KŠC-a, a na jug i istok nema značajnijeg širenja. Dolaskom Kraljevine SHS/Jugoslavije, Sarajevo se zaustavlja u rastu i dobiva nadimak "Tamni vilajet", no i dalje njegova teritorija ne prelazi Koševski potok. Dolaskom "komunista" počinje preporod i expanzija Sarajeva. Osim što se Grad širi do naselja Grbavica, Malta, Hrasno, pa sve do Otoke i kasnije do Alipašinog mosta/polja i Nedžarića, te Dobrinje, u gradu cvijeta kulturno-umjetničko-sportski život. Između ostalog, osnivaju se i etabliraju razni fudbalski klubovi. Najpoznatiji od njih su FK Sarajevo i SD Vaso Miskin-Crni koji se fuzijom sa SD Željezničar, a koji uključuje više sportskih društava i sam naziva FK Željezničar, ze djeluje na jugoslovenskoj sceni u okviru tog društva ( SARAJEVO U REVOLUCIJI, Izdavač - stručna saradnja i dokumentacija istorijskog arhiva Sarajevo. Za izdavača: Nisim Albahari, Fahrija Ajanović, Esad Čengić, Džemal Muminagić, mr.Dubravka Škarica i sar. Sarajevo, 1979. str.395-396.).
Odlukom gradskih vlasti SSRN (Socjalističkog Saveza Radnog Naroda), na sjednici održanoj 13.09.1946., a na preporuku SKBiH (Saveza Komunista BiH), naseljima Pofalići, Grbavica, Dolac-Malta, Hrasno i dr., dodjeljuje se status gradskih naselja te se inkorporijaju u novoosnovanu opštinu - Novo Sarajevo (isti izvor, str.421-423).
Posljedično prednjem, očigledno je da željezničar prije "komunjara" nije ni bio gradski klub i da je taj status dobio tek njihovim dolaskom. Također, najveći uspjesi pomenutog kluba, isključivo se vežu za SSO (Savez socijalističke omladine), koja je preko svojih sportskih društava direktno finansirala sva sportska udruženja uključujuči i fudbalski ogranak SD Željezničar (Izvor: mr.ing.Petar Mađarević, bilten SFJ za1969. i izvještaj SOFK Sarajevo br.1673/69 od 02.12.1969. tiraž; 1000 primjeraka).
Onda idu nabrajanja uspjeha SD Željezničar, a u okviru toga i fudbalskog kluba.
Da se razumijemo; i najveći uspjesi FKS su vezani za isti period.
Ovo je samo kratki prikaz, potkrijepljen relevantnim izvorima, da željezničar uopšte do 1947. kada je navedena odluka provedena, nije bio gradski klub, te da je imao potpuno isti status kod "komunističkih" vlasti kao i bilo koje sportsko društvo i/ili klub. Iz svega napisanog, jasno je da su fudbalski klubovi Sarajevo i željezničar nastali na potpuno isti način, uz napomenu da je zahvaljujući tadašnjoj "komunističkoj" vlasti i njihovoj direktnoj intervenciji, željezničar postao gradski klub. Zbog "komunjara" danas imamo gradski derbi. Da se pitao "džemat", ostali bi u pri.pi.zdini gdje realno i pripadaju.
Zato trk kod Vječne Vatre i groblja na Vraca, te u kasarnu Maršalu spomenik očistit, kad već ne možete, po staroj navici, pakaš poljubit.