Automobili, motori...

[Asteriks]

Ford je u poslednjih nekoliko godina značajno smanjio ponudu modela i proizvodne kapacitete u Evropi, dok su preostale fabrike i dalje hronično nedovoljno opterećene. Relativno stabilnom može se nazvati situacija u pogonima u Rumuniji (grad Krajova, gde se proizvode Ford Puma i srodni Transit/Tourneo Courier) i u Turskoj (provincija Kodžaeli, gde nastaju dostavne verzije Transit/Tourneo Custom i veliki Transit).

Fabrika u Zarluiju (Nemačka) u novembru prošle godine završila je proizvodnju Focusa četvrte generacije. Ovaj model neće dobiti direktnog naslednika, a pogon će biti pretvoren u servisno-logistički centar.

Pogon u Kelnu (Nemačka), kapaciteta 250.000 vozila godišnje, trenutno proizvodi samo slabo tražene električne krosovere Explorer i Capri.

Fabrika u Valensiji (Španija), kapaciteta 450.000 automobila godišnje, ostala je sa samo jednim modelom, ostarelom Kugom treće generacije, dok su njegovi američki srodnici Ford Escape i Lincoln Corsair već povučeni iz proizvodnje.

Ford je prošlog decembra sklopio strateško partnerstvo sa grupacijom Renault, na osnovu kojeg će evropsku gamu Forda za nekoliko godina dopuniti pristupačni električni automobili zasnovani na Renaultovim platformama, a proizvodnja će se odvijati u Renaultovim fabrikama u Francuskoj. To partnerstvo, međutim, ne utiče na popunjenost Fordovih sopstvenih fabrika u Evropi.

Pregovori između Forda i Geelyja, o kojima je danas izvestio Reuters pozivajući se na upućene izvore, pre svega su usmereni na to da se evropski Fordovi pogoni opterete modelima kineskog holdinga (kojim tačno za sada nije poznato). Glavni kandidat za prihvat kineskih automobila je fabrika u Valensiji, koja je veća i fleksibilnija od pogona u Kelnu, a istovremeno su troškovi proizvodnje u Španiji niži nego u Nemačkoj.

Za Geely bi saradnja sa Fordom pomogla da zaobiđe povećane carine EU na električne automobile kineske proizvodnje. Evropska unija razmatra i proširenje tih dažbina na sekvencijalne plug-in hibride (EREV), koji su u suštini električna vozila, jer njihov motor SUS nije mehanički povezan sa točkovima, već radi kao generator i služi kao sredstvo za produžetak dometa.

U teoriji su mogući i zajednički modeli, uključujući tržišta Kine i SAD, ali je to za sada dalja i neizvesna perspektiva. Zvanični predstavnici Forda i Geelyija pregovore još ne komentarišu.

Dodajmo da Geely već tesno sarađuje sa grupom Renault, između ostalog u okviru zajedničkog preduzeća za motore Horse Powertrain. Teoretski, Ford, Geely i Renault mogli bi da formiraju veoma snažan trojni savez sa jakim pozicijama na najvećim svetskim tržištima.

Ford je propao do te mjere, da će se Kinezi morati ozbiljno potruditi, da ih izvuku.

Naravno ako dođe do te vrste saradnje.

[Centre forward]

Koji automobili i grupacije vladaju Evropom?

Nakon ranijih podataka Dataforcea koje je objavio Automotive News Europe, sada nam stižu i prodajni rezultati iz evropskog udruženja proizvođača automobila ACEA. I ne razlikuju se mnogo od ranije objavljivanih verzija. Dacia Sandero je i ovde najprodavanija, a Volkswagen je suveren vladar među automobilskim koncernima.
Evropsko tržište novih automobila u 2025. godini je završilo s blagim, ali simbolično važnim rastom. Prema podacima ACEA-e, u zemljama EU, EFTA i Ujedinjenog Kraljevstva je registrovano ukupno 13.271.270 putničkih automobila, što je rast od 2,4 posto u odnosu na 2024. godinu. Nije reč o povratku na pretpandemijske nivoe, ali jeste o potvrdi stabilizacije tržišta.

Rast je poguran rezultatima dva velika tržišta. Španija je skočila za čak 12,9 posto, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo raslo 3,5 posto. Većina ostalih velikih tržišta je stagnirala ili blago pala, što čini ukupni rezultat još zanimljivijim. Dodatni podsticaj je dao snažan decembar, u kojem je zabeleženo više od 1,17 miliona novih registracija, čak 7,6 posto više nego godinu ranije.

Najveća promena se dešava ispod lima. Hibridi su prvi put postali najprodavanija vrsta pogona u Evropi, prestigavši benzince. Blagi hibridi i klasični hibridi su zajedno dostigli 4.566.850 registracija, što čini 34,4 posto tržišta. Benzinci su pali na 26,1 posto tržišta, dok su električni automobili nastavili rast i dostigli 19,5 posto udela. Plug-in hibridi su, uz rast od 33,4 posto, prvi put preskočili dizelaše, koji su pali na tek 7,7 posto tržišta.

Na nivou koncerna, Volkswagen je dodatno učvrstio vodeću poziciju. S 3.571.429 registracija i tržišnim udelom od 26,9 posto, VW grupa i dalje deluje kao jedina istinski panevropska sila. Najjača marka ostaje Volkswagen, uz snažan doprinos Škode i sve važnije Cupre. Stellantis je zadržao drugo mesto, ali uz pad od 3,9 posto, dok Renault Group beleži rast i stabilno drži treću poziciju, zahvaljujući kombinaciji Renaulta, Dacije i sve snažnijeg Alpinea.

Najveća priča godine ipak dolazi iz Kine. BYD je povećao prodaju za neverovatnih 268,6 posto, dok je SAIC Motor rastao gotovo 25 posto. S druge strane, tradicionalni igrači poput Toyote, Hyundaija i posebno Tesle beleže osetne padove.

Na nivou pojedinačnih modela, 2025. godina potvrđuje dugovečnost evropskih bestselera. Dacia Sandero je zadržao prvo mesto s 238.500 prodatih primeraka, uprkos padu od 11 posto. Renault Clio ostaje odmah iza, dok se Volkswagen T-Roc probio na treće mesto, ispred Golfa. SUV-ovi i crossoveri nastavljaju da uzimaju sve veći deo kolača, ali mali, cenovno pristupačni modeli i dalje drže volumen.

Na kraju, 2025. se može opisati kao godina u kojoj se Evropa definitivno oprostila od jedne stare ravnoteže. Hibridi su postali nova norma, kineski proizvođači su prestali da bude egzotika, a tržište je pokazalo da još uvek zna da nagradi automobile koji nude pravu kombinaciju cene, tehnologije i praktičnosti.

Najuspešniji automobilski koncerni u Evropi 2025. (EU + EFTA + UK):

Koncern | Registracije 2025 | Promena | Tržišni udeo

1. Volkswagen Group | 3.571.429 | + 5,1 % | 26,9 %

2. Stellantis | 1.892.556 | - 3,9 % | 14,3 %

3. Renault Group | 1.358.242 | + 5,9 % | 10,2 %

4. Hyundai/Kia | 1.042.509 | - 2,0 % | 7,9 %

5. BMW Group | 970.279 | + 5,1 % | 7,3 %

6. Toyota Group | 931.051 | - 6,9 % | 7,0 %

7. Mercedes-Benz | 680.830 | - 0,6 % | 5,1 %

8. Ford | 426.459 | + 0,1 % | 3,2 %

9. SAIC Motor | 305.717 | + 24,9 % | 2,3 %

10. BYD | 187.657 | + 268,6 % | 1,4 %

Najprodavaniji automobili u Evropi 2025.

Model | Registracije 2025 | Promena

1. Dacia Sandero | 238.500 | - 11 %

2. Renault Clio | 229.300 | + 6 %

3. Volkswagen T-Roc | 210.100 | + 4 %

4. Volkswagen Golf | 194.500 | - 10 %

5. Toyota Yaris Cross | 190.000 | - 2 %

6. Volkswagen Tiguan | 187.000 | + 17 %

7. Peugeot 208 | 184.900 | - 8 %

8. Peugeot 2008 | 171.000 | + 6 %

9. Dacia Duster | 168.900 | - 4 %

10. Opel Corsa | 165.800 | + 2 %

[Asteriks]

U Hrvatskoj je jeftinije voziti dizel, pa čak i benzin, već puniti elektro vozila na nekim punionicama snage između 22 kW i 50 kW.

A to su one prilično spore punionice.

[Centre forward]

Mercedes-Benz S-klase W 116 (1972. – 1980.): začetnik serije savremenih luksuznih limuzina, kralj autocesta.

Mercedes-Benz S-klase, serije W 116, proizvodio se u paleti od osnovnog 280 S (160 KS) do top-modela 450 SEL 6.9 (286 KS) te prvog luksuznog dizelaša 300 SD (121 KS)
Mercedes-Benz je 5. listopada 1972. na salonu u Parizu predstavio luksuznu seriju W 116, koja je po prvi put uvela pojam S-klase (od Sonderklasse, njem. posebna klasa). Otada je naziv S-klasa sinonim za vrhunske automobile. Tradicija brenda u višoj i luksuznoj klasi seže na početak 20. stoljeće, a prva S-klasa naslijedila je seriju W 108 (1965. – 1972.). Novi službeni naziv, S-klasa, pokazao je riječ o modelskom iskoraku slavne tvrtke iz Stuttgarta.

Mercedes-Benz S-klase (W 116) potpuno je nova generacija vozila – dizajn, karoserija, motori i šasija označavaju inovativni skok u povijesti marke. Bio je dug 4960 mm, širok 1870 mm i visok 1425 mm, uz međuosni razmak od 2860 mm. Međuosni razmak je 115 mm veći nego u prethodnom modeli, a dužina je povećana za samo 60 mm. Širina se povećava za 55 mm, visina se smanjuje za 15 mm. To je povećalo prostranost i komfor unutrašnjosti te poboljšalo vozna svojstva i dinamičnost.

Velik je napredak i po pitanju aktivne i pasivne sigurnosti, posebice u sigurnosnom kavezu i deformacijskim zonama, gdje je S-klasa uspostavila nove standarde. Prvi Mercedes-Benz S-klase uveo sigurnosne standarde za 96-litreni spremnik goriva, koji je bio zaštićen od nastanka požara pri naletu straga. Mercedes-Benz 450 SE će 1978. ući u povijest kao prvi automobil opremljen ABS sustavom za sprječavanje blokiranja kotača pri kočenju. Napredan je bio i neovisan ovjes. O tadašnjim standardima potvrđuju 14-colni čelični naplaci s visokoprofilnim radijalnih gumama 185 HR 14, za osnovni model.

Mercedes-Benz 280 S (S se pisalo iza brojčane oznake, za razliku od današnjih standarda), koji se pokretao rednim 6-cilindrašem serije M 110 s dva bregasta vratila u glavi (DOHC), iz obujma 2746 ccm, razvijao je 160 KS pri 5500/min. S ručnim 4-stupanjskim mjenjačem i osnovnom masom od 1610 kg do stotke ubrzavao za 11,5 sekundi i postizao 190 km/h. Trošio je 11 do 15 litara na 100 km, što je za tadašnju visoku klasu bilo povoljno. Taj model, u crnoj boji naravno, u bivšoj državi bio najviši statusni simbol te u arsenalu visokih službenika policijskog aparata (SUP-a, Službe unutarnjih poslova).

Najpopularniji je bio drugi po redu model, Mercedes-Benz 280 SE, čiji je motor bio opremljen s prvom generacijom elektroničkog ubrizgavanja Bosch D-Jetronic. To je snagu podiglo na 185 KS te poboljšalo performanse (10,5 s 200 km/h) i potrošnju smanjilo za litar na 100 km. Od tog je modela dio dostupan 4-stupanjski automatski mjenjač (tada najsuvremeniji) te 100 mm rastegnuta verzija (5060 mm) 280 SEL. Top-model bio je Mercedes-Benz 450 SEL 6.9, s motorom 6.9 V8 snage 286 KS do stotke ubrzavao za 7,4 s i postizao 225 km/h. Opremljen aktivnim hidropneumatskim ovjesom straga, s podešavanjem visine, što je bila velika inovacija na europskom tržištu.

Za američko i kanadsko tržište je 1978. uveden Mercedes-Benz 300 SD, prvi turbodizelski automobil na tržištu, koji je s 5-cilindrašem obujma 2998 ccm, snage 121 KS pri 4350/min i okretnog momenta od 230 Nm pri 2400/min i 4-stupanjskim automatskim mjenjačem do stotke ubrzavao za 16,2 sekunde i mogao potegnuti 170 km/h. Bio je to tada najbrži dizelaš na svijetu. Trošio je 8 do 12 litara.

Mercedes-Benz 450 SE/SEL je u studenome 1973. proglašen za “Europski automobil 1974. godine”, a ugledni njemački auto magazin 1975. ga je proglasio za “Najbolji automobil na svijetu”. Do početka 1980. Mercedes-Benz S-klase (W 116) proizveden je u ukupno 473.035 primjerka, najviše u osnovnim serijama 280 S (122.848) i 280 SE (150.593). Na tržištu ga je početkom 1980. zamijenio Mercedes-Benz S-klase (W 126).

[Huske]

evo još jednog primjera koliko se proizvođači elektro vozila služe pogrešnim informacijama. jedan proizvođač koji ima 66kw bateriju i oko 1800kg, kaže u specifikaciji da je prosječna potrošnja 17kw te da može prosječno preći 450km. čak i da troši 17kw njegov domet opet ne može biti 450, nego nešto ispod 400, tačnije 380 i to je samo papir sve. čovjek na testu ga je vozio prosječnom brzinom 63km/h, dakle idealna kombinovana vožnja, išao je autocestom 110-120km/h, i ostatak vožnje je bilo međugradsko i gradsko, i njegov board kaže 19,3kw, ali evo tu još jedne cake, to je 19,3kw samo vožnje, a na to je još 3,2kw za ostalu upotrebu(svijetla, ekrani, brisači itd i klima). Dakle u ovim brošurama o potrošnji oni ne uzimaju u obzir ostale potrošače u autu kojih bude oko 20%.
Tako da je potrošnja ovog od zamišljenih 17kw došlo do 22,5kw u približno idealnim uvjetima komb. vožnje bez puno gasa, a isto tako i ne puno gradske gužve što su i najčešće okolnosti.
Na kraju, na 520km mjegov stvarni prosjek je izašao na 23kw/100km, tako da je umjesto propisanih 450km realnost došla na 280km, i to na ne jakoj zimi i ne zahtijevnim terenima kao uzbrdica ili brza vožnja, a vozilo je nekakav prosjek klasa elektro vozila sa 1800kg.
što još jednom potvrđuje ono što smo davno zaključili potrošnja elektro vozila je cca 25kw/100km, pusti priče, brošure i wltp šta govore, može ono biti i 20kw i manje, ali za normalnu vožnju današnjeg vremena i bez puno divljanja 25kw je već davno dokazani standard.

[Asteriks]

I onda gledamo stanje na terenu.

Njemačka recimo ima oko 2 miliona čistih električnih vozila, plus još ozbiljan broj plug-in hibrida.

Na sve to posjeduju samo cca 45000 punionica snage od 150 kW pa gore. Na toj punionici od 150 kW, prosječna jača baterija puni se negdje 25 minuta do 80 posto.

Šta više da kaem.

[kraljttbvb]

Da napunis auto strujom, moraš cekati u redu ko kod nas prije rata sto se cekalo za gorivo...

[Centre forward]

23. Februara 1893. Rudolf Diesel patentirao najvažniji motor s unutarnjim izgaranjem u povijesti !

Rudolf Diesel (1858. – 1913.) stvorio je znatno učinkovitiji pogonski stroj od parnog, čiji je stupanj korisnog djelovanja bio tek 10 posto te pokrenuo revolucionarni napredak za industrijsku, prometnu i vojnu namjenu

Konačnu verziju motora s kompresijskim paljenjem razvio je u suradnji s tvrtkom MAN. Rudolf Christian Karl Diesel rođen je 18. ožujka 1858. u Parizu, kao dijete bavarskih imigranata. Djetinjstvo provodi u Francuskoj i Engleskoj, pa postaje poliglot, što mu je bitno pomagala u znanstvenom radu. Dio istraživanja radio je za Carla von Lindea, a kasnije je razvoj njegovog motora potpomagala i tvrtka MAN AG. Izumitelj je motora s kompresijskim paljenjem (gorivo se samo pali, bez svjećica, ubrizgavanjem u visokostlačeni, užareni zrak), kojeg je patentirao 9. kolovoza 1898. te je potom nazvan po njemu.

Želio je stvoriti što učinkovitiji motor, zgrožen gubitkom čak 90 posto korisne energije, karakteristične za tadašnje parne strojeve. Tako da je osnovna prednost prema ostalim toplinskim strojevima, koja je dizelske motore učinila toliko popularnima i široko rasprostranjenima u najrazličitijim tipovima industrijske i prometne primjene, bila uključena u njegov razvoj od samog početka.

Dieselov stroj efektivno i jest zamijenio radne parne strojeve u nizu industrijskih namjena, a primjena u putničkim automobilima posve je sporedna linija razvoja, premda je u Europi, od kraja 1970-ih, do afere Dieselgate 2015. imala presudni utjecaj. Prvi idejni koncept motora s unutrašnjim izgaranjem, na bazi Carnotovog procesa, napravio je 1893., kada je i patentirao svoj motor. U početku je kao gorivo koristio ugljenu prašinu. Prototip je izgrađen u tvornici MAN (Maschinenfabrik Augsburg).

Ugradnja dizelskog motora počela je 1896. u lokomotive i traktore, a 1897. u SAD-u Winton Motor Carriage Company proizvodi prvi automobil s dizelskim motorom. Jedan od najvećih izumitelja u povijesti konstruirao je motor koji je učinkovito zamijenio parne strojeve u industriji, a potom donio revoluciju u pomorskom, željezničkom i cestovnom prometu te vojnoj industriji. Prvi idejni koncept motora s unutarnjim izgaranjem, na bazi Carnotovog procesa, patentirao je 23. veljače 1893.

U početku je kao gorivo koristio ugljenu prašinu. Prototip je izgrađen u tvornici MAN (Maschinenfabrik Augsburg). Ugradnja dizelskog motora počela je 1896. u lokomotive i traktore, a 1897. u SAD-u Winton Motor Carriage Company proizvodi prvi automobil s dizelskim motorom. Osnove svog motora objavljuje 1897. u znanstvenom radu ‘Teorija i konstrukcija racionalnog toplinskog motora’, kao zamjena za parni stroj i tada poznate motore s unutarnjim izgaranjem. Konačnu je verziju razvio u suradnji s MAN-om…

Osnovni mu je cilj bio udvostručiti stupanj korisnosti, koji je kod parnog stroja bio 10 do 15 posto. Dizelski je motor karakterističan jer nema svjećica, a gorivo se samo pali nakon ubrizgavanja u stlačeni vrući zrak. Njegov je motor ubrzo zagospodario brodovima i teškim vozilima. Mercedes-Benz 260 D iz 1936. slavi se kao prvi automobil s dizelskim motorom, no stvarno, ali u maloj seriji, bio je to Citroën Rosalie iz 1935.

Rudolf Diesel je dobro unovčio svoje projekte i postao milijunaš, ali to ga nije učinilo sretnim u životu. Pod nikad razjašnjenim okolnostima u sitnim satima 30. rujna 1913. nestao je s broda kojim je putovao za Englesku, a njegovo je truplo kasnije nađeno u La Mancheu. Službeno, počinio je samoubojstvo, ali mnogi u to nisu vjerovali i došlo je do niza teorija urote, povezivanih s interesnim skupinama vezanima za vojne industrije koje su se pripremale za nadolazeći svjetski rat.

Najraširenija je da su ga agenti njemačke tajne službe zadavili i bacili preko palube u more. Postojao je rizik da Rudolf Diesel, kao pacifist i jaki protivnik mogućeg rata s Britancima, tehnološke tajne dizelskog motora preda službenom Londonu. Naime, zbog kompresijskog (ne električnog) paljenja, dizelski je motor, za razliku od benzinskog, gotovo neosjetljiv na polijevanje vodom, i rad djelomično pod vodom, pa je postao presudan za razvoj podmornica i ostalih vojnih plovila…

[kraljttbvb]

Ford Galaxy, ima li iko iskustva?

Komsija uzeo - prostran, dobar gepek, ima dosta prostora. Tamam sve sto meni treba...