Chat - ARHIVA POSTOVA
Moderatori/ce: insider,rio_Ferdy88
Re: Chat
Naše fleksibilne crvene linije.
Re: Chat
"This whole thing is pretty much done. We're more ghosts than people."
Re: Chat
Jedan od najvećih znanstvenih autoriteta detaljno govori o temi koja je okupirala zemlju
Jučer, u utorak 25. veljače tijekom ranog poslijepodneva, nakon što je potvrđen prvi slučaj zaraze koronavirusom Covid-19 u Hrvatskoj, Telegram je opširnije porazgovarao s Ivanom Đikićem, našim priznatim znanstvenikom, molekularnim biologom i profesorom biokemije na Goethe sveučilištu u Frankfurtu.
TELEGRAM: Što će se događati s brojem oboljelih?
ĐIKIĆ: Naravno da će rasti. Hrvatska mora biti svjesna da je virus već neko vrijeme u Hrvatskoj, samo nismo bili svjesni do današnjeg dana jer nitko nije pozitivno testiran ili zaraženi jednostavno nisu došli na testiranje. Velik broj ljudi zaraženih koronavirusom nema nikakve ili ima vrlo blage simptome i te osobe se ne prijavljuju niti se dolaze se testirati. Zato se taj virus zapravo i širi van našeg radara. Primjerice, u Italiji se proširio baš zato što ljudi nisu znali odakle je i kako virus došao, mnogi su bili bez simptoma i onda se odjednom proširio na velik broj ljudi. Tek kada je došao do starijih osoba, pojavili su se ozbiljniji simptomi i nažalost smrtni slučajevi. Međutim, širenje virusa trajalo je već sigurno nekoliko tjedana.
TELEGRAM: Spomenuli ste Italiju. Zašto se primjerice u Italiji dogodila takva eksplozija slučajeva zaraze virusom, dok ju neke druge zemlje poput Njemačke drže u određenim granicama?
ĐIKIĆ: Ne treba generalizirati i govoriti o Italiji i drugim zemljama, već treba govoriti o pozitivnom pristupu zemalja u takvim slučajevima. Pozitivan je pristup zemalja kada kažu – čim primijetite neki od simptoma, napravit ćemo testiranje pouzdanim i brzim testovima i utvrditi postoji li koronavirus. Nakon toga, on se epidemiološki može vrlo brzo izolirati. S druge strane, ako nemate zdravstveni sustav koji je spreman reagirati brzo, onda se događa da se virus širi, a nitko to još ne razumije i ne zna što se događa.
Nitko ne zna ništa o izvoru, nitko ne zna kako spriječiti širenje i onda se događaju ove scene blokada cijelih gradova. Na primjer, kada je u Münchenu došlo do prvog slučaja, odmah je izolirana grupa od 14 ljudi koju je inficirala osoba nedavno pristigla iz Kine. Nakon izolacije zaražene grupe, virus se u Münchenu i Bavarskoj dalje nije širio. U Njemačkoj imate još dva bolnička slučaja, i to u Frankfurtu pored mog instituta. Ti su slučajevi bili asimptomatski, ali su imali virus. Stavljeni su u karantenu, nakon par tjedana oni više nisu bili infektivni i nisu uzrokovali takozvanu lančanu reakciju širenja bez znanja.
TELEGRAM: Sve se, dakle, svodi na pripremljenost zdravstvenog sustava i njegovu pravodobnu reakciju.
ĐIKIĆ: Tako je. Stručnost zdravstvenog sustava, epidemioloških službi i rane dijagnoze su ključni.
TELEGRAM: Mnogo se priča i uspoređuje koronavirus Covid-19 sa SARS-om iz 2003. Koja je razlika između ova dva virusa što se tiče samih karakteristika virusa, vremena inkubacije, mortaliteta…?
ĐIKIĆ: To je dosta važno pitanje jer temeljem toga ljudi mogu shvatiti glavnu razliku onoga što smo imali 2003. sa SARS-om ili 2012. s MERS-om. SARS je bilježio smrtnost od 8 do 10 posto ili čak 20 posto, kada govorimo o MERS-u. Oni su izolirani na sličan način, iz deva na Bliskom istoku ili u Kini odakle je opet virus došao od životinja. Oni su se puno slabije širili, a bili su smrtonosniji. Smrtonosnost je bila objašnjena slučajem da su ti virusi vrlo brzo i u velikom broju ulazili u ljudske stanice. Dakle, nije samo bitno da čovjek ima virus nego je relevantno i u kojoj se količini virus ubacuje u ljudske stanice. Postoji protein, on izgleda kao injekcija, i koji se nalazi na površini virusa; taj protein je važan za kontakt s ljudskom stanicom, na čijoj pak površini postoje proteini koji omogućavaju virusu da uđe. Jedan od tih proteina je proteaza; proteazu se proučavalo i vidjelo se da količina proteaze koja se nalazi na ljudskim stanicama određuje koliko će puno virusa ući i koliko će biti težak odgovor kod ljudi.
Primijećeno je tada da kod Europljana, Amerikanaca i Afrikanaca proteaza na ljudskim stanicama ima manje, za razliku od populacije u Aziji gdje je bilo više proteaza u stanicama. I tu leži jedan od odgovora zašto su vrlo često ljudi iz Azije imali težu sliku i jače su reagirali na virus od ljudi iz Europe. To nije jedini, no to je jedan od markera za koje znamo.
Što se tiče koronavirusa 19, on je različit od SARS-a po nekoliko stvari. Prvo, nije toliko smrtonosan. Kada ulazi u stanice, ubija većinom ljude koji su stariji od 60, 70 godina, ljude koji su bolesni ili ljude koji su superinficirani. Superinfekcija se najčešće događa u bolnicama, kod ljudi koji su u kontaktu s nekoliko podvrsta virusa. U tom se slučaju može raditi i o mladim osobama i tu može doći do smrtne posljedice. To se nažalost dogodilo s nekoliko liječnika u bolnicama u Kini. Druga je stvar kod koronavirusa da on ima vrlo blage simptome kod velikog broja ljudi i zato se tako brzo proširio.
Također, treba reći javnosti da se u Kini koronavirus nije inicijalno počeo širiti na tržnici u Wuhanu. To je počelo najmanje mjesec ili dva prije nego što se virus probio na tržnicu u Wuhanu. Dakle, izvor virusa nije bio na toj tržnici, no svakako jest bio u kineskoj pokrajini Hubei odakle su ga zaraženi ljudi širili, imali simptome. Zaraženi su ga donijeli na tržnicu i na tržnici je potom eksplodirao tako da ga je zdravstveni sustav počeo viđati u velikom broju. Tada su krenule izolacije ljudi koji su bili na tržnici i tada kreću tvrdnje da virus dolazi s tržnice. No to sigurno nije točno; kineski znanstvenici su napravili sekvencioniranje i otkrili su nekoliko drugih mjesta u toj pokrajini za koja tvrde da su primarna legla virusa.
TELEGRAM: Zaista se puno priča o zaštitnim maskama, ljudi ih mahnito kupuju. Koliko su one zaista djelotvorne, sprečavaju li širenje virusa i služe li čemu u ovome trenutku?
ĐIKIĆ: Korištenje maski ima minimalni efekt na obranu od infekcije virusom. Puno su efikasnije mjere izbjegavanja mjesta s velikim brojem ljudi, izbjegavanje kontakta s ljudima koji su bili u direktnom kontaktu sa zaraženima, važno je držati osobnu higijenu, prati ruke. Uopće nismo svjesni koliko često rukama dodirujemo lice i na taj način, osim samoga udisanja, također možemo prenijeti, odnosno unijeti virus. S druge strane, ako vam netko kiše u lice, naravno da će doći do zaraze, ali po cesti ili u prostranim prostorijama virus vam neće doći ne znam otkuda. Čovjek mora biti u dosta bliskom kontaktu s osobom koja širi virus. Osobno, ja ne nosim tu masku i ako bih je nosio, nosio bih je samo kad bih znao da dolazim u kontakt s osobama koje su zaražene pa im želim pomoći ili tako nešto. Tada se čovjek može zaštititi, ali u takvim situacijama maska mora biti više priljubljena licu i stvarno biti kvalitetnija od ovoga što ljudi samo stave i hodaju s time po cesti.
TELEGRAM: Prema projekcijama, kada se zapravo može očekivati stišavanje cijele priče?
ĐIKIĆ: Postoji prirodna fluktuacija pojave virusa i njihovog nestanka. Možemo stvarno puno naučiti od virusa gripe; virus influence ubije svake godine preko 50.000, 60.000 ljudi, prošle godine 65.000 ljudi, to je ozbiljan broj. Kod koronavirusa je danas oko 3.000, sigurno će biti još mnogo veći broj, ali kod virusa influence imamo taj jedan vrhunac i onda dolazi do nestanka virusa, i to zato što jednostavno dolazi do prirodnog ciklusa širenja kod ljudi, mnogi postaju otporni, preboljeli su virus i on se ne širi dalje. Drugi dio priče je i prirodni ciklus u okolini, gdje s toplim vremenom virus jednostavno pada u svom kapacitetu umnožavanja i širenja.
Kod koronavirusa zaista ne znam točno predvidjeti, ali mogu reći na primjeru Kine; tamo je to krenulo negdje u listopadu ili studenome. Znači, imali smo prosinac, u siječnju je bio vrhunac i sada u veljači već pada, a vjerujem da će u ožujku ili travnju pasti i puno niže.
TELEGRAM: Koje su vremenske procjene za pronalazak cjepiva protiv koronavirusa i igra li ono za aktualnu, ovogodišnju zarazu?
ĐIKIĆ: Jedino medicinsko sredstvo u borbi protiv virusa, zbog njihove promjenjivosti, do danas su multivalentna cjepiva koja se daju unaprijed, prije nego što se infekcija pojavi. Na temelju toga, ove godine mi možemo stvarati cjepiva za borbu protiv aktualnog koronavirusa, no ona neće biti efikasna ove godine. Hoće li cjepiva biti stvorena za četiri, šest ili 10 mjeseci, i tako je irelevantno za ovu godinu. Ta će cjepiva biti puno značajnija za sljedeću sezonu. On se možda neće pojaviti sljedeće godine, ja se nadam, ali se za nekoliko godina možda pojavi nova vrsta koronavirusa. I tada na temelju svih ovih koje smo imali – MERS-a, SARS-a i sada Covid-19 – možemo dosta naučiti i stvarati multivalentna cjepiva koja će imati spektrum borbe protiv različitih karakteristika tih virusa.
Jučer, u utorak 25. veljače tijekom ranog poslijepodneva, nakon što je potvrđen prvi slučaj zaraze koronavirusom Covid-19 u Hrvatskoj, Telegram je opširnije porazgovarao s Ivanom Đikićem, našim priznatim znanstvenikom, molekularnim biologom i profesorom biokemije na Goethe sveučilištu u Frankfurtu.
TELEGRAM: Što će se događati s brojem oboljelih?
ĐIKIĆ: Naravno da će rasti. Hrvatska mora biti svjesna da je virus već neko vrijeme u Hrvatskoj, samo nismo bili svjesni do današnjeg dana jer nitko nije pozitivno testiran ili zaraženi jednostavno nisu došli na testiranje. Velik broj ljudi zaraženih koronavirusom nema nikakve ili ima vrlo blage simptome i te osobe se ne prijavljuju niti se dolaze se testirati. Zato se taj virus zapravo i širi van našeg radara. Primjerice, u Italiji se proširio baš zato što ljudi nisu znali odakle je i kako virus došao, mnogi su bili bez simptoma i onda se odjednom proširio na velik broj ljudi. Tek kada je došao do starijih osoba, pojavili su se ozbiljniji simptomi i nažalost smrtni slučajevi. Međutim, širenje virusa trajalo je već sigurno nekoliko tjedana.
TELEGRAM: Spomenuli ste Italiju. Zašto se primjerice u Italiji dogodila takva eksplozija slučajeva zaraze virusom, dok ju neke druge zemlje poput Njemačke drže u određenim granicama?
ĐIKIĆ: Ne treba generalizirati i govoriti o Italiji i drugim zemljama, već treba govoriti o pozitivnom pristupu zemalja u takvim slučajevima. Pozitivan je pristup zemalja kada kažu – čim primijetite neki od simptoma, napravit ćemo testiranje pouzdanim i brzim testovima i utvrditi postoji li koronavirus. Nakon toga, on se epidemiološki može vrlo brzo izolirati. S druge strane, ako nemate zdravstveni sustav koji je spreman reagirati brzo, onda se događa da se virus širi, a nitko to još ne razumije i ne zna što se događa.
Nitko ne zna ništa o izvoru, nitko ne zna kako spriječiti širenje i onda se događaju ove scene blokada cijelih gradova. Na primjer, kada je u Münchenu došlo do prvog slučaja, odmah je izolirana grupa od 14 ljudi koju je inficirala osoba nedavno pristigla iz Kine. Nakon izolacije zaražene grupe, virus se u Münchenu i Bavarskoj dalje nije širio. U Njemačkoj imate još dva bolnička slučaja, i to u Frankfurtu pored mog instituta. Ti su slučajevi bili asimptomatski, ali su imali virus. Stavljeni su u karantenu, nakon par tjedana oni više nisu bili infektivni i nisu uzrokovali takozvanu lančanu reakciju širenja bez znanja.
TELEGRAM: Sve se, dakle, svodi na pripremljenost zdravstvenog sustava i njegovu pravodobnu reakciju.
ĐIKIĆ: Tako je. Stručnost zdravstvenog sustava, epidemioloških službi i rane dijagnoze su ključni.
TELEGRAM: Mnogo se priča i uspoređuje koronavirus Covid-19 sa SARS-om iz 2003. Koja je razlika između ova dva virusa što se tiče samih karakteristika virusa, vremena inkubacije, mortaliteta…?
ĐIKIĆ: To je dosta važno pitanje jer temeljem toga ljudi mogu shvatiti glavnu razliku onoga što smo imali 2003. sa SARS-om ili 2012. s MERS-om. SARS je bilježio smrtnost od 8 do 10 posto ili čak 20 posto, kada govorimo o MERS-u. Oni su izolirani na sličan način, iz deva na Bliskom istoku ili u Kini odakle je opet virus došao od životinja. Oni su se puno slabije širili, a bili su smrtonosniji. Smrtonosnost je bila objašnjena slučajem da su ti virusi vrlo brzo i u velikom broju ulazili u ljudske stanice. Dakle, nije samo bitno da čovjek ima virus nego je relevantno i u kojoj se količini virus ubacuje u ljudske stanice. Postoji protein, on izgleda kao injekcija, i koji se nalazi na površini virusa; taj protein je važan za kontakt s ljudskom stanicom, na čijoj pak površini postoje proteini koji omogućavaju virusu da uđe. Jedan od tih proteina je proteaza; proteazu se proučavalo i vidjelo se da količina proteaze koja se nalazi na ljudskim stanicama određuje koliko će puno virusa ući i koliko će biti težak odgovor kod ljudi.
Primijećeno je tada da kod Europljana, Amerikanaca i Afrikanaca proteaza na ljudskim stanicama ima manje, za razliku od populacije u Aziji gdje je bilo više proteaza u stanicama. I tu leži jedan od odgovora zašto su vrlo često ljudi iz Azije imali težu sliku i jače su reagirali na virus od ljudi iz Europe. To nije jedini, no to je jedan od markera za koje znamo.
Što se tiče koronavirusa 19, on je različit od SARS-a po nekoliko stvari. Prvo, nije toliko smrtonosan. Kada ulazi u stanice, ubija većinom ljude koji su stariji od 60, 70 godina, ljude koji su bolesni ili ljude koji su superinficirani. Superinfekcija se najčešće događa u bolnicama, kod ljudi koji su u kontaktu s nekoliko podvrsta virusa. U tom se slučaju može raditi i o mladim osobama i tu može doći do smrtne posljedice. To se nažalost dogodilo s nekoliko liječnika u bolnicama u Kini. Druga je stvar kod koronavirusa da on ima vrlo blage simptome kod velikog broja ljudi i zato se tako brzo proširio.
Također, treba reći javnosti da se u Kini koronavirus nije inicijalno počeo širiti na tržnici u Wuhanu. To je počelo najmanje mjesec ili dva prije nego što se virus probio na tržnicu u Wuhanu. Dakle, izvor virusa nije bio na toj tržnici, no svakako jest bio u kineskoj pokrajini Hubei odakle su ga zaraženi ljudi širili, imali simptome. Zaraženi su ga donijeli na tržnicu i na tržnici je potom eksplodirao tako da ga je zdravstveni sustav počeo viđati u velikom broju. Tada su krenule izolacije ljudi koji su bili na tržnici i tada kreću tvrdnje da virus dolazi s tržnice. No to sigurno nije točno; kineski znanstvenici su napravili sekvencioniranje i otkrili su nekoliko drugih mjesta u toj pokrajini za koja tvrde da su primarna legla virusa.
TELEGRAM: Zaista se puno priča o zaštitnim maskama, ljudi ih mahnito kupuju. Koliko su one zaista djelotvorne, sprečavaju li širenje virusa i služe li čemu u ovome trenutku?
ĐIKIĆ: Korištenje maski ima minimalni efekt na obranu od infekcije virusom. Puno su efikasnije mjere izbjegavanja mjesta s velikim brojem ljudi, izbjegavanje kontakta s ljudima koji su bili u direktnom kontaktu sa zaraženima, važno je držati osobnu higijenu, prati ruke. Uopće nismo svjesni koliko često rukama dodirujemo lice i na taj način, osim samoga udisanja, također možemo prenijeti, odnosno unijeti virus. S druge strane, ako vam netko kiše u lice, naravno da će doći do zaraze, ali po cesti ili u prostranim prostorijama virus vam neće doći ne znam otkuda. Čovjek mora biti u dosta bliskom kontaktu s osobom koja širi virus. Osobno, ja ne nosim tu masku i ako bih je nosio, nosio bih je samo kad bih znao da dolazim u kontakt s osobama koje su zaražene pa im želim pomoći ili tako nešto. Tada se čovjek može zaštititi, ali u takvim situacijama maska mora biti više priljubljena licu i stvarno biti kvalitetnija od ovoga što ljudi samo stave i hodaju s time po cesti.
TELEGRAM: Prema projekcijama, kada se zapravo može očekivati stišavanje cijele priče?
ĐIKIĆ: Postoji prirodna fluktuacija pojave virusa i njihovog nestanka. Možemo stvarno puno naučiti od virusa gripe; virus influence ubije svake godine preko 50.000, 60.000 ljudi, prošle godine 65.000 ljudi, to je ozbiljan broj. Kod koronavirusa je danas oko 3.000, sigurno će biti još mnogo veći broj, ali kod virusa influence imamo taj jedan vrhunac i onda dolazi do nestanka virusa, i to zato što jednostavno dolazi do prirodnog ciklusa širenja kod ljudi, mnogi postaju otporni, preboljeli su virus i on se ne širi dalje. Drugi dio priče je i prirodni ciklus u okolini, gdje s toplim vremenom virus jednostavno pada u svom kapacitetu umnožavanja i širenja.
Kod koronavirusa zaista ne znam točno predvidjeti, ali mogu reći na primjeru Kine; tamo je to krenulo negdje u listopadu ili studenome. Znači, imali smo prosinac, u siječnju je bio vrhunac i sada u veljači već pada, a vjerujem da će u ožujku ili travnju pasti i puno niže.
TELEGRAM: Koje su vremenske procjene za pronalazak cjepiva protiv koronavirusa i igra li ono za aktualnu, ovogodišnju zarazu?
ĐIKIĆ: Jedino medicinsko sredstvo u borbi protiv virusa, zbog njihove promjenjivosti, do danas su multivalentna cjepiva koja se daju unaprijed, prije nego što se infekcija pojavi. Na temelju toga, ove godine mi možemo stvarati cjepiva za borbu protiv aktualnog koronavirusa, no ona neće biti efikasna ove godine. Hoće li cjepiva biti stvorena za četiri, šest ili 10 mjeseci, i tako je irelevantno za ovu godinu. Ta će cjepiva biti puno značajnija za sljedeću sezonu. On se možda neće pojaviti sljedeće godine, ja se nadam, ali se za nekoliko godina možda pojavi nova vrsta koronavirusa. I tada na temelju svih ovih koje smo imali – MERS-a, SARS-a i sada Covid-19 – možemo dosta naučiti i stvarati multivalentna cjepiva koja će imati spektrum borbe protiv različitih karakteristika tih virusa.
Re: Chat
Uh..U Hrvatskoj potvrđen treći slučaj zaraze koronavirusom
U Hrvatskoj je potvrđen treći slučaj koronavirusa. Radi se o muškarcu koji radi u Italiji, a trenutno je smješten u Rijeci.
-
- Postovi: 11849
- Pridružen/a: 15 mar 2011, 23:06
- Kontakt:
Re: Chat
Bakir i Dodik su polupismeni ili cak nepismeni ljudi. Oni ne znaju sastaviti prosto prosirenu recenicu. Bakir ujedno ima i onaj seljacki naglasak. Dodik kada prica gotovo i da ne otvara usta, lijen je i mrsko mu je i to raditi. Hinja Covic pored njih izgleda kao intelektualac. Zamisli voditi bilo kakav smisleni razgovor s Bakirom i Dodikom 

I am not yet born; O hear me.
Let not the bloodsucking bat or the rat or the stoat or the
club-footed ghoul come near me.
Let not the bloodsucking bat or the rat or the stoat or the
club-footed ghoul come near me.
Re: Chat
Nema većeg duduka i manipulatora od Dodika. Radi urlikanja koji ga prati kad god progovori stiče se dojam da je nešto ko upućen i da mu je stalo, a ustvari je hardkor nemač pojma i manipulator tog tamo napaćenog naroda koji u srcu Evrope zbog takvih imaju primanja ranga Zimbabvea. Poslije njega dolaze ovi naši, muto Bakir, još veći muto Šefik, i predstavnik jeftine lijeve politike Zeljko, koji od Dodika nisu daleko.
Re: Chat
MERCEDES - MISTRIJA - MIA SAN MIA
Re: Chat
Sjebaše Semira. SDA bi u Sarajevu mogla ozbiljno popušiti, pogotovo sad kad su sad objavili rat najmnogoljudnijoj općini.
Re: Chat
Šutnut je on odavno iz prvih redova. Pa najbolja slika sa zadnjeg kongresa, bruda sa branika u prvom safu sjedi a Semir među običnom publikom na kraju sale 
Ne miriše ga šefica.

Ne miriše ga šefica.
MERCEDES - MISTRIJA - MIA SAN MIA
-
- Moderator
- Postovi: 5173
- Pridružen/a: 18 maj 2013, 17:55
- Kontakt:
Re: Chat
Zaljubio sam se u plavusu.


Ova mi ista rodica.
Zadnja izmjena: GracanicaAA, dana/u 26 feb 2020, 19:29, ukupno mijenjano 1 put.
Re: Chat
Postao je jak, i odmah ga u korijenu sasijeci. Da se svi iz SDA kandiduju za Sarajevo niko mu pera ne bi mogao odbiti.
Re: Chat
Zabij si Alijinu rasušenu butnu kost u analni otvor.
Nullius in verba
Volim kad su sise vel'ke. A i kad nisu.
Volim kad su sise vel'ke. A i kad nisu.
-
- Moderator
- Postovi: 5173
- Pridružen/a: 18 maj 2013, 17:55
- Kontakt:
Re: Chat
The Bosnian War Camaro
During the Bosnian civil war, a Danish special forces soldier ran humanitarian supplies to civilians in this F-body Camaro. He carried no firearms, and the car was only lightly armored.
The car's V8 made around 220hp with a few bolt-ons, and was reportedly pretty reliable. There was also a wet nitrous injection system that could provide a brief doubling of power in an emergency escape situation. It wasn't used very often.
He lives in Denmark and still owns the car.



During the Bosnian civil war, a Danish special forces soldier ran humanitarian supplies to civilians in this F-body Camaro. He carried no firearms, and the car was only lightly armored.
The car's V8 made around 220hp with a few bolt-ons, and was reportedly pretty reliable. There was also a wet nitrous injection system that could provide a brief doubling of power in an emergency escape situation. It wasn't used very often.
He lives in Denmark and still owns the car.



Re: Chat
Cuo od Amira.Sviuodbranu je napisao/la: ↑26 feb 2020, 17:32Eto vidis da pusi. Kompletan politicki vrh BiH od Une do Drine kada bude procesuiran mozemo krenuti naprijed.
Nego gledam onog Hadzica, sta kaze, "Dodo dodirni me dole drugi "![]()

15.10.2013.
"Btw, ja vise nedam ni marke za gladnu djecu Afrike. Gladan insan ne moze puhati u ono cudo po vascijeli dan, nema sanse."
"Btw, ja vise nedam ni marke za gladnu djecu Afrike. Gladan insan ne moze puhati u ono cudo po vascijeli dan, nema sanse."
Re: Chat
Jel mu to odradio neko fazon bogatiKaunas je napisao/la: ↑26 feb 2020, 19:38Cuo od Amira.Sviuodbranu je napisao/la: ↑26 feb 2020, 17:32Eto vidis da pusi. Kompletan politicki vrh BiH od Une do Drine kada bude procesuiran mozemo krenuti naprijed.
Nego gledam onog Hadzica, sta kaze, "Dodo dodirni me dole drugi "![]()
![]()

I had an appointment with you tonight… in Samarra.
Re: Chat
Mozes krepat od muke ili odleprsat kugo jedna pogana.
Nad Banja Lukom svice sudnja zora, s rusima se ratovati mora!
Online
Trenutno korisnika/ca: Nema prijavljenih korisnika/ca. i 4 gosta.