Chat - ARHIVA POSTOVA

[Osim13]

šteta što ga zadržaše, trebali su ga pustiti đe i krenuo.

[alex1991]

@Duljevina



Evo ovdje su Slucajevi X obradili taj slucaj, da se covjek najezi

[LjoZee]

Joj, kad se sjetim tog slucaja pa onaj video iz kafane gdje caste i pjevaju nakon sto uradili to. Da Bog da nikad ne izasli iz zatvora.

[filip13]

[Heller]

Ne psuj

[Sviuodbranu]

Ne psuj

[Derdiyok]

Škorić strikes again

https://sportsport.ba/fudbal/grci-okupi ... ova/359909

[DuljevinhoHaraldo]

Škorić strikes again

https://sportsport.ba/fudbal/grci-okupi ... ova/359909

Zbunila ga bijelo plava kombinacija

[Derdiyok]

Škorić strikes again

https://sportsport.ba/fudbal/grci-okupi ... ova/359909

Zbunila ga bijelo plava kombinacija

Ma dobro je ovo sve. Zamisli da su Gojaka okružili igrači Čelzija u bijeloj garnituri. O.o

[kraljttbvb]

I kad neki od brace baci bombu, ti zagines

Osta lova na bankovnom racunu

il se moraš nalazit u ovakvim situacijama
zna biti škakljivo
možda na suđenja za ubistva šalju najtvrđe mrcine jer znaju da im niko ništa ne može

Teške su to situacije.
Gdje moraš braću ko najveće neprijatelje rastavljati, ili slične stvari. Ne dao Bog nikome.

Je, ljudi svaki dan skacu na bombe i hvataju mrcine po sudnicama.
Ajd ne kazem nista, bio sam i na tim rocistima na licu mjesta gdje su oni bili prisutni, pa i na krivicnim predmetima za ubistva i to kako sam vidio ide glatko. Ja licno nisam primjetio da su ljudi ugrozeni niti sam kroz medije cuo sta.
Prije bih tu radio nego u MUPu, taman da je u mupu veca plata.

Fin je i penzionerski posao bio i čuvati onaj objekat pored Tarcina, pa naidje neki mahniti Gacic i ohladi te za sekundu.
Što kaže Marsal za posao zatvorskog čuvara, neka je velika plata, ipak hvala ja ću na neko drugo mjesto.

[Derdiyok]

Nešta kontam, da nije Fikret vanbračno dijete od Baketa ? Ili, ne daj Bože, od...

rahmetli Alije

[DuljevinhoHaraldo]

More bit, fikret i bakir spadaju istom fenotipu, i ja sam riđobrad.... dzaba famelija Izetbegovićevska su arijevci..

[Osim13]

Moš mislit koliko moraš usr.ati šefa i motiku kad si uposlenik Hayaaaaaata a yebeni Švrakić se kao počne ograđivati tebe

[Kajzer10]

Fin je i penzionerski posao bio i čuvati onaj objekat pored Tarcina, pa naidje neki mahniti Gacic i ohladi te za sekundu.
Što kaže Marsal za posao zatvorskog čuvara, neka je velika plata, ipak hvala ja ću na neko drugo mjesto.

Ne bih ni ja lud u Zenicu ali recimo u Bihacu, gdje je zavod poluotvorenog tipa, je to dosta pozeljan posao i kako cujem tesko za upasti i rade mnoge veze. Fina primanja a koliko sam upoznat ne moras se ni za glavu bojati. Siledzije su u Zenici.
Bas sam sa faksom prije isao u posjetu ovom nasem zatvoru. Neki convict nam kafu napravio, fin neki covjek.

[Derdiyok]

[Osim13]

Klošari sa telekoma 2KM naplaćuju Pink Erotic, pa svih 11 zajedno ne vrijede toliko

I to za ramazan ubacili ovo, čega se lik dosjetio

[Heller]

Klošari sa telekoma 2KM naplaćuju Pink Erotic, pa svih 11 zajedno ne vrijede toliko

I to za ramazan ubacili ovo, čega se lik dosjetio

Prebacio jednom yebe Ekrem Jevrić Zlatana Saračevića

[Osim13]

Pomiluj ljudino

[Derdiyok]

[rio_Ferdy88]

Decentralizirane kriptovalute i državne digitalne valute (odnosno digitalne valute centralnih banaka)? Koja je razlika? Pokušajmo sve to zajedno prvo maksimalno pojednostaviti... Možda s nekim alternativnim primjerom? Kada su se kriptovalute po prvi puta pojavile (popularni Bitcoin) cilj im je bio "protresti" ustaljeni mainstream. Grandiozna ideja - mogućnost trgovanja i razmjene novca bez kontrole države, centralne banke, bez različitih valuta... jedna digitalna valuta, digitalni novčanik, bez naknade... Zvučalo je kao nešto što će jako brzo i zauvijek promijeniti svijet, a Bitcoin se pojavio u paklenom trenutku, 2008., u jeku velike financijske krize kada su stare institucije izgledale kao da se urušavaju.

Koncept kriptovalute bio je nešto kao punk glazba. Opasno, novo, nekontrolirano, drsko, izravno, bez straha, bez kontrole, kontra autoriteta, rušitelj starog poretka i nagovještaj novog. I kako je punk skončao (punk nije mrtav, naravno!)? I taj novi zvuk je na kraju "poklopljen" od strane mainstreama. Bendovi koji su svirali po garažama, "diskografske kuće" po nečijim podrumima (većinom presnimavanje kazeta), sve je to na kraju nestalo i transformiralo se u velike lovaše s ugovorima, agentima, nastupima, spotovima na MTV-u!

Otprilike tako ide i priča s kriptovalutama. Stari dinosauri ipak nemaju namjeru izumrijeti nego će uzeti dobre ideje i učiniti ih vlastitima!

Desetak godina nakon pojave Bitcoina koncept kriptovaluta je ipak u rukama najvećih, a veliki je to koncept, to je ona "iduća velika stvar" koja može pokoriti svijet. Digitalna valuta koja vrijedi svugdje? Mnogima zvuči idealno. Ali da bi se nečime pokorio svijet potrebno je imati dobru startnu poziciju, bar dio svijeta imati već pokorenim! Ne čudi stoga da je u ovu veliku utrku od velikih prvi jurnuo Mark Zuckberg, šef Facebooka. On je već dobrano pokorio svijet. Facebook danas ima oko 2,6 milijardi aktivnih korisnika (!). Kako bi bilo da svi ti korisnici odjednom dobiju na uporabu novu valutu? Pa to je pokoravanje svijeta još neviđeno u ljudskoj povijesti!

S tim ciljem Facebook je kreirao svoju kriptovalutu (zapravo "digitalnu valutu", jer nema tu ničeg previše "kripto" kada je riječ o Facebooku, sada već notornom kršitelju privatnosti pojedinaca) po imenu Libra. Niste čuli za nju? Zato jer još uvijek nije javno predstavljena, ali bude, navodno negdje tijekom ove godine (pandemija je idealan trenutak, zar ne?).

Kada se negdje 2018. počelo šuškati da Facebook pokreće svoju digitalnu valutu mnogi su zaključili da je na pomolu Zuckbergova globalna dominacija. Danas? Pa i ne baš toliko. Da je bilo Zuckerbergu dati slobodne ruke išao bi on do kraja, ali nemojmo zaboraviti da on ne operira u nikakvom vakuumu. Biznis s novcem je najveći biznis na svijetu, alfa-biznis. Kad se pročulo za njegove planove brzo su ga stisli "stari igrači", regulatori u SAD-u, počelo se pisati loše o Facebooku, da krši privatnost korisnika, da ruskim trolovima dozvoljava širenje propagande, da ovo, da ono... Ukratko - pritisak, ciljani.

I tako se u listopadu prošle godine iz Libra projekta prvo povlači moćni PayPal - veliki udarac za Marka. Svega tjedan dana kasnije to su učinili i Mastercard, Visa... E sad je već loše. Jer kako Mark misli da će korisnici svoj stvarni novac prebaciti njemu u džep da bi dobili njegovu virtualnu valutu? Mehanizmi mu bježe... Naravno, mogao bi jednostavno besplatno podijeliti svakom korisniku, recimo, 500 Libri, pa da si ovi time plaćaju Uber ili neke druge servise koji su i dalje spremni na suradnju s Facebook projektom. Ali bez potpore velikih igrača neće to ići lako, a možda i nikako. Vidjet ćemo kasnije ove godine.

Ali što kada bi se u ovu priču uključio netko još moćniji od Facebooka? Zanimljivo, da, ali tko? Tko je moćniji i od najmoćnijih korporacija na svijetu? Centralne banke, naravno.

Svaka zemlja ima svoju centralnu banku koja se brine o novcu i valuti, ali to je još uvijek onaj "običan" novac kojeg trpamo po džepovima, možda višak pod jastucima, papir, metal... Kada se tek pojavio koncept kriptovalute trome centralne banke nisu se previše uzbuđivale. Ali kada su mudri pioniri počeli na Bitcoinu zarađivati velik novac, interes se probudio.

Nekoliko godina kasnije sada se nalazimo u vremenu možda najvećeg i najvažnijeg juriša u novijoj povijesti kojeg mnogi nisu niti svjesni. Kao što smo prošlog stoljeća imali utrku do Mjeseca tako sada imamo utrku do prve digitalne valute centralne banke!

U ostatku teksta za takvu valutu koristit ćemo naziv CBDC (central bank digital currencies). Ali što je pak to? Centralne banke pokreću svoje kriptovalute? Ne, ne - sličnost je samo u "digitalnom" aspektu. Kriptovaluta, točnije decentralizirana kriptovaluta (naglasak na "decentralizirana"!) kao primjerice Bitcoin, nastala je i stvarana od strane raštrkanih online zajednica. Nadalje, kriptovaluta se stvara (i ukupnim brojem je ograničena) odnosno "rudari" na računalu, rješavanjem kompleksnih matemaričkih jednadžbi.

Za neke je pojam kriptovalute obična glupost, ali to nije ni bitno, velik novac se okreće i preko raznih stvari koje nam mogu zvučati nesuvislo i "glupo". Neki će pak reći kako su kriptovalute stvorene da bi se jedna dobro pripremljena manjina "nakrcala" novcem. Ponovno, nebitno. Za mnoge će koncept kriptovalute i dalje biti smislenija stvar od recimo kockarnice s ruletom gdje matematički kuća uvijek dobiva. Nadalje, kriptovaluta daje "kripto-moći", odnosno privatnost. Zgodno za kriminalce, svakako, ali i za ljude koji vole svoju privatnost.

Vjerojatno ste čuli i za "Blockchain". U krajnje pojednostavljenom opisu "blockchain" je vrsta vođenja evidencije (baza podataka). Kao bilanca, ali bilance su zeznute. Ako imate neočekivani višak ili manjak u financijskoj bilanci morat ćete ići unatrag i "loviti" gdje je greška (ili prevara ili nešto treće). Kod Blockchaina toga nema jer se ide obrnuto. Kod blockchaina se kreće od nule i onda se zbraja i oduzima iznos, tako da nema grešaka.

Dobro, sada kada smo još jednom donekle ponovili priču oko decentraliziranih kriptovaluta možemo se hrabro upustiti u CBDC! Kako smo i rekli - CBDC nije kriptovaluta, ali jest digitalna valuta i, što je možda ključno, pogonjena je blockchain tehnologijom!

CBDC je "tradicionalni novac", ali od sada u digitalnom obliku. Iza njega i dalje stoji institucija koja stoji i iza svog poznatog nam novca na svijetu - centralna banka.

Budimo realni. Većina ljudi se nije "zakačila" na Bitcoin jer su se pitali "a što i gdje ja mogu kupovati s tim Bitcoinom?" - i odgovor nikada nije bio adekvatan. CBDC odmah rješava taj problem jer CBDC će biti, za razliku od kriptovaluta, "legalan novac" - iza njega stoji centralna banka. Mogu se kripto-pioniri ljutiti zbog toga koliko hoće i nazivati ljude "ovcama", ali nažalost je tako, ljudi će daleko prije prihvatiti nešto iza čega stoji centralna banka nego nešto što je pod kontrolom "anonimne online zajednice!".

No, koja je zapravo svrha tog CBDC-a? Pa zar nije to isto što i "elektronički novac" kojeg imamo danas? Mnogi od nas fizički novac više ni ne gledaju. Plaća nam sjedne na račun, ne na ruke, i onda karticom kupujemo po dućanima. Zar to već nije digitalna valuta onda? Ne, ne... CBDC će biti prava digitalna, isključivo digitalna valuta!

Pa što da je samo digitalna, koje su prednosti? Brojne. Tradicionalni novac je spor, kompliciran, treba mu fizička infrastruktura, banke zadržavaju novac preko vikenda, događaju se zastoji... u komparaciji striktno digitalna valuta je daleko unaprijeđena verzija novca, gotovo kao razlika između starog telefona na žicu i današnjih pametnih mobitela!

Nadalje, tko god je intenzivno putovao po zemljama svijeta zna kolika je gnjavaža (a često i financijski gubitak) pretvaranje jedne valute u drugu. Digitalna valuta mogla bi to riješiti jako lako. Kako? Tako da će biti dostupna globalno.

Vrijednost kriptovalute poput Bitcoina je u potpunosti definirana tržištem i samim time kriptovaluta je krajnje nestabilna. Tradicionalni i digitalni novac izdan od strane centralne banke je pak određenim faktorima kao što su monetarna politika, trgovinska razmjena zemlje itd. Mnogi će zaključiti kako je ovo puno stabilnija zona!

Dosta okolišanja! Idemo s glavnom mišlju - prva (velika) digitalna valuta centralne banke može promijeniti svijet. Čija će biti? Po svemu sudeći - kineska (neke već i postoje, ali sada pričamo o globalnoj dominaciji ne o lokalnim projektima!).

Dok brojne centralne banke razmišljaju o tome da predstave svoju digitalnu valutu, Kina je nekoliko koraka ispred.

Prije nekoliko dana Kina je već pokrenula pilot program u četiri svoja grada te time pokazala da itekako prednjači pred konkurencijom. Zanimljivi detalj: u pilot projektu sudjeluje 19 kompanija, a među njima su, kako saznaje CNBC, i dvije američke: McDonald’s i Subway.

Nekoliko dana kasnije pokrenuli su i "Blockchain Services Network" (BSN), odnosno implementaciju blockchain tehnologija na koju će se na kraju ukrcati ono u što polažu velike nade - digitalni yuan!

Ne treba čuditi da je Kina prva. Tko god prati munjeviti razvoj kineske tehnologije zna kolikim ogromnim koracima ta zemlja grabi naprijed. Njihov predsjednik Xi Jinping prije nekoliko dana, 24. travnja, održao je govor u kojem je posebno naglasio važnost - i masivni razvoj - tzv. "nove infrastrukture". A što je kineska "nova infrastruktura"? Sve od 5G mreže do umjetne inteligencije, a negdje između svakako je i digitalni yuan. Sve su to područja u koja Kina ulaže ogroman novac.

Ali Kina već ima yuan, što će joj još i digitalni yuan? Uf, mogli bismo cijeli dan pričati o tome! Sve je povezano - i kineski projekt Novog puta svila, i ogroman novac kojeg SAD duguje Kini,ali prije svega digitalni yuan ima tendenciju postati prva globalna digitalna valuta. Na kraju dana to je ipak "yuan", ali yuan kojeg će sada posjedovati ljudi diljem svijeta u svojim digitalnim novčanicima. Ljudi diljem svijeta sve više toga naručuju direktno iz Kine (Alibaba i slični mega-servisi), tako da posjedovanje kineske valute itekako ima smisla.

No to je banalan primjer. Digitalni yuan može skršiti dominaciju ne-digitalnog američkog dolara - to je najveća vijest. Digitalni yuan može "podići" blokade i sankcije koje je SAD uveo Kubi, Siriji, Sjevernoj Koreji, Venezueli, Rusiji...

Kina je već i sada moćna sila koja pretendira na prvo mjesto u svijetu. Digitalna valuta može je dovesti tamo daleko "prije roka".

I dok su se "starolovaši" prepali Zuckerbergovih ambicija i njegove Libre, koju su poprilično skršili i prije nego je predstavljena (svejedno će je Facebook uvesti, možda već u lipnju ove godine), stvarna "opasnost" po Zapadnjački monetarni poredak nije Libra već digitalni yuan.

Kina upravo polira svoju digitalnu valutu pred "polijetanje". Pripremaju je još od 2014. godine. Prve slike aplikacija za digitalni yuan već su procurile na Internetu, a zna se nešto i o funkcionalnosti. Transakcije će biti brze i krajnje jednostavne. Izvori navode kako kineska centralna banka u ovom trenutku priprema relevantne zakone pred lansiranje digitalne valute. Konkretan datum još nije poznat, no vjerojatno nećemo još dugo čekati.

I što onda? Možda ulazimo u novu eru, eru bez fizičkog novca, eru u kojoj će digitalni novac direktno izazvati postojeći međunarodni monetarni sistem.

Dakako, Kina možda neće biti prva koja će pokrenuti CBDC. Neke zemlje su već pokrenule ovakve pilot projekte - Istočnokaripska centralna banka ima Bitt, Švedska testira e-kronu, Urugvaj još od 2017. testira digitalni urugvajski peso... No svi ti projekti neće dovesti do "nove ere", jednostavno su premali, digitalni yuan je pak projekt od globalnog utjecaja.

Naravno, za razliku od Bitcoina digitalni yuan će itekako biti centraliziran. Očekivano, Kina je u zadnje vrijeme uvela vrlo stroge restrikcije prema Bitcoinu.

CBDC je sigurno dio naše bliske budućnosti. Dio je to budućnosti koja se mnogima ipak neće svidjeti - praćenje će biti puno veće, kao i gubitak privatnosti. No, ako vas to ne brine, tu su i konkretni benefiti. Kao prvo, ako imate digitalnu valutu, recimo digitalni yuan, možete ga instant poslati kome god želite, bez naknade, bez posrednika kao što su komercijalne banke. Nadalje, moći ćete kod te centralne banke imati svoj račun koji će koštati puno manje nego u komercijalnoj banci (a možda će biti i besplatan!).

S digitalnom valutom nestati će pranje novca, utaja poreza na offshore računima, a i generalno kriminal će biti puno teži.

I na kraju, što će se dogoditi neposredno čim Kina pokrene digitalni yuan? U ekspresnom roku možemo očekivati da će i druge zemlje krenuti sa sličnim projektima. Glavni konkurent, prirodno, trebao bi biti e-dolar, ali njega još nema ni na vidiku jer SAD se više fokusirao na zaustavljanje svojih rivala dok su ti rivali, prije svega Kina, fokusirani na to kako da preteknu SAD u inovacijama. Naravno, ova utrka još nije gotova, a samim time ni američke želje da zaustave Kinu, na ovaj ili onaj način!