Bili smo u jednoj od najvećih luka na svijetu koja uopće nije na moru i ostali - paf
Da luka u Antwerpenu, smještena na sjeveru Europe, u rukavcima rijeke Schelde, nije bez razloga jedno od najvažnijih ekonomskih čvorišta na svijetu, dalo se naslutiti kada su nas domaćini iskrcali ispred zgrade lučke uprave.
Antwerpen-Brugge pod današnjim imenom radi od travnja 2022. godine, kada je izvršena fuzija dviju luka, Antwerpa i ZeeBruggea. Pritom je 80,2 posto dionica u vlasništvu grada Antwerpena dok je 19,8 posto u posjedu grada Bruggea. Od tada luka djeluje na dvije lokacije, a mi smo posjetili onu smještenu u Antwerpenu.
Nesumnjivo, ona predstavlja ključnu točku europske trgovine kao druga najveća luka u Europi i 13. najveća na svijetu, a nalazi se 80 kilometara duboko u unutrašnjosti te je odlično povezana s ostatkom Europe putem cestovne, željezničke i vodene mreže, omogućujući efikasan transport tereta do i iz luke. Povezanost je esencijalna za njezino funkcioniranje.
Van Cauwenberghe nam je karti, koja se nalazi na podu u prizemlju zgrade lučke uprave, ukazao na njezine razmjere i na to koliki je div ta luka. Dimenzijama tako višestruko nadmašuje veličinu urbanog dijela Antwerpena: prostire se na površini od oko 130 četvornih kilometara, pri čemu nešto više od 72 četvorna kilometra leži na desnoj obali Scheldea, a ostatak na lijevoj obali te rijeke.
Kroz nju godišnje prođe oko 20 tisuća brodova i 48 tisuća teglenica. Ima ukupnu propusnost od 271 milijun tona tereta svih vrsta, od kontejnerskih pošiljki do tekućih i suhih rasutih tereta, što je čini najvažnijom izvoznom lukom u Europi.
Posebno se ističe sektor automobilskog pretovara, po čemu je Antwerpen-Brugge najveća luka u Europi s godišnjim prometom od 3,56 milijuna novih automobila.
Od izbijanja rata u Ukrajini postala je ključna i za energetsku sigurnost Europe. Kroz nju prolazi 15 posto plinskog tržišta EU-a, a njezina infrastruktura uključuje LNG terminal u ZeeBruggeu, iznimno važan za diversifikaciju izvora plina za europske države. Prije rata Europa je bila značajno ovisna o ruskom plinu – Njemačka je tako 70 posto svojih potreba zadovoljavala iz Rusije, a Italija 55 posto. Danas plinovodi iz Norveške i Ujedinjenog Kraljevstva prolaze kroz luku, osiguravajući stabilnost i sigurnost europske opskrbe plinom.
Luka značajno doprinosi belgijskoj ekonomiji, sudjelujući s pet posto u nacionalnom BDP-u i 10 posto u BDP-u Flandrije, kazao nam je Van Cauwenberghe. Zapošljava, direktno i indirektno, oko 160.000 ljudi, što je čini iznimno važnom za tu regiju. Prihodi ne dolaze samo od brodova, nego i od koncesija koje tvrtke plaćaju za korištenje lučkog zemljišta.
Blago onom ko ima ovako strateški važne luke.
The important thing is not to stop questioning. Curiosity has its own reason for existing. ✍️